by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 25, 2012 | Kongresi, Monografije, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura, Stručni, Susreti
U Konferencijskoj dvorani/Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prilikom održavanja 4. kongresa hrvatskih povjesničara 2012, u ponedjeljak 1. listopada 2012. godine u 18.30 sati, predstavit će se knjiga prof. dr. Roberta Matijašića ‘Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana’.
Izvor
HNOPZ PRESS
Poziv na predstavljanje knjige prof. dr. Roberta Matijašića 'Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana'. Ustupio: HNOPZ PRESS.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 18, 2012 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Katalozi, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Istre, uz obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, organizira izložbu Edukacijskog odjela kojom se prezentiraju radovi nastali u suradnji s predškolskim, školskim i drugim edukacijskim ustanovama.
Ovogodišnja suradnja ostvarena je s pulskim Domom za djecu, mladež i odrasle osobe s cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama, Strukovnom školom u Puli, Talijanskom srednjom školom ‘Dante Alighieri’ Pula te Osnovnom školom ‘Giuseppina Martinulli’ Pula. Etnografski muzej Istre pomogao je pri realizaciji projekta, koji je povezan s izložbom ‘Prehrana’ u organizaciji Koordinacije istarskih muzeja.
Razvoj projekta i njegovi produkti objedinjeni su u katalogu ‘Od pintadere do prehrane – Putovanje kroz prošlost s Edukacijskim odjelom Arheološkog muzeja Istre’
Autorice projekta i izložbe su Giulia Codacci-Terlević i Jadranka Ostić.
Za potrebe projekta Arheološki muzej Istre ustupio je originalne pintadere s Limske gradine i pećine Jačmica.
Povezanost pintadera i prehrane u uvodnom dijelu Kataloga pojašnjava ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, Darko Komšo.
‘Naša priča krenula je od zanimljivih i zagonetnih malih drevnih predmeta, koji se nazivaju tajnovitim imenom – Pintadere’. Pod pojmom ‘pintadera’ podrazumijevaju se predmeti izrađeni u pravilu od pečene gline, različitih oblika i manjih dimenzija, čija maksimalna dužina ne prelazi petnaestak centimetara. Zajednička im je karakteristika prisutnost urezanih, udubljenih ili otisnutih određenih motiva, odnosno znakova na jednoj strani ili po cijeloj površini.
Arheolozi se slažu kako su pintadere korištene u različite svrhe. Moguće je da su se upotrebljavale kao pečati za reproduciranje znakova na raznim vrstama materijala koji se nisu očuvali kroz stoljeća, poput, primjerice, ljudskog tijela, životinjske kože, tkanine, kruha, gline, maslaca, voska i dr. Posebno su značajni kao nositelji važnih informacija ili poruka koje su povezivale ljude kroz razne aspekte njihovog života…
S obzirom da više stručnjaka navodi podatak da je jedna od mogućih namjena pintadera u prapovijesti bila i ona označavanja kruha, za vrijeme projekta ‘Prehrana’, posebna je pažnja posvećena proučavanju starih krušnih peći te pripremi kruha na rimski način’.
Nakon uvodnog dijela slijedi opis samog projekta i njegovi ciljevi te je opisana suradnja ranije nabrojanih ustanova. U Domu za djecu, mladež i odrasle osobe s cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama održano je predavanje na temu pintadera, uz detaljnu analizu oblika i motiva koji su na njima prikazani, a na radionici su štićenici Doma sami izrađivali pintadere.
Posebni dio kataloga odnosi se na opis pintadera s istarskih lokaliteta Limske gradine, pećine Jačmice i naselja Gromače na Velom Brijunu. Reproducirane su fotografije originalnih pintadera te otisci pojedinih reprodukcija na tekstilu.
