by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Oct 28, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu, Zagreb 2005.
AMZ
Web
TIp: monografija
Za izdavača: Ante Rendić-Miočević
Fotografije: Filip Beusan, Ivan Marović
Crteži: Miljenka Galić
Sranica: 169
Jezici: hrvatski, engleski
DImenzije (cm): 33.6 x 24.1 x 1.9
ISBN 953-6789-27-2
Monografija ‘Sarvaš – neolitičko i eneolitičko naselje’ objavljena je kao druga publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), serije pokrenute zbog potrebe objavljivanja muzejske građe. Autorica monografije dr. sc. Jacqueline Balen je viša kustosica, voditeljica Prapovijesnog odjela i ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U Predgovoru Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, opisuje razloge pokretanja serije CeM, konceptualni sadržaj serije te njezinu važnost; posebno mjesto unutar navedenog odnosi se na objavu nalaza poznatog prapovijesnog arheološkog nalazišta Sarvaš. Od ukupno 527 nalaza pohranjena u Prapovijesnoj zbirci AMZ-a, obrađena su 302, a potječu iz neolitičkog i eneolitičkog razdoblja.
‘(…) kataloška obradba nalaza pohranjenih u zagrebačkome Muzeju, i onih prethodno prikupljenih kupnjom ili poklonjenih (…) pružit će mogućnost zainteresiranima da unatoč nedostatku stratigrafskih i drugih relevantnih podataka o okolnostima u kojima su predmeti nađeni, stručno obrađenu građu, velikim dijelom još neobjavljenu, mogu sagledati cjelovito.‘
U Uvodu Autorica donosi zemljopisne i geomorfološke podatke područja istočne Slavonije i Srijema, područja koje je bilo pogodno za nastanak i razvitak nekoliko važnih prapovijesnih kultura. Autorica ukratko spominje povijest arheoloških istraživanja i najvažnije arheologe koji su se bavili prapovijesnim razdobljem ovog područja, te stanje tipološke i kronološke sistematizacije ovih kultura u znanstvenoj literaturi
Slijedi poglavlje Povijest i stanje istraživanja nalazišta u kojem se opisuje položaj Sarvaša, oblik i zemljopisne karakteristike lokaliteta, povijest istraživanja od prvih nalaza s položaja Vlastelinski brijeg prikupljenih između 1890. i 1895. godine i prvog iskopavanja koje je proveo C. F. Nuber, preko podataka o sustavnim kampanjama do revizije stratigrafije i posljednjih iskopavanja sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Poglavlje Nalazi u fundusu Arheološkoga muzeja u Zagrebu obuhvaća popis, uglavnom neolitičkog i eneolitičkog materijala, s lokaliteta Sarvaš. Ova građa je u Muzej počela dolaziti 1900. godine, a Autorica ju je prezentirala kronološki, prema godini dolaska (1900. – 1948.).
Poglavlja koja slijede, Neolitik i Eneolitik, podijeljena su na manje cjeline koje obuhvaćaju informacije o kulturama koje su se nalazile na području Lokaliteta, podatke o prvim nalazima na području Hrvatske, njihovim glavnim karakteristikama te povijesne podatke i podatke o istraživačima, dokumentaciji, kronologiji i tipologiji keramičkih nalaza koji se odnose na posude i ostale keramičke oblike, kultne predmete i plastiku te metalurške proizvode i ostale nalaze (predmeti od keramike, bakra, kosti i kamena).
Katalog obuhvaća popis obrađenih artefatakta, uz podatke o inventarnom broju, položaju i dubini nalaza te dimenzijama. Svaka kataloška jedinica je opisana, navedena je literatura i eventualne ispravke.
Nakon Popisa literature slijede Table s crtežima svake kataloške jedinice.
