Kljub temu, da zgodovina prehrane ni nič drugega kot drugačen pogled na zgodovino človeštva, zgodovinarji tej temi dolgo časa niso namenjali posebne pozornosti. V zadnjih desetletjih pa se je ta odnos temeljito spremenil in danes se s to panogo ukvarja vrsta družboslovnih in naravoslovnih znanosti. Prav te raziskave so nam omogočile, da lahko danes pokukamo na ognjišča, lonce in krožnike naših davnih prednikov in tako na primer izvemo, kaj so uživali prebivalci Pompejev v času izbruha ognjenika, ki je leta 79 mesto prekril z debelo plastjo pepela.
Na tokratnem predavanju nas bo dr. Marko Prpič, strokovnjak za področje zgodovine hrane in prehranjevanja popeljal v antične čase. Na predavanju bomo izvedeli, katera in kako pripravljena hrana se je znašla na rimskih jedilnikih v tisočletju pred odkritjem Novega sveta, odkritjem, ki je temeljito spremenilo naše prehrambne navade.
Rimljani so s svojo kulturo, katere pomemben del je bil njihov odnos do hrane, namreč močno zaznamovali tudi mesto v katerem živimo danes, ko so tu postavili svojo naselbino Emono.
Predavanje bo potekalo v muzejskem atriju. Zaradi omejenega števila oseb vas prosimo za rezervacijo mesta na prijava@mgml.si ali 01 24 12 506. Dogodek je brezplačen.
snimljeno predavanje PALEORADIOLOŠKA OTKRIĆA O MUMIJAMA
Snimljeno predavanje o paleoradiološkim otkrićima dr. sc. Mislava Čavke, radiologa koji je doktorirao na temu Radiološka obrada mumificiranih ostataka iz Egipatske zbirke AMZ-a te je s timom stručnjaka prvi u svijetu upotrijebio MR u diferencijalnoj dijagnozi kod znanstvenog proučavanja mumija.
Predavanje je održano 24. 3. 2021. uz predstavljanje knjige “Liber i mumija”.
Zagrebačka lanena knjiga i Zagrebačka mumija najpoznatiji su spomenici u posjedu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Riječ je o najdužem ikada pronađenom etruščanskom tekstu s 1200 riječi i mumiji na čijim lanenim povojima je tekst napisan.
snimljeno predavanje PASTLIVES
Saznajte nova otkrića o populacijama koje su nastanjivale područje Hrvatske između 6000. i 1000. god. pr. Kr. na snimljenom predavanju dr. sc. Maria Novaka s Instituta za antropologiju o rezultatima projekta PASTLIVES
Jedan dio analiza se još uvijek provodi te nisu dostupni svi podaci, no predavanje donosi zanimljive, do sada dobivene rezultate multidisciplinarnih istraživanja za četiri značajna nalazišta koja su obuhvaćena projektom: Beli Manastir – Popova zemlja, Potočani kod Požege, pećina Bezdanjača i Jagodnjak – Krčevine.
Online predavanje
Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj
30. ožujka 2021. u 19 sati preko Zoom platforme
U utorak 30. ožujka 2021. profesor Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će online predavanje “Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj”.
Hrvatska ima više nalazišta iz razdoblja srednjega paleolitika koja imaju veliku važnost u međunarodnoj znanosti zbog materijalnih ostataka koji svjedoče o životu posljednjih neandertalaca u ovom dijelu Europe. Znanstveno-popularno predavanje obradit će metodologiju istraživanja i sintezu rezultata rada do koji se došlo tijekom prve godine projekta „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ (IP-2019-04-6649) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultati, dobiveni terenskim i laboratorijskim radom bit će sagledani u okviru dosadašnjih spoznaja o životu i kulturi kasnih neandertalaca u jugoistočnoj Europi.
Ivor Karavanić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti pridruženi profesor Odsjeka za antropologiju Sveučilišta u Wyomingu (Laramie). Njegov profesionalni interes obuhvaća arheologiju paleolitika, razvoj čovjeka, litičke industrije i religije kamenog doba te mezolitik i neolitizaciju Balkanskog poluotoka. Uži znanstveni interes usmjeren je na proučavanja prilagodbe srednjopaleolitičkih i gornjopaleolitičkih lovaca skupljača u srednjoj Europi i na Mediteranu, posebno s obzirom na njihove litičke industrije.