Slijedi poglavlje koje opisuje suradnju Arheološkog muzeja Istre i Talijanske srednje škole ‘Dante Alighieri’, strukovne škole iz Pule te Osnovne škole ‘Giuseppina Martinuzzi’ na projektima ‘Pintadere’ i ‘Prehrana’, koja je započela posjetom navedenih škola Muzeju. Učenici su dobili zadatak locirati i proučiti stare istarske krušne peći i istraživati podatke o arheozoologiji, palinologiji, prehrani mezolitičkih lovaca i dr. te u konačnici sastaviti referat o dodijeljenoj temi. Učenici nutricionističkog smjera ispekli su rimski kruh.
Kao osobita zanimljivost, u Katalogu su prezentirani recepti rimskih jela koje su preveli učenici drugog razreda TTŠ ‘Dante Alighieri’, a preuzeti su iz knjige Ivane Ozanić ‘Olivijina cibalitanska kuharica – Recepti rimskih autora prilagođeni 21. st., Gradski muzej Vinkovci, 2004.
[Izdvajam ukusni LIBVM koji se jednostavno pripravlja – potrebno je zamijesiti 600 g slanog ovčjeg sira sa 150 g pšeničnog brašna i jednim jajetom, oblikovati okrugle kruščiće i ispeći na lovorovim listovima.]
Slijedi opis krušnih peći u Istri, njihove fotografije i crteži učenika.
U zadnjem dijelu Kataloga reproducirane su fotografije pintadera koje su izradili štićenici Doma.
Zahvaljujemo Arheološkom muzeju Istre na ustupljenom primjerku.
- Naslovnica kataloga ‘Od pintadere do prehrane – Putovanje kroz prošlost s Edukacijskim odjelom Arheološkog muzeja Istre’.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Sep 18, 2012 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Rad Dušanke Urem ‘Limska gradina – keramika s područja nekropole’ objavljen je kao dvadesetprva publikacija u okviru serije Katalozi I monografije, koju izdaje Arheološki muzej Istre u Puli. Radi se o prilagođenom tekstu diplomskog rada Dušanke Urem pod naslovom ‘Limska gradina u kasteljerskoj kulturi Istre’, obranjenog pri Odelenju za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu 1988. godine, pod mentorstvom prof. dr. Dragoslava Srejovića.
Poticaj objavljivanju diplomskog rada napisanog prije gotovo četvrt stoljeća obrazložio je u Predgovoru odgovorni urednik, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, gospodin Darko Komšo.
‘Rukopis ovog diplomskog rada, pohranjen u knjižnici Arheološkog muzeja Istre, bio je korisna referenca mnogim kolegama u istraživanju željeznodobne Istre, stoga nam se činilo korisno objelodaniti ga i približiti širem krugu arheologa. Vjerujemo da će razrađena tipologija cijelog niza različitih oblika posuda I drugih keramičkih predmeta poslužiti prepoznavanju, razumijevanju i tumačenju lokalnih izrađevina, raznih vanjskih utjecaja na područjeI stre, kao i moguće ‘isijavanje’ iz nje.’
Tekst I priloge je, uz dozvolu autorice, uredila Kristina Mihovilić.
Dr. sc. Dušanka Urem-Kotsou docentica je za prapovijesnu arheologiju na grčkom sveučilištu Democritus University of Thrace.
Područje Limske gradine istraživao je sredinom prošlog stoljeća, u razdoblju od 1960. do 1967. godine, Josip Mladin, koji je u nizu objavljenih članaka rezentirao rezultate istraživanja i predložio dataciju grobnih nalaza. Ove nalaze naknadno je revidirala Kristina Mihovilić, koja je predložila nove kronološke početke željeznodobne kulture na području Istre. Dušanka Urem tipološki je obradila dosad neobjavljene ulomke keramike.