Monografija je tiskana na kvalitetnom papiru, velikog formata i tvrdog uveza, a sadrži brojne fotografije, crteže i karte. Posebnost su prikazi starih inventarnih, rukom pisanih knjiga, fotografije arheološkog iskopavanja Sarvaša 1940tih godina te jedan novinski isječak o izložbi predmeta iz kamenog i baakrenog doba u Arheološkom muzeju 1943. godine.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 28 4 2013
Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [VJB]
AMZ – Naslovnica monografije Jacqueline Balen ‘Sarvaš – neolitičko i eneolitičko naselje’. Foto: VJB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Aug 19, 2013 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Printera – Zagreb)
AMI
Web
Tip: monografija
Za izdavača: Darko Komšo
Autori teksta: Tatjana Bradara, Slaven Bertoša, Nenad Kuzmanović, Christian Gallo, Đeni Gobić-Bravar, Saša Valenčić
Fotografije: Tatjana Bradara, Nenad Kuzmanović, Christian Gallo, Đeni Gobić-Bravar, Damir Matošević
Crtež: Goran Čvrljak
Stranice: 287
Jezici: hrvatski, talijanski
Dimenzije (cm): 30 x 24 x 2
ISSN 0352-9428
Monografija ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’ objavljena je kao dvadeset i druga publikacija unutar serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja Istre u Puli. Autori monografije su Tatjana Bradara, viša kustosica Arheološkog muzeja Istre u Puli, prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i speleolog Nenad Kuzmanović iz Rijeke.
Predgovor potpisuje Ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji
projekt Kunfini i zlamenja – oznake granica i međa u Istri od srednjeg vijeka do našeg doba’ prati od samog početka. Od prve fotografije jednog kunfina na Ćićariji, iz koje je, kao iz sjemena koje padne na plodno tlo, izraslo ogromno stablo spoznaje o jednom do nekoliko godina unazad u nas gotovo nepoznatom kulturnom naslijeđu.
Ravnatelj nabraja sudionike projekta te tijek samog istraživanja koje je obuhvatilo bilježenje više od tisuću graničnih oznaka na cijelom području Istre; oznaka nekadašnje mletačko-austrijske granice, posjeda feudalnih gospoštija, seoskih općina i šuma.
U Uvodu voditeljica projekta Tatjana Bradara detaljno predstavlja sudionike uz navođenje područja njihove ekspertize. Napominje kako su rekognosciranjem terena pronađene mnogobrojne granične oznake te je unutar prve objave odlučeno predstaviti kamenih graničnih oznaka šest šumskih područja značajnih za mletačko-austrijski period: Motovunska šuma, Kornarija, Kontija, Vidorn, Šijana i Ližnjemor. Terensko rekognosciranje pratilo je proučavanje starih karata na kojima su zabilježene granične oznake šuma te karata s prikazom područja njihovog rasprostiranja. Nabraja vanjske suradnike koji su pomogli projektu.
Ovakvim interdisciplinarnim pristupom, u kojem je ujedinjeno znanje arheologa, povjesničara, restauratora, inženjera šumarstva, geodeta i dobrih poznavatelja terena, prvenstvena nam je želja bila očuvanje od uništenja i zaborava materijalne građe koja je na žalost prepuštena propadanju i nije zaštićena. Danas se najveći dio graničnika nalazi in situ. Dio je dislociran (…), a nekoliko ih je dopremljeno u AMI.
U slijedećem poglavlju Slaven Bertoša piše povijesne crtice o odabranim istarskim šumama uz osvrt na granične oznake. Na samom početku prikazana je karta Istre s položajem šuma i prikazom njihovih veličina i oblika. U Uvodnim napomenama dotiče se istarskog kulturno-povijesnog naslijeđa s naglaskom na prezentaciji važnijih datuma i događaja te općih gospodarskih i političkih prilika. Slijede potpoglavlja Neki povijesni podaci o istarskim šumama, Mletačko zakonodavstvo o istarskim šumama – kritički osvrt, Katastici šuma i izvješća mletačkih rektora te Istarske šume: definicija, vrste i povijesni podaci. Poslijednje potpoglavlje podijeljeno je na način predstavljanja svake šume zasebno. Najmanje se povijesnih podataka očuvalo vezano za šumskom kompleksu Velike i Male Kornarije, smještenom istočno od Buja, najsjevernijoj od prezentiranih istarskih šuma.
