by PRESS | Apr 1, 2014 | Monografije, Publikacije, Stručna literatura
Prenosimo službeno priopćenje.
U velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, u petak 28. ožujka 2014. godine, je održano predstavljanje knjige “Arheološka karta otoka Paga” autora mr. sc. Ive Oštarića i prof. dr. sc. Anamarije Kurilić u izdanju Grada Novalje i Matice hrvatske ogranka Novalja.
Knjiga „Arheološka karta otoka Paga“ predstavlja iscrpan inventar arheoloških nalaza otoka Paga posljednjih 3500 godina – u njoj je predstavljeno i obrađeno 220 povijesnih lokaliteta i nalazišta koji su popraćeni tekstom i s 400 ilustracija.
Na ovoj su karti svoje mjesto našle prapovijesne gradine, grobovi i torovi, crkve starije od 500 g., antički ostaci kao što su gospodarski objekti, vodovodi, vile, luke, solane i mnogi drugi objekti.
Nakon pozdravne riječi Stjepana Sučića, zamjenika predsjednika Matice Hrvatske, o knjizi koja donosi nove spoznaje o životu na otoku kroz povijest govorili su prof.dr.sc.Smiljan Gluščević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, urednik izdanja Aleksij Škunca, gradonačelnik Novalje Ante Dabo te sami autori.
Predstavljanje knjige, u organizaciji Društva Pažana i prijatelja otoka Paga iz Zagreba koje slavi 15. obljetnicu osnutka, okupilo je brojnu publiku. Događanju su nazočili i zamjenik gradonačelnika Grada Paga Dario Grašo, predsjednik Gradskog vijeća Vjekoslav Šljivo te Dražen Peranić, predsjednik ogranka Matice hrvatske Novalja.
Posebnost ove monografije jest i da je to u Hrvatskoj, a možda i šire, jedino izdanje arheoloških karata jednog otoka objedinjenih na ovakav sveobuhvatni način , od prapovijesti do 16. stoljeća. Njena vrijednost se očituje i u činjenici da je nastajala na terenu, obilaskom svake pojedine znamenitosti.
Gradonačelnik Novalje Ante Dabo zahvalio se autorima te svima koji su doprinijeli stvaranju ovog djela koje govori o bogatstvu otoka Paga i predstavlja prilog razvijanju nacionalnog identiteta temeljenog na baštini s dugim povijesnim korijenima.
Prof.dr. sc. Anamarija Kurilić pružila je kratki presjek izdanja u iznimno zanimljivom izlaganju te izjavila:
“Buduća istraživanja sigurno će otkriti i nova, dosad nepoznata nalazišta, tako da se ovaj pregled može shvatiti tek kao početak jednog putovanja kroz najdavniju pašku prošlost. Izradom ove karte željeli smo ponajprije označiti, a zatim i zaštititi povijesne znamenitosti našeg otoka koji obiluje arheološkim nalazištima Njih je potrebno sačuvati, obilježiti, a zatim i prezentirati u turističke svrhe”.
Mr.sc. Ivo Oštarić, profesor povijesti iz Kolana je naglasio:
”Moram reći kako je izuzetno velik doprinos nastanku ove knjige dao Grad Novalja“.
Naime, Izdavači knjige, Grad Novalja i Matica Hrvatska ogranak Novalja inicirali su 2010. godine ambiciozan istraživački projekt koji je rezultirao izradom prve cjelovite arheološke karte otoka Paga ukoričene u bogato knjižno izdanje. „Izuzetno je bitno da su se svi ovi povijesni nalazi otkrili i obradili, no da je još bitnije kako ćemo ih sad koristiti za budućnost i kako ćemo iznaći način da ljudi ostanu i opstanu na otoku.“ – zaključio je Oštarić.
Predstavljanje knjige svojim nastupom glazbeno je obogatio nastup klape Čežnja.
Izvor
Libra PRESS
Monografija ‘Arheološka karta otoka Paga’. Ustupio: LP.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 22, 2014 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura, U Europi
Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2014.
NMS
Web
Tip: katalog
Za izdavača: NMS, mag. Barbara Ravnik
Uredili: Tomislav Kajfež, mag., mag. Miran Pflaum, dr. Veronika Pflaum
Autori tekstova: Tomislav Kajfež, mag., mag. Miran Pflaum, dr. Marko Frelih, Helena Bras Kernel
Prijevod s engleskog i njemačkog jezika: dr. Veronika Pflaum
Oblikovanje i prijelom: Barbara Bogataj Kokalj, Studio Aleja d.o.o.