Rad započinje Uvodom s pregledom načina pokapanja i pogrebnih obilježja razdoblja od kasnog brončano gdoba (2. st. pr. n. e.) do kraja prapovijesnog razdoblja u Istri, koji se odnosi na spaljivanje pokojnika na spalištima i pohranjivanje ostataka u žare te organizirano pokapanje unutar nekropola na području Istre (Pula, Beram, Picugi, Nezakcij). Slijedi opis naselja i nekropole na Limskoj gradini prema Josipu Miladinu i Kristini Mihovilić, te opis konteksta unutar kojeg je Lokalitet pronađen 1938. godine. Prikazane su fotografije i crteži lokaliteta.
U Kataloškom dijelu popisani su svi ulomci koji potječu iz sondažnih istraživanja nekropole Limske gradine, koja se nalazila unutar naselja, na njegovom sjeverozapadnom rubu, prema godini istraživanja (1960. – 1967.) i sloju unutar kojeg su pronađeni. Naveden je opis svakog ulomka, boja, dimenzije i inventarni broj. Pridružene su fotografije većih ulomakai/ili ulomaka s dobroočuvanim ukrasom.
U poglavlju Analiza keramike ulomci su tipološki podijeljeni u veće grupe: zdjele, lonci, šalice, minijaturno posuđe, pitosi, amforetedna, ručke, pršljenovi i podmetači. Ove grupacije prate prilozi na kojima se nalaze crteži određenih posuda. Zasebna cjelina odnosi se na ornamente i tehnike ornamentiranja.
Zadnje poglavlje, Kronologija i sličnosti sa susjednim grupama, obuhvaća svojevrstan zaključak s obzirom na obrađeni materijal te njegov kontekst u odnosu na širi vremenski raspon i zemljopisno područje.
Na samom kraju Monografije nalaze se table s crtežima.
Monografija Dušanke Urem predstavlja vrijedan doprinos znanstvenoj literaturi, koja detaljnom obradom i preglednom tipologijom keramičkih ulomaka s područja Limske gradine doprinosi cjelokupnom poznavanju starijeg željeznog doba Istre. S druge strane, zasigurno će svojom preglednošću i razumljivim izričajem, zanimljivu arheološku problematiku približiti i zainteresiranom laiku.
Zahvaljujemo Arheološkom muzeju Istre na ustupljenom primjerku.
- Naslovnica monografije ‘Limska gradina – keramika s područja nekropole’.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 4, 2012 | Arheološki muzej Istre, Istaknuto, Izložbe, Monografije, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Trojezična monografija ‘Prošlost za budućnost’, izdana kao dvadeseta publikacija unutar serije MONOGRAFIJE I KATALOZI, prati istoimenu izložbu autorice Katarine Zenzerović. Muzej grada Pule utemeljen je 1902. godine. Na prijedlog Pokrajinskog vijeća, Općinsko vijeće Pule 7. siječnja 1902. godine donijelo je odluku o osnutku Muzeja starina, a 3. kolovoza 1902. godine svečano je otvoren Muzej grada Pule u zgradi nedaleko Slavoluka Sergijevaca, na tadašnjem Usponu svetog Stjepana br. 5. Arheološki muzej Istre u Puli 1925. uklapa u fundus izložaka nalaze Muzeja grada Pule, porečkog Provincijalnog muzeja i Državne gradske zbirke, a svoje današnje ime dobio je 1947. godine. Ovogodišnjom zasebnom izložbom o svim dosadašnjim izložbama objedinjena je, obrađena i prezentirana izložbena djelatnost Arheološkog muzeja Istre u Puli i na taj način obilježena njegova 110. obljetnica.
Katarina Zenzerović dokumentaristica je unutar Dokumentacijskog odjela Arheološkog muzeja Istre u Puli, kojemu je primarna djelatnost izrada i sakupljanje građe dokumentacijskog značaja.