Christian Gallo u posebnom poglavlju opisuje povijesni značaj istarskih šuma. Svaka šuma opisana je zasebno uz iscrpne podatke.
Materijalne ostatke graničnih oznaka prezentirali su Tatjana Bradara i Nenad Kuzmanović. Autori opisuju nalaze prema području šuma koje su obilazili na temelju karata Planova gospodarenja šumskim dobrom iz prve polovice 20. st. Ovi planovi sadrže povijesne podatke te opis društvenog, ekonomskog, imovinskog i pravnog stanja, uz brojne slike i karte. Podatke o ranijim pronalascima graničnika sadrže i izvještaji Dokumentacijskog odjela AMI-ja.
Voditeljica Konzervatorsko-restauratorskog odjela AMI-ja Đeni Gobić-Bravar opisuje restauratorske zahvate na graničnom kamenu s Ponte Portona. Autorica opisuje zatečeno stanje i detaljno prezentira postupke njegove restauracije, kao i stanje u konačnici.
Saša Valenčić autor je posljednjeg poglavlja ‘Geodetski osvrt na izradu preglednih topografskih podloga povijesnih šuma Istre’.
Slijedi popis izvora i literature te Katalog nalaza. Nalazi su katalogizirani prema šumama; svakom je dodijeljen kataloški broj, navedeni su podaci o dimenzijama i materijalu te su opisani. Nalazi su fotografirani s obje strane, osim u slučajevima kada to nije bilo moguće. Na kunfinima se nalaze standardne granične oznake, a na nekima se nalazi grb i dodatni tekst.
Brojne fotografije šuma odnose se na današnje stanje njihove očuvanosti i izgleda, a priložene su i fotografije iz zraka. Monografija sadrži preslike dokumenata o ranijim istraživanjima, fotografije povijesnih spomenika, kunfina in situ te brojne karte.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 8 2013
Vendi Jukić Buča
AMI – Naslovnica monografije ‘Kamnik na kunfinu: granične oznake u istarskim šumama’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="16"]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Aug 3, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura
Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2007. (Formatisk, Ljubljana)
NMS
Web
Tip: monografija
Urednica: Maja Lozar Štamcar
Fotografije: Tomaž Lauko, Maatija Pavlovec, muzejski arhiv
Stranice: 179
Jezici: slovenski, engleski
Dimenzije (cm): 33 x 21.5 x 1.1
Publikacija ‘Dragocenosti Narodnega muzeja Slovenije’ predstavlja izbor izuzetnih artefakata, koji se čuvaju u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani. Ovom prezentacijom prikazana je raznolikost, značenje i bogatstvo materijalne građe svih vremenskih razdoblja s cjelokupnog slovenskog prostora, koju u svojim zbirkama čuva, proučava i izlaže Narodni muzej Slovenije.
Narodni muzej Slovenije ustanovljen je 1821. godine, kao najstarija muzejska ustanova na području današnje Slovenije.
U Predgovoru, tadašnji direktor NMS-a prof., dr. Peter Kos navodi smisao i cilj Publikacije, uz kratak osvrt na djelatnost NMS-a i značenje zbirki koje čuva.
Za siršo javnost pa je nedvomno zanimiv predmet, ki izstopa že po svojem izgledu ali izjemnem pomenu za posamezno obdobje.
Za širu javnost je bez dvojbe zanimljiv predmet, koji se ističe već po svojem izgledu ili izuzetnom značenju za pojedino razdoblje.
Prof. dr. Peter Turk
Prijevod: VJB.
Prvo poglavlje odnosi se na povijest muzeja (Zgodovina muzeja). Spominju se okolnosti njegovog osnivanja i pojedinci koji su to omogućili. Prezentirane su fotografije njihovih portreta, crteži zgrade Muzeja te fotografije prvobitne unutrašnjosti i postava. Uz povijest razvoja zbirki i koncepta Muzeja, koji danas obuhvaća palaču u Prešernovoj ulici i novu zgradu za zbirke Oddelka za zgodovino in uporabno umetnost (Odjel za povijest i primijenjenu umjetnost) u Metelkovoj ulici, opisane su renovacije i obnove uz fotografije današnjeg stanja.