Obrada slika i priprema za tisak: Barbara Bogataj Kokalj, Studio Aleja d.o.o., mag. Miran Pflaum
Stranica: 204
Jezik: slovenski
Dimenzije (cm): 26 x 21.2 x 1.5
Katalog prati >izložbu ‘Mumija in krokodil. Slovenci odkrivamo dežele ob Nilu’ otvorenu 20. ožujka 2013. godine u Narodnom muzeju Slovenije – Metelkova.
U Predgovoru, ravnateljica Narodnog muzeja Slovenije, mag. Barbara Ravnik, ukazuje na fascinaciju Egiptom i egipatskim piramidama, ne samo svjetskih znanstvenika i laika, već i Slovenaca koji su pridonijeli istraživanju područja Egipta.
Z ramo ob rami s pogumnimi in vedoželjnimi možmi z vsega sveta so k poznavanju kultur ob Nilu tudi oni prispevali svoj nezanemarljivi intelektualni delež. Pri tem so v domovino s svojih popotovanj ob Nilu prinašali tudi gradivo, ki je našlo svoj novi dom v muzeju, ki je bil ustanovljen skoraj hkrati s Champollionovim odkrićem.’, mag. Barbara Ravnik
‘Rame uz rame s hrabrim i znatiželjnim muškarcima iz cijelog svijeta, također su i oni pridonijeli poznavanju kultura na području Nila nezanemarivim intelektualnim udjelom. Pri tome su u domovinu sa svojih putovanja po području Nila donijeli također i građu, koja je svoj novi dom našla u muzeju, koji je bio ustanovljen skoro istovremeno s Champollionovim odkrićem.’, mag. Barbara Ravnik [Prijevod: VJB]
Ravnateljica naglašava kako se ovim projektom uspjelo istodobno prikazati cijelu zbirku i stučno je opredijeliti, a posjetitelje povesti na zamišljeno putovanje u vremenu i prostoru.
Helena Bras Kernel u poglavlju Zgodovina nastanka Egipčanske zbirke Narodnega muzeja Slovenije opisuje okolnosti nastanka Zbirke, u kontekstu ukupnih gibanja narodnog buđenja tokom 19. st., kada je u Kranju osnovan Deželni muzej te opisuje djelovanje novosnovanog Muzeja, prvih darovatelja, pošiljke austrijskog generalnog konzula Antona Lavrina i djelovanje njegovih suvremenika, zbirku u vrijeme kustosa Alfonsa Müllnera, nabavu u razdoblju ravnatelja Josipa Mantuanija te ostavštine misionara Ignacija Knobleharja i barona Jožefa Švegla.
Tomislav Kajfež u poglavlju Zbirke konzulov opisuje povijesne okolnosti 19. stoljeća na području Egipta i Slovenije, prilike povezivanja ova dva udaljena područja te nastanak nekih inozemnih zbirki egipatske građe.
U sljedećim poglavljima (Tomislav Kajfež, Miran Pflaum ‘Anton Lavrin (1789-1869) – diplomat in zbralec egipčanskih starin’, Tomislav Kajfež ‘Jožef Švegel (1836-1914) – njegovih deset let u Egiptu’, te Marko Frelih ‘Misijonar, Izida in poglavar’) predstavljeni su najpoznatiji slovenski istraživači – Anton Lavrin, Jožef Švegel i Ignacije Knoblehar, njihovi životi, putovanja, kolekcionarstvo i darovanje zbirki.
Slijedi Katalog izloženog gradiva koje su opisali i predstavili različiti autori. Svaki eksponat je numeriran, naslovljen, navedena je datacija, materijal izrade i dimenzije, podatak o darovatelju, inventarni broj, podatak o objavi te opis i fotografija. Izloženo je ukupno 200 artefakata.
Tomislav Kajfež i Miran Pflaum ukratko su, unutar posljednjeg poglavlja, predstavili povijesni okvir Starog Egipta.
Na kraju je popis kratica, izvora i literature.
Katalog je opremljen brojnim fotografijama i slikovnim gradivom, kvalitetnog mekanog uveza.
Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Ljubljana, 22. 3. 2014.
Naslovnica kataloga ‘Mumija in krokodil. Slovenci odkrivamo dežele ob Nilu’. Foto: VB.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Mar 15, 2014 | Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura, U Europi
Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2013.