Vođenje podrobne dokumentacije o terenskim istraživanjima primarna je djelatnost ustanova koje takva istraživanja provode (arheološki fakulteti, instituti, muzeji te privatne arheološke tvrtke). Opisivanje i dokumentiranje i najmanjih detalja i podataka neophodno je za arheološko zaključivanje, a istovremeno je novim generacijama istraživača ostavljena mogućnost za dodatna tumačenja i valorizacije naprednim metodama koje će biti primjenjivane u budućnosti. Stručna dokumentacija je potrebna i prilikom znanstvenog obrađivanja samog materijala, ukoliko je on iskopan i pronađen u arheološkim istraživanjima ili je nekim drugim načinom (kupnjom, poklonom) dospio u muzejsku ustanovu. Također, potrebna je i dokumentacija o postupku realizacije izložbenih projekata i samom projektu izložbe. Ponekad ovakvi podaci nedostaju, a monografija Katarine Zenzerović pokazuje kako je Arheološki muzej Istre u Puli vodio podrobnu i kontinuiranu dokumentaciju vlastitog muzejskog djelovanja, projekata, istraživanja i izložbi.
Monografija započinje predgovorom ravnatelja Arheološkog muzeja Istre u Puli, gospodina Darka Komše, koji u kratkim crtama podsjeća na tijek nastanka Muzeja i naglašava njegovu važnost za Pulu, Istru i Hrvatsku te važnost muzeja uopće. Spominje kako su, nažalost, brojni kulturno-povijesni spomenici izuzetne vrijednosti odneseni iz Pule i danas se nalaze u muzejima izvan Hrvatske.
Autorica započinje kratkom poviješću nastanka Muzeja i njegove djelatnosti u vidu prezentacije fundusa stalnim i povremenim izložbama u vlasitoj organizaciji i u suorganizaciji s drugim ustanovama ili pojedincima. Obrazlaže koncept izložbe i monografije te navodi ciljeve:
Prvenstveno, želi se omogućiti stručnoj, ali i široj javnosti neposredan uvid i upoznavanje sa 110-godišnjom izložbenom djelatnošću Arheološkog muzeja Istre kao vitalnim i značajnim segmentom muzejskog rada. Uz to, namjera je pružiti mogućnost praćenja likovnih postava izložbi te likovnih i grafičkih rješenja muzejskih izdanja koja prate izložbe. Naposlijetku, želi se obilježiti 2012. godinu kao značajnu obljetničku godinu ustanove prigodnom izložbom. A katalog, koji će vremenski nadživjeti izložbu, na jednom će mjestu trajno zabilježiti taj bogati segment povijesti Muzeja.
U prvim poglavljima Monografije, Dokumentacija o izložbenoj djelatnosti Muzeja, Zbirka kamenih spomenika u Augustovom hramu – preteča muzeja grada Pule i poglavlje Istraživanje Nezakcija početkom 20 stoljeća – povod osnutku Muzeja grada Pule, navode se izvori dokumentacije koji su poslužili prilikom sklapanja cjeline o muzejskoj dokumentaciji te početni fundus koji je poslužio kao jezgra prvotnog Muzeja.
Slijedi velika cjelina Izložbena djelatnost Muzeja 1902. – 2012.