Slijedi poglavlje o palači Narodnog muzeja u Prešernovoj ulici klasičnog neorenesansnog stila, koju je, zajedno s državnim inžinjerom J. V. Hraskyjem, u razdoblju između 1883. i 1885. godine, izgradio ljubljanski graditelj Viljem Treo.
Druga cjelina odnosi se na prezentaciju Dragocjenosti.
Od 81 prezentiranih artefakta arheoloških je 30.
Građu su predstavili stručnjaci, koji djeluju unutar pojedinih odjela NMS-a.
Iz Oddelka za arheologijo tekstove su napisali dr. Janka Istenič, dr. Timotej Knific, mag. Tomaž Nabergoj, dr. Neva Trampuž Ornel i dr. Peter Turk; Blaženka First, mag. Darja Mavrič suradnice su iz Grafičkog kabineta; dr. Anja Dular iz Knjižnice; Alenka Miškec iz Numizmatičkog kabineta; iz Oddelak za konserviranje in restavriranje sudjelovali su mag. Goja Pajagič, mag. Mišo Pflaum te dr. Jasna Horvat, mag. Darko Knez, dr. Mateja Kos, dr. Maja Lozar Štamcar, mag. Jože Podpečnik, dr. Matija Žargi iz Oddelka za zgodovino in uporabno umetnost.
Artefakti su datirani od razdoblja prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, a obuhvaćaju i one svjetski poznate (neandertalska frula iz Divjih bab, situla iz Vača, pozlaćeni brončani kip Emonca i dr.).
Svaki artefakt je opisan, datiran, navedene su njegove dimenzije te inventarni broj te je priložena fotografija.
Tvrdo ukoričena knjiga tiskana je na sjajnom papiru kvalitetnog uveza.
Ova publikacija, u okviru izbora najreprezentativnije građe, predstavlja izvanredan uvod u cjelokupni opseg slovenske arheološke djelatnosti i znanosti.
Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 2 8 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica publikacije ‘Dragocenosti Narodnega muzeja Slovenije’. Foto: VJB.
|
[slideshow gallery_id="14"] |
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jul 18, 2013 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
Monografija – Kristina Mihovilić ‘Histri u Istri’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- Arheološki muzej Istre, Pula 2013. (Pintera, Zagreb)
- AMI
- Web
- Tip: monografija
- Za nakladnika: Darko Komšo
- Autorica koncepta izložbe/teksta/urednica: Kristina Mihovilić
- Uredništvo: Darko Komšo, Kristina Mihovilić, Ondina Krnjak, Adriana Gri Štorga
- Fotografije: Alfio Klarić, Dokumentacijski odjel Arheološkog muzeja Istre
- Stranice: 370
- Jezici: hrvatski, talijanski, engleski
- Dimenzije (cm): 35×24.1×2.5
Monografija punog naziva ‘Histri u Istri – Željezno doba Istre’ objavljena je kao 23. publikacija unutar serije ‘Monografije i katalozi’ Arheološkog muzeja Istre u Puli, a prati izložbu ‘Histri u Istri’ postavljenu u pulskom muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca. Autorica Monografije i koncepta Izložbe, dr. sc. Kristine Mihovilić, muzejska je savjetnica i voditeljica Prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja Istre u Puli.
Prvo poglavlje posvećeno je povijesti istraživanja starijeg željeznog doba Istre, koje je započelo sredinom 19. stoljeća, razvojem prirodoslovnih znanosti općenito i prepoznavanjem gradinskih naselja-kasteljera, kao naselja prapovijesnog doba. Obuhvaća tri razdoblja djelovanja znamenitih pojedinaca – Pietro Kandler, Tomaso Luciani, Antonio Cavaz i R. F. Burton svojim su djelovanjem postavili temelje daljnjem istraživanju, tumačenju i valorizaciji željeznog doba na području Istre, a istraživanja su nastavili Carl Moser, Andrea Amoroso te brojni drugi hrvatski i inozemni stručnjaci. Autorica navodi najznačajnije nalaze uz njihov širi konteksta i opis karakteristika.
