Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Printera – Zagreb)
Tip: monografija
Za izdavača: Darko Komšo
Autori teksta: Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Gallo, Đeni Gobić-Bravar, Saša Valenčić
Fotografije: Tatjana Bradara, Nenad Kuzmanović, Christian Gallo, Đeni Gobić-Bravar, Damir Matošević
Crtež: Goran Čvrljak
Stranice: 287
Jezici: hrvatski, talijanski
Dimenzije (cm): 30 x 24 x 2
ISSN 0352-9428
Monografija ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’ objavljena je kao dvadeset i druga publikacija unutar serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja Istre u Puli. Autori monografije su Tatjana Bradara, viša kustosica Arheološkog muzeja Istre u Puli, prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i speleolog Nenad Kuzmanović iz Rijeke.
Predgovor potpisuje Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji
projekt Kunfini i zlamenja – oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našeg doba’ prati od samog početka. Od prve fotografije jednog kunfina na Ćićariji, iz koje je, kao iz sjemena koje padne na plodno tlo, izraslo ogromno stablo spoznaje o jednom do nekoliko godina unazad u nas gotovo nepoznatom kulturnom naslijeđu.
Ravnatelj nabraja sudionike projekta te tijek samog istraživanja koje je obuhvatilo bilježenje više od tisuću graničnih oznaka na cijelom području Istre; oznaka nekadašnje mletačko-austrijske granice, posjeda feudalnih gospoštija, seoskih općina i šuma.
U Uvodu voditeljica projekta Tatjana Bradara detaljno predstavlja sudionike uz navođenje područja njihove ekspertize. Napominje kako su rekognosciranjem terena pronađene mnogobrojne granične oznake te je unutar prve objave odlučeno predstaviti kamenih graničnih oznaka šest šumskih područja značajnih za mletačko-austrijski period: Motovunska šuma, Kornarija, Kontija, Vidorn, Šijana i Ližnjemor. Terensko rekognosciranje pratilo je proučavanje starih karata na kojima su zabilježene granične oznake šuma te karata s prikazom područja njihovog rasprostiranja. Nabraja vanjske suradnike koji su pomogli projektu.
Ovakvim interdisciplinarnim pristupom, u kojem je ujedinjeno znanje arheologa, povjesničara, restauratora, inženjera šumarstva, geodeta i dobrih poznavatelja terena, prvenstvena nam je želja bila očuvanje od uništenja i zaborava materijalne građe koja je na žalost prepuštena propadanju i nije zaštićena. Danas se najveći dio graničnika nalazi in situ. Dio je dislociran (…), a nekoliko ih je dopremljeno u AMI.
U slijedećem poglavlju Slaven Bertoša piše povijesne crtice o odabranim istarskim šumama uz osvrt na granične oznake. Na samom početku prikazana je karta Istre s položajem šuma i prikazom njihovih veličina i oblika. U Uvodnim napomenama dotiče se istarskog kulturno-povijesnog naslijeđa s naglaskom na prezentaciji važnijih datuma i događaja te općih gospodarskih i političkih prilika. Slijede potpoglavlja Neki povijesni podaci o istarskim šumama, Mletačko zakonodavstvo o istarskim šumama – kritički osvrt, Katastici šuma i izvješća mletačkih rektora te Istarske šume: definicija, vrste i povijesni podaci. Poslijednje potpoglavlje podijeljeno je na način predstavljanja svake šume zasebno. Najmanje se povijesnih podataka očuvalo vezano za šumskom kompleksu Velike i Male Kornarije, smještenom istočno od Buja, najsjevernijoj od prezentiranih istarskih šuma.
Christian Gallo u posebnom poglavlju opisuje povijesni značaj istarskih šuma. Svaka šuma opisana je zasebno uz iscrpne podatke.
Materijalne ostatke graničnih oznaka prezentirali su Tatjana Bradara i Nenad Kuzmanović. Autori opisuju nalaze prema području šuma koje su obilazili na temelju karata Planova gospodarenja šumskim dobrom iz prve polovice 20. st. Ovi planovi sadrže povijesne podatke te opis društvenog, ekonomskog, imovinskog i pravnog stanja, uz brojne slike i karte. Podatke o ranijim pronalascima graničnika sadrže i izvještaji Dokumentacijskog odjela AMI-ja.
Voditeljica Konzervatorsko-restauratorskog odjela AMI-ja Đeni Gobić-Bravar opisuje restauratorske zahvate na graničnom kamenu s Ponte Portona. Autorica opisuje zatečeno stanje i detaljno prezentira postupke njegove restauracije, kao i stanje u konačnici.
Saša Valenčić autor je posljednjeg poglavlja ‘Geodetski osvrt na izradu preglednih topografskih podloga povijesnih šuma Istre’.
Slijedi popis izvora i literature te Katalog nalaza. Nalazi su katalogizirani prema šumama; svakom je dodijeljen kataloški broj, navedeni su podaci o dimenzijama i materijalu te su opisani. Nalazi su fotografirani s obje strane, osim u slučajevima kada to nije bilo moguće. Na kunfinima se nalaze standardne granične oznake, a na nekima se nalazi grb i dodatni tekst.
Brojne fotografije šuma odnose se na današnje stanje njihove očuvanosti i izgleda, a priložene su i fotografije iz zraka. Monografija sadrži preslike dokumenata o ranijim istraživanjima, fotografije povijesnih spomenika, kunfina in situ te brojne karte.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 8 2013
Vendi Jukić Buča
AMI – Naslovnica monografije ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="16"]