Prvo su opisane i prezentirane stalne izložbe, počevši s prezentacijom muzejske zbirke prilikom otvorenja Muzeja grada Pule 3. kolovoza 1902. godine, te muzejskom djelatnošću do 1930. godine, kada je službeno otvoren novoosnovani Kraljevski muzej Istre, koji je preuzeo brigu nad zbirkama Muzeja grada Pule te Državne zbirke u Gradu i porečkog Pokrajinskog muzeja, uselivši u prostor bivše njemačke gimanzije na istočnoj padini jezgre starog grada, u kojem se nalazi i danas. Pod ovim imenom djelovao je do 1947. godine kada mijenja naziv u Arheološki muzej Istre. Kronološki je navedeno osnivanje i postavljanje stalnih cjelina – Prapovijesne (1968.) te Aničke, kasnoantičke i srednjovjekovne izložbe (1973.), koje su nepromijenjene do danas. Dislocirane zbirke obuhvaćaju zbirku u Augustovom hramu, Franjevačkom samostanu, Amfiteatru, Nezakciju, a područne Arheološku zbirku u Osoru, zbirke Muzeja otočja Brioni te Lapidarija u Novigradu. Opisane su i dokumentirane sve promjene u upravi Muzeja, njegovim zaposlenicima, promjene stalnog postava, izdavačke i izložbene djelatnosti, povećanje broja izložaka – spomenika i artefakata – i cjelokupnog fundusa Muzeja. Poglavlje je popraćeno bogatim ilustrativnim materijalom; reproducirane su stare razglednice, fotografije, skice i planovi muzejske zgrade i unutrašnjosti s pozicijama vitrina te tekstova koji su, uz crteže, izloženi uz izložbe stalnog postava (paneli), te novinski isječci o djelatnosti i razvoju Muzeja. Uz vlastitu djelatnost, Muzej je surađivanju pri brojnim postavljanjima lapidarija i muzejskih zbirki drugih ustanova.
Slijedi cjelina Povremene (tematske) izložbe u kojoj su popisane i opisane ‘izložbe koje su bile organizirane, kreirane i postavljane u različitim uvjetima i različitim ciljevima’. Muzej je organizirao vlastite tematske izložbe s obzirom na nove artefakte i spomenike otkrivene prilikom arheoloških istraživanja koje je provodio, a također je primao gostujuće izložbe drugih muzeja s područja Hrvatske i inozemstva. Izložbe su slijedili katalozi i drugi tiskani materijal, čije su naslovnice reproducirane u Monografiji, uz fotografije izložbi i njihovih otvorenja, a reproducirani su i članci iz novina koji su ih pratili.
U sklopu Monografije navedene su, unutar zasebnog poglavlja, i manje prezentacije arheoloških nalaza i muzejskih tiskovina, popis posudbe građe za izložbe drugih organizatora, a dan je i pregled izložbene djelatnosti Muzeja kroz novinske priloge (popis po godinama).
Nakon Zaključka slijede Izvori, Kratice i Literatura, Elektronička građa (koje, u međuvremenu, ima sve više, naše praćenje pogledajte na > linku), Novinski članci, te Katalog organiziran po kriteriju organizacije izložbi te izlošcima kojima je izložba popraćena.
Monografija je velikih dimenzija, tiskana na kvalitetnom papiru mekog uveza.
Zahvaljujemo Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
Naslovnica monografije 'Prošlost za budućnost'.
by GOST | May 21, 2012 | Članci, Publikacije, Stručna literatura
MLADEN TOMORAD
Hrvatski studiji
Učilišno-znanstveni kampus Borongaj
Borongajska 83d
10000 Zagreb, Hrvatska
mladen.tomorad@zg.t-com.hr
Prilog za bibliografiju proučavanja staroegipatske povijesti i kulture u hrvatskim povijesnim znanostima
U okviru hrvatskih povijesnih znanosti prošlost starog Egipta proučava se od šezdesetih godina 19. stoljeća. Tijekom proteklih 150 godina u Hrvatskoj je nastao velik broj raznovrsnih radova o staroegipatskoj povijesti i kulturi. Budući da rad povjesničara danas iziskuje proučavanja velikog broja raznih publikacija, periodike i knjiga stvorena je potreba da se napravi jedan cjeloviti popis svih radova hrvatskih znanstvenika o raznovrsnim temama staroegipatske povijesti.
U ovom radu autor u kratkom uvodu iznosi osnovne teze vezane uz sadašnje stanje razvoja egiptologije u Hrvatskoj. U nastavku je dat pregled povijesti proučavanja staroegipatske povijesti i kulture od sredine 19. stoljeća do danas s naglaskom na rad i djelovanje najznačajnijih imena te pojedine teme proučavanja.