Slijedi cjelina ‘Definicija prostora / Histri i njihov prostor’. Pregledom informacija povijesnih izvora, prezentirani su podaci o prvom spominjanju Histra, zemljopisnom položaju na kojem su boravili te narodima s kojima su graničili i stupali u kontakt. Prema arheološkim nalazima, karakteristikama histarskog izražaja i produkcije, može se odrediti razdoblje intenzivnog trgovanja, a time i početak stranog utjecaja na histarsku kulturu.
U poglavlju ‘Naselja’ prezentirane su karakteristike histarskih gradina – u odnosu na stupanj istraženosti nekropola, gradine su slabije obuhaćene cjeline planirane za arheološke istraživačke intervencije. Autorica opisuje zemljopisne položaje i prirodni okoliš koji su Histri peferirali prilikom izgradnje naselja, lokalne građevinske materijale, način gradnje, oblik naselja te poznate i istražene gradine. Slijedi opis povijesti istraživanja i temeljnih radova koji se tiču ove tematike.
Život unutar gradinskih naselja trajao je do rimskih osvajanja u 2. st. pr. Kr., kada počinje postupna romanizacija stanovnika i nov način života u dolinama, uz obradiva zemljišta i pašnjake, uz obalu mora i sl. Ipak, u mnogima, kako je rečeno, život traje još i danas.
Poglavlje ‘Nekropole i način pokopa’ koncipirano je prema lokalitetima (žarne željeznodobne nekropole ili njihovi tragovi), kojih je ukupno 29. Svaki lokalitet numeriran je uz oznaku položaja, opisan (grobovi, nalazi) te su navedeni podaci o istraživanjima, tipologiji i drugi relevatni podaci.
U poglavlju ‘Kronologija’ raspravlja se o kronologijama koje su postavili različiti autori. One se uspoređuju međusobno i s kronologijom histarskih nalaza, koja obuhvaća šest faza prezentiranih zasebno, uz navođenje naziva, datacije i opisa karakterističnih obilježja keramičkih i nakitnih oblika, oruđa, oružja i drugih zastupljenih nalaza.
Cjelina ‘Ekonomija’ obuhvaća prezentaciju privrednih djelatnosti Histra u kontekstu nalaza i tumačenju prikaza radnih aktivnosti na pronađenim arheološkim artefaktima.
U cjelini ‘Društveni odnosi’ pretpostavljaju se odnosi Histra sa starosjediocima u trenutku njihovog naseljavanja na odabrano područje te suživot, unutrašnje relacije i trgovački kontakti.
‘Duhovna kultura’ posljednje je poglavlje Monografije. Kronološki se prezentiraju karakteristike umjetničkog izražaja i običaja Histra, uz usporedbu s istodobnim susjednim kulturama.
Slijedi popis kratica i literature.