Rođen je 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1990., magistrirao 1993. i doktorirao 1999. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temama iz arheologije paleolitika. Bio je pročelnik Odsjeka za arheologiju i prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostujući profesor na Muséum National d’Histoire Naturelle, IPH (Pariz, 1996.), Filozofskom fakultetu u Ljubljani (program CEEPUS, 2010.) i Jageillonskom Sveučilištu u Krakovu (međusveučilišna suradnja 2010. i 2015.). Osim na matičnoj instituciji predavao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U dva je navrata (1995. i 2001.) bio stipendist Francuske vlade (Bordeaux i Pariz), 1995. koristio je stipendiju Constantin-Jireček (Beč), a 1996/97. Fulbrightovu stipendiju u SAD-u (Albuquerque, NM). Vodio je desetak znanstveno-istraživačkih projekata te iskopavanja Mujine pećine kod Kaštela (1995. – 2003., s I. Kamenjarin), špilje Zemunice kod Biska (2006.), Velike pećine u Kličevici kod Benkovca (2006.; 2012. – 2015.), špilje Zale kod Tounja (2006. – 2011.) i istraživanje podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić (2008., 2010. – 2015.). Autor je ili koautor mnogobrojnih znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim časopisima i knjigama, više knjiga, priopćenja na skupovima i koncepcija izložaba.
Arheološki muzej u Zagrebu obilježava Svjetski i Europski tjedan novca
22. – 28. ožujka 2021.
Arheološki muzej u Zagrebu obilježava Svjetski i Europski tjedan novca od 22. do. 28. ožujka 2021. godine.
U Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se najveća numizmatička zbirka u Hrvatskoj. Najbogatija je u zemlji, a osobito je poznata i cijenjena i izvan hrvatskih granica. To je jedina zbirka u cijelome muzeju koja osim arheoloških predmeta čuva i suvremeni materijal (metalni i papirnati novac, medalje, spomenice, plakete, značke, kolajne te markice i žetone). Najveći dio numizmatičkih predmeta iz te zbirke pronađen je na tlu Republike Hrvatske. Zbirka danas sadržava više od 250 tisuća primjeraka.
Odjel za numizmatiku Arheološkog muzeja u Zagrebu pripremio je zanimljivosti kojima obilježavamo svaki dan u Svjetskom i Europskom tjednu novca. Publika kroz objave može saznati kada je i gdje nastao prvi novac, kako se kovao novac, zatim o vrijednosti zastarjelog novca kada je bio u upotrebi i kako se pomoću novca u arheologiji određuje starost, a za vikend slijede zanimljive priče o Jelačićevim križarima i o Judinim srebrnjacima odnosno tzv. “Judinim škudama”.
Arheološki muzej Istre u suradnji sa Odsjekom za japanologiju sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, organizirao je predavanja na teme vezane uz japansku kulturu. Predavanja će se odvijati u Muzejsko – galerijskom prostoru Svetih Srca (za određeni broj posjetitelja uz prethodne prijave), a moći će se pogledati on – line na You tubeu Arheološkog Muzeja Istre.
U petak, 26. ožujka 2021., u 17:00 sati poslušajte on-line predavanje Melani Kečkeš (univ. bacc. jap.) na temu: “Božica Amaterasu i japanska kultura”
Predavanje Melani Kečkeš govori o božici Amaterasu, vrhovnom božanstvu šintoizma. Božica Amaterasu je božica sunca te je time prijeko potrebna ljudima, kako za hranu tako i za sam život. Šintoizam ju uzdiže i štuje mnogim festivalima i ritualima. No, koliko je božica Amaterasu uistinu utjecala na Japan i japansku kulturu poslušajte na predavanju.
Prije predavanja koje će se proicirati u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca, u 16:30, posjetitelji mogu uz stručno vodstvo pogledati izložbu.
Veselimo se vašem dolasku!
Obavezno je nošenje zaštitnih maski. Za sva vodstva i predavanja potrebna je prethodna najava na:
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