Nakon uvodnih izlaganja nalazi se popis svih bibliografskih jedinica autora koji su svojim djelovanje dali razne oblike prinosa proučavanju ove problematike u okviru hrvatskih povijesnih znanosti. Svi radovi podijeljeni su prema temama s ciljem olakšavanja budućih istraživanja.
Ključne riječi: stari Egipat, Hrvatska, egiptologija, orijentalistika, povijest istraživanja, muzejske zbirke.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 20, 2012 | Arheološki muzej Istre, Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Publikacije, Pula, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Histria Archaeologica 41/2010
Časopis Arheološkog muzeja Istre
Bulletin of the Archaeological museum of Istria
Naslovnica časopisa Histria archaeologica 41/2010.
Sadržaj
str. 5 – 34
Bernard HÄNSEL, Biba Teržan, Kristina Mihovilić
Brončane sjekire i njihovi dijelovi
Opažanja na primjeru nalaza Monkodonje u Istri
Slijedeće retke posvetit ćemo nekim našim zapažanjima o sjekirama iz vremena ranog i srednjeg brončanog doba odnosno o njihovim dijelovima, prije svega oštricama i vratovima. Cilj nam je predložiti nekoliko argumenata i razmišljanja koji bi mogli doprinijeti razjašnjavanju namjene kako samih sjekira, tako i njihovih dijelova. Kako se u našim istraživanjima pokazao, pojedini dijelovi sjekira, ovisno o njihovoj očuvanosti, mogu imati posebnu namjenu. Svi promatrani nalazi potječu iz utvrđenog naselja Monkodonja, smještenog tik u jadransku obalu istarskog poluotoka, nedaleko Rovinja. Činjenica da su sve sjekire razmatrane u ovome radu pronađene na jednome mjestu, odnosno u zatvorenom naseobinskom i kulturološkom kompleksu, svakako olakšava njihovo funkcionalno određivanje.
str. 35 – 82
Josip VIŠNJIĆ, Tihomir PERCAN, Ivica PLEŠTINA
Prilog arheološkoj topografiji i poznavanju urbanističkog razvoja grada Buja
Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja koja su arheolozi Hrvatskog restauratorskog zavoda prveli na Trgu sv. Servola u Bujama tijekom 2010. g. otkriven je niz pokretnih i nepokretnih arheoloških nalaza koji pokrivaju dugi period života koji se odvijao u samom središtu povijesne gradske jezgre. Među nalazima se izdvajaju željeznodobni arheološki slojevi koji potvrđujupostojanje prapovijesne gradine na mjestu kasnijeg srednjovjekovnog grada, potom ostacisrednjovjekovne crkve sv. Servola i pripadajućeg gradskog groblja, srednjovjekovnih gradskih bedema, istovremenih objekata te arheoloških slojeva s pokretnim arheološkim materijalom koji potvrđuje ovakve datacije.
str. 83 – 108
Romuald ZLATUNIĆ
Arheološko zaštitno istraživanje na trasi Istarskog ipsilona – lokalitet Brestić – Višnjan
U razdoblju od 25. travnja 2009. do 20. travnja 2010. godine obavljena su zaštitna arheološka istraživanja te privremena konzervacija antičke gospodarske vile i kasnoantičkog apsidalnog objekta otkrivenog na dijelu trase Istarskog ipsilona na brežuljku Brestić kod Višnjana.
str. 109 – 146
Davor Bulić, Ida KONCANI UHAČ
Figlina u Fažani i njezina preobrazba u kasnoj antici
Figlina u Fažani prvi se put spominje u stručnoj literaturi početkom XX. stoljeća. Proučavanje proizvoda i njihove distribucije na tržište te pitanje vlasništva figline intenzivira se kroz zadnja tri desetljeća prošlog stoljeća. Zaštitna arheološka istraživanja (2007. – 2009.) omogućila su prikupljanje više ili manje cjelovitih podataka o mikrolokaciji radioničkog kompleksa i keramičkih proizvoda. Ovaj prilog predstavlja pokušaj sistematizacije dostupnih podataka i njihov smještaj u povijesno – ekonomski kontekst.