Publikacija ima u isto vrijeme karakteristike monografije (zbog opsežno prezentiranog sadržaja) i kataloga, s popisom izložbenih jedinica, opisa i fotografija raspoređenih u samom tekstu. Svako poglavlje odijeljeno je fotografijom koja zauzima divje stranice i asocira na temu koja slijedi. Nalazi su numerirani, opisani i fotografirani, a priložene su i brojne karte s lokacijama, zračne fotografije i fotografije današnjeg stanja, tlocrti, crteži te fotografije originalnih dokumenata i skica iz razdoblja istraživanja.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 18 7 2013
Vendi Jukić Buča
Naslovnica monografije ‘Histri u Istri. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id=”13″]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 29, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
OPĆI PODACI
Monografija – Tomislav Bilić ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]
- AMZ
- Web
- Tip: monografija
- Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
- Urednik: Ivan Mirnik
- Fotografije: Igor Krajcar
- Stranice: 291
- Jezik: hrvatski
- Dimenzije (cm): 33.5x24x2.5
Monografija ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’, punog naziva ‘Ostava srebrnog novca 15. i 16. st. iz Bukove kod Virovitice’, objavljena je kao osma publikacija unutar izdanja Catalogi et Monographiae Arheološkog muzeja u Zagrebu (Musei Archaeologici Zagrebiensis Catalogi et Monographiae), serije pokrenute zbog potrebe objavljivanja muzejske građe. Autor Monografije dr. sc. Tomislav Bilić kustos je Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Uz novac, predmet interesa dr. Bilića su sustavi funkcioniranja stelarne navigacije (poglavito u odnosu na plovidbene puteve na Mediteranu), te zemljopisni i topografski aspekti u navigaciji o kojima je objavio nekoliko priloga.
Prema riječima Ante Rendića-Miočevića u Predgovoru Monografije, obradom nalaza ostave iz Bukove koncipirana je podloga za rješavanje širokog spektra različitih problema, ne samo iz područja numizmatike nego i gospodarstva i drugih oblasti na koje se na oslanja što omogućuje donošenje zaključka o širem društvenom kontekstu i odgovarajučem povijesnom okviru bez kojih bi bilo teško objasniti razloge i trenutak ukopa ostave.
Ostavu iz Bukove, koja sadrži 5337 primjeraka srebrnog novca, Muzej je otkupio 1947. godine. Novac sadržan u ostavi pretežno je ugarskog porijekla, a sadrži i primjerke austrijskog i njemačkog novca. Hrvatski novac reprezentiran je primjercima 20 denara Nikole III. Zrinskog kovanog u Gvozdanskom 1526. i 1530. godine, prepoznatima prema prikazima obiteljskog grba na reversu ili siglama Nikolinih inicijala.
U Predgovoru Ante Rendić-Miočević, tadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, naglašava važnost publikacije i metodološki pristup materijalu na osnovi kojeg je autor donio niz zaključaka vezanih uz hrvatsku povijest virovitičkog područja 16. stoljeća.
‘Ako se uzme u obzir vrijeme ukopa ostave i burna ondašnja zbivanja u povijesnom je kontekstu ostava važna i zbog činjenice što je riječ – tako je i autor zaključio – o, vjerojatno, najtežim danima u hrvatskoj povijesti, o vremenu u kojemu su Turci bili u ekspanziji prema zapadu, u razdoblju u kojemu se prostor nekadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije, poglavito nakon Mohačke bitke 1526. god., sveo na toliko često spominjane ‘ostatke ostataka’ (reliquiae reliquiarum). Iz svih navedenih činjenica autor iznosi pretpostavku da je područje Bukove došlo pod osmanlijsku vlast u vrijeme između 1537. i 1552. god., odnosno trenutka pada glavnog tamošnjeg središta Virovitice. Prema autorovim zaključcima ostava iz Bukova potvrđuje, dakle, datiranje pada Virovitice pod vlast Osmanlija pa je njezino značenje u takvom kontekstu od iznimne povijesne važnosti. Izneseni podatci, kao i zaključci do kojih je došao bili su mu, dakle, osnovom za povezivanje s događajima iz sredine 16. st., s onim što se zbivalo na području iz kojega ostava i potječe. Za podruje virovitičkog kraja ostava je, dakle, prvorazredan povijesni izvor o nesigurnim vremenima i opasnostima koje su vrebale zbog tadašnjih sukoba s Turcima, o razdoblju koje je svakako među najtežima u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.’
U prvom poglavlju, Okolnosti nalaza i dosadašnje spominjanje u literaturi, autor iznosi informacije o porijeklu ostave i kronološke događaje koji su uvjetovali okolnosti načina na koji je Ostava stigla u Zagreb. U Numimatičkom arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva se prepiska iz 1946. godine Hilde Hećej Tompak iz Hrvatskog državnog muzeja u Osijeku i Viktora Hoffilera, tadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, a čuvaju se i dopisi vezani uz samu procjenu i otkup Ostave. Ostavu još ukratko spominju V. Mikolji 1953. god. te I. Mirnik 1981. i 1986. god.
