Trojezična monografija ‘Prošlost za budućnost’, izdana kao dvadeseta publikacija unutar serije MONOGRAFIJE I KATALOZI, prati istoimenu izložbu autorice Katarine Zenzerović. Muzej grada Pule utemeljen je 1902. godine. Na prijedlog Pokrajinskog vijeća, Općinsko vijeće Pule 7. siječnja 1902. godine donijelo je odluku o osnutku Muzeja starina, a 3. kolovoza 1902. godine svečano je otvoren Muzej grada Pule u zgradi nedaleko Slavoluka Sergijevaca, na tadašnjem Usponu svetog Stjepana br. 5. Arheološki muzej Istre u Puli 1925. uklapa u fundus izložaka nalaze Muzeja grada Pule, porečkog Provincijalnog muzeja i Državne gradske zbirke, a svoje današnje ime dobio je 1947. godine. Ovogodišnjom zasebnom izložbom o svim dosadašnjim izložbama objedinjena je, obrađena i prezentirana izložbena djelatnost Arheološkog muzeja Istre u Puli i na taj način obilježena njegova 110. obljetnica.
Katarina Zenzerović dokumentaristica je unutar Dokumentacijskog odjela Arheološkog muzeja Istre u Puli, kojemu je primarna djelatnost izrada i sakupljanje građe dokumentacijskog značaja.
Vođenje podrobne dokumentacije o terenskim istraživanjima primarna je djelatnost ustanova koje takva istraživanja provode (arheološki fakulteti, instituti, muzeji te privatne arheološke tvrtke). Opisivanje i dokumentiranje i najmanjih detalja i podataka neophodno je za arheološko zaključivanje, a istovremeno je novim generacijama istraživača ostavljena mogućnost za dodatna tumačenja i valorizacije naprednim metodama koje će biti primjenjivane u budućnosti. Stručna dokumentacija je potrebna i prilikom znanstvenog obrađivanja samog materijala, ukoliko je on iskopan i pronađen u arheološkim istraživanjima ili je nekim drugim načinom (kupnjom, poklonom) dospio u muzejsku ustanovu. Također, potrebna je i dokumentacija o postupku realizacije izložbenih projekata i samom projektu izložbe. Ponekad ovakvi podaci nedostaju, a monografija Katarine Zenzerović pokazuje kako je Arheološki muzej Istre u Puli vodio podrobnu i kontinuiranu dokumentaciju vlastitog muzejskog djelovanja, projekata, istraživanja i izložbi.
Monografija započinje predgovorom ravnatelja Arheološkog muzeja Istre u Puli, gospodina Darka Komše, koji u kratkim crtama podsjeća na tijek nastanka Muzeja i naglašava njegovu važnost za Pulu, Istru i Hrvatsku te važnost muzeja uopće. Spominje kako su, nažalost, brojni kulturno-povijesni spomenici izuzetne vrijednosti odneseni iz Pule i danas se nalaze u muzejima izvan Hrvatske.
Autorica započinje kratkom poviješću nastanka Muzeja i njegove djelatnosti u vidu prezentacije fundusa stalnim i povremenim izložbama u vlasitoj organizaciji i u suorganizaciji s drugim ustanovama ili pojedincima. Obrazlaže koncept izložbe i monografije te navodi ciljeve:
Prvenstveno, želi se omogućiti stručnoj, ali i široj javnosti neposredan uvid i upoznavanje sa 110-godišnjom izložbenom djelatnošću Arheološkog muzeja Istre kao vitalnim i značajnim segmentom muzejskog rada. Uz to, namjera je pružiti mogućnost praćenja likovnih postava izložbi te likovnih i grafičkih rješenja muzejskih izdanja koja prate izložbe. Naposlijetku, želi se obilježiti 2012. godinu kao značajnu obljetničku godinu ustanove prigodnom izložbom. A katalog, koji će vremenski nadživjeti izložbu, na jednom će mjestu trajno zabilježiti taj bogati segment povijesti Muzeja.