str. 147 – 162
Romuald ZLATUNIĆ
Zaštitno arheološko istraživanje na području Uspona Frana Glavinića i istraženost mreže rimskih ulica Pule
Od 7. ožujka do 31. ožujka 2011. godine istovremeno su izvedeni zaštitni arheološki radovi i građevinski radovi vezani uz polaganje nove komunalne infrastrukture (popravljanje kanalizacije, izgradnja novih šahtova te postaljvanje novih plinskih i vodovodnih cijevi) u donjem dijelu Uspona Frana Glavinića, u starom dijelu Pule. Tom je prigodom ondje registrirana trasa popločenja antičke ceste. Iskop je obavljen na već postojećoj, staroj trasi plinovoda, čije su polaganje 1976. godine nadzirali djelatnici Arheološkog muzeja Istre.
str. 163 – 176
Marin Zaninović
Poslije Nezakcija
Pad Nezakcija, drevnog središta starih Histra, 178./177. pr. Kr., popraćen nizom genocidnih operacija, označio je kraj dugoga povjesnog razvitka ovog poluotoka. Arheološka građa koju su u zadnjih nekoliko desetljeća iz zemlje izvukli na svjetlo dana i obradili naši kolege u Istri, ukazuju na veliko bogatstvo tog naslijeđa i njegove važnosti za bolje upoznavanje arheologije i povijesti ovoga graničnoga područja između Venetije i Ilirika. U povijesti i arheologiji Histrije kao da nastaje svojevrsna praznina, koja gotovo da traje sve do Cezara i njegova prokonzulata u ovim krajevima. Autor postavlja ovo pitanje i pokušava naći neki mogući odgovor.
str. 177 – 204
Đeni GOBIĆ – BRAVAR
Dvojna vrata, Pula
Konzervatorsko-restauratorski osvrt
U zadnjih je nekoliko desetljeća zabilježeno propadanje i onečišćenje spomeničkih površina, i to i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Unatoč čestom mišljenju laika, ne radi se ni o naglom niti o ubrzanom vidu propadanja. Činjenica je da se zadnjih desetljeća jednostavno počela pridavati velika pažnja spomenicima kao povijesnim vrijednostima koje treba očuvati, a slijedom toga i njihovom stanju. U želji da se dokumentira stupanj degradiranosti i onečišćenja pulskih spomenika, odlučili smo provesti obilazak. Počeli smo s anitčkim spomenicima, konkretno Dvojnim vratima. Cilj je oformiti bazu podataka u vidu tekstualnih zapisa, grafičkih degradacijskih tabli te fotodokumentacije svih primijećenih vrsta degradacija. Namjera je članka da cilj rada iznese u pojednostavljenom i sažetom obliku, uz dodatak solucija za očuvanje spomenika.
str. 205 – 220
Zrinka PREMUŽIĆ, Petra RAJIĆ ŠIKANJIĆ
Starohrvatska populacija iz Triblja – zdravlje i bolesti
U radu su prikazani rezultati analize ljudskih skeletnih ostataka sa starohrvatskog groblja u Triblju. U uzorku, koji čini 25 osoba iz 18 grobova, uočeni su lomovi kostiju, skorbut, tuberkuloza, osteopenija i osteoporoza, degenerativni osteoartritis te Schmorlovi defekti. Također je uočena neočekivana spolna i dobna raspodjela uzorka. Podaci upućuju na nešto lošije životne uvjete starohrvatskih stanovnika Triblja te otvaraju pitanja o pogrebnim običajima Vinodola u ranom srednjem vijeku.
str. 221 – 223
Upute autorima
Zahvaljujem Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