Poglavlje Mjesto nalaza i opće karakteristike ostave odnosi se na detaljno pozicioniranje nalaza Ostave te problematiku njezinih karakteristika koje su se izmijenile od prvotnih opisa Hilde Hećej Tompak (9000 pimjeraka ukupne težine 6 kilograma) do zaključaka detaljnog proučavanja Tomislava Bilića (5337 primjeraka ukupne težine 2,5 kilograma). Autor uspoređuje sastav Ostave s drugim istovremenim konglomeracijama i navodi primjerke zastupljenog novca. Ovi podaci ilustrirani su dijagramima.
Slijedi poglavlje Povijesne okolnosti. Autor opisuje povijesne događaje koji su se u 16. st. odvijali na virovitičkom području te okolnosti koje su uvjetovale pohranjivanje ostave.
Vrijednost ostave poglavlje je u kojem autor upoređuje vrijednost Ostave s određenim dobrima u denarima onoga vremena. Izvori za usporedbu su Limitatio rerum vendibilium per regnicolas Sclaunie facta 1528 te podaci o svotama koje su isplaćivane za kupoprodaju pojedinih velikaških posjeda.
Posljednje poglavlje, Numizmatička topografija virovitičkog kraja, ujedno je zaključak cjelokupnog izlaganja. Autor spominje pojedinačne nalaze novca s područja Virovitice koji se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao i druge ostave na temelju kojih su doneseni važni zaključci. Na temelju ostave iz Virovitice datirane u 1648. god. zaključuje kako se čini da ostava iz Bukove datira pad Virovitice 1552. god., a ostava iz Virovitice oslobođenje grada.
Slijede Indeks I: Vladari, Indeks II: Kovnice (prema Pohl 1982), Indeks III: Kovničari (prema Pohl 1982), Popis literature upotrebljene u katalogu i Ostala literatura.
Drugi dio monografije odnosi se na Katalog izrađen pomoću računalnog programa NUMIZ. U prvom retku navodi se redni broj u katalogu, nominala, kovnica, osnovna literatura te oznake na aversu ili reversu. U drugom retku naveden je opis aversa, a u trećem reversa. Uz dimenzije i težinu novca te položaj kalupa opisano je stanje sačuvanosti, neke opće napomene i inventarni broj AMZ-a. Novac je katalogiziran prema zemljopisnom porijeklu kronološki.
Slijede table s fotografijama odabranih primjeraka novca.
Monografija je tiskana na kvalitetnom papiru, velikog formata i tvrdog uveza.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 29. travnja 2013., Vendi Jukić Buča
Monografija – Tomislav Bilić ‘Bukova – Ostava srebrnog novca iz 15. i 16. st.’. Foto: VJB.
[slideshow gallery_id="9"]
by PRESS | Apr 16, 2013 | Arheološki muzej u Zagrebu, Monografije, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
U Arheološkom muzeju u Zagrebu, u srijedu 17. travnja 2013. godine u 12 sati, održat će se predstavljanje knjige Krešimira Filipeca ‘Srednjovjekovno groblje i naselje Đakovo – Župna crkva’.
O knjizi će govoriti:
dr. sv. Tajana Sekelj Ivančan, znanstvena savjetnica
dr. sc. Stanko Andrić, znanstveni savjetnik
prof. Ivo Pavlović, viši kustos
dr. sc. Krešimir Filipec, izvanredni profesor
Mediator:
dr. sc. Željko Demo, znanstveni i muzejski savjetnik
Za povećanje pozivnice kliknite na sliku.
Izvor
AMZ PRESS
AMZ - Poziv na predstavljanje knjige Krešimira Filipeca 'Srednjovjekovno groblje i naselje Đakovo - Župna crkva'. Ustupio: AMZ PRESS.