U prvim poglavljima Monografije, Dokumentacija o izložbenoj djelatnosti Muzeja, Zbirka kamenih spomenika u Augustovom hramu – preteča muzeja grada Pule i poglavlje Istraživanje Nezakcija početkom 20 stoljeća – povod osnutku Muzeja grada Pule, navode se izvori dokumentacije koji su poslužili prilikom sklapanja cjeline o muzejskoj dokumentaciji te početni fundus koji je poslužio kao jezgra prvotnog Muzeja.
Slijedi velika cjelina Izložbena djelatnost Muzeja 1902. – 2012.
Prvo su opisane i prezentirane stalne izložbe, počevši s prezentacijom muzejske zbirke prilikom otvorenja Muzeja grada Pule 3. kolovoza 1902. godine, te muzejskom djelatnošću do 1930. godine, kada je službeno otvoren novoosnovani Kraljevski muzej Istre, koji je preuzeo brigu nad zbirkama Muzeja grada Pule te Državne zbirke u Gradu i porečkog Pokrajinskog muzeja, uselivši u prostor bivše njemačke gimanzije na istočnoj padini jezgre starog grada, u kojem se nalazi i danas. Pod ovim imenom djelovao je do 1947. godine kada mijenja naziv u Arheološki muzej Istre. Kronološki je navedeno osnivanje i postavljanje stalnih cjelina – Prapovijesne (1968.) te Aničke, kasnoantičke i srednjovjekovne izložbe (1973.), koje su nepromijenjene do danas. Dislocirane zbirke obuhvaćaju zbirku u Augustovom hramu, Franjevačkom samostanu, Amfiteatru, Nezakciju, a područne Arheološku zbirku u Osoru, zbirke Muzeja otočja Brioni te Lapidarija u Novigradu. Opisane su i dokumentirane sve promjene u upravi Muzeja, njegovim zaposlenicima, promjene stalnog postava, izdavačke i izložbene djelatnosti, povećanje broja izložaka – spomenika i artefakata – i cjelokupnog fundusa Muzeja. Poglavlje je popraćeno bogatim ilustrativnim materijalom; reproducirane su stare razglednice, fotografije, skice i planovi muzejske zgrade i unutrašnjosti s pozicijama vitrina te tekstova koji su, uz crteže, izloženi uz izložbe stalnog postava (paneli), te novinski isječci o djelatnosti i razvoju Muzeja. Uz vlastitu djelatnost, Muzej je surađivanju pri brojnim postavljanjima lapidarija i muzejskih zbirki drugih ustanova.
Slijedi cjelina Povremene (tematske) izložbe u kojoj su popisane i opisane ‘izložbe koje su bile organizirane, kreirane i postavljane u različitim uvjetima i različitim ciljevima’. Muzej je organizirao vlastite tematske izložbe s obzirom na nove artefakte i spomenike otkrivene prilikom arheoloških istraživanja koje je provodio, a također je primao gostujuće izložbe drugih muzeja s područja Hrvatske i inozemstva. Izložbe su slijedili katalozi i drugi tiskani materijal, čije su naslovnice reproducirane u Monografiji, uz fotografije izložbi i njihovih otvorenja, a reproducirani su i članci iz novina koji su ih pratili.
U sklopu Monografije navedene su, unutar zasebnog poglavlja, i manje prezentacije arheoloških nalaza i muzejskih tiskovina, popis posudbe građe za izložbe drugih organizatora, a dan je i pregled izložbene djelatnosti Muzeja kroz novinske priloge (popis po godinama).
Nakon Zaključka slijede Izvori, Kratice i Literatura, Elektronička građa (koje, u međuvremenu, ima sve više, naše praćenje pogledajte na > linku), Novinski članci, te Katalog organiziran po kriteriju organizacije izložbi te izlošcima kojima je izložba popraćena.
Monografija je velikih dimenzija, tiskana na kvalitetnom papiru mekog uveza.
Zahvaljujemo Arheološkom muzeju Istre u Puli na ustupljenom primjerku.
Naslovnica monografije 'Prošlost za budućnost'.