NMS
Web
Tip: monografija [rasprave i katalog]
Za izdavača: mag. Barbara Ravnik
Glavni i odgovorni urednici: dr. Tomaž Lazar, mag. Tomaž Nabergoj, Barbara Jerin
Urednički odbor: ddr. Nataša Golob, Barbara Jerin, dr. Miha Kosi, dr. Tomaž Lazar, mag. Tomaž Nabergoj
Oblikovanje: Ajdin Bašić
Stranica: 308 | 398
Jezik: slovenski
Dimenzije (cm): 24.2 x 30.3 x 2.5
ISBN 978-961-6169-80-6
ISBN 978-961-6169-83-7
‘Vitez, dama in zmaj. Dediščina srednjeveških bojevnikov na Slovenskem’ publikacija je koja u dva sveska (Rasprave i Katalog) prati istoimenu izložbu Narodnog muzeja Slovenije, postavljene u razdoblju od 13. 12. 2012. do 25. 10. 2013. u Narodnom muzeju Slovenije – Metelkova. O izložbi, koju je struka nagradila brojnim priznanjima, među kojima i prestižnom Valvasorovom nagradom za 2012. godinu, opširno smo pisali na linku >http://www.arheologija.hr/?p=3575.
‘Želja po veliki razstavi, ki bi muzejski javnosti celovito predstavila viteštvo na Slovenskem, je združila in ustvarjalno prepletla sodelavce muzejskih oddelkov, zunanjih strokovnjakov z različnih področij in gradivo številnih muzejev.’, u Predgovoru mag. Barbara Ravnik, direktorica NMS-a.
‘Želja za velikom izložbom, koja bi muzejskoj javnosti cjelovito prikazala viteštvo na području Slovenije, povezala je i stvaralački ispreplela suradnike muzejskih odjela, vanjskih stručnjaka različitih područja i građu brojnih muzeja’, u Predgovoru mag. Barbara Ravnik, direktorica NMS-a. [P: VJB]
U prvom svesku publikacije – Razprave, sabrana su djela različitih autora koji analiziraju pojedine specifične teme vezane za viteštvo u srednjem vijeku na području Slovenije, šireg zemljopisnog područja i kulturnog konteksta.
‘Kaj nas torej še danes neustavljivo vleče k davno minulem svetu viteštva? To nisu le bleščeči oklepi, ostri meči in pravljične zgodbe, temveč zlasti duhovna dediščina srednjeveških bojevnikov. Na videz robati možje, ki so jih neusmiljene razmere tistega časa prekalile v maloštevilno elito vrhunsko izurjenih vojakov, so namreč ustvarili presenetljivo bogato izročilo eričnega kodeksa, na katerem je zrasla moderna zahodna civilizacija. Naučili so nas olike, poštenja, poguma in plemenitosti – vrednot, na katere smo že skoraj pozabili, a nam morda lahko ponudijo oporo tudi na negotovem razpotju, na katerm se je znašla naša družba v 21. stoletju.’, u Uvodu mag. Tomaž Lazar i mag. Tomaž Nabergoj, autori izložbe.
‘Što nas, dakle, još danas nezaustavljivo vuče davno minulom svijetu viteštva? Nisu to samo blještavi oklopi, oštri mačevi i bajke, već posebno duhovno naslijeđe srednjovjekovnih ratnika. Naizgled grubi mušarci, koje su nemilosrdni uvjeti onoga vremena očvrsnuli u malobrojnu elitu vrhunski istreniranih vojnika, doista su ostvarili iznenađujuće bogatu tradiciju etičkog kodeksa, na kojem se razvila moderna zapadna civilizacija. Naučili su nas manire poštenja, hrabrosti i plemenitosti – vrijednosti na koje smo već skoro zaboravili, a možda bi nam mogle ponuditi podršku i na nesigurnom raskrižju, na kojem se našlo naše društvo u 21. stoljeću.’, u Uvodu mag. Tomaž Lazar i mag. Tomaž Nabergoj, autori izložbe. [P: VJB]
Autori članaka su Tomaž Nabergoj, Tomaž Lazar, Andrej Nared, Maja Žvanut, Miha Kosi, Nataša Golob, Janez Mlinar, Boris Hajdinjak, Matthias Pfaffenbichler, Alan Murray, Dušan Kos, Dieter A. Binder, Katja Mahnič, Anton Janko, Katarina Predovnik, Igor Sapač, Alan Williams, Edwin Wood, Polona Vidmar, Tadej Jakopič, Miran Hladnik i Igor Kernel. Uz arheološke i povijesne teme, obrađene su i one koje se tiču interpretacije viteštva i prikaza vitezova u ondašnjim i današnjim medijima, viških vrlina, križarskih ratova, različitih viteških redova i dr.
Priloženo je brojno slikovno gradivo, crno-bijelo i u boji, popis kratica, izvora i literature.
Drugi svezak publikacije odnosi se na katalog izložaka prezentiranih na Izložbi. Na samom početku nalazi se vremenska lenta s najvažnijim događajima koji se tiču viteštva, od 334. god. pr. n. e. do 1912. Izlošci su grupirani u različite kategorije, s obzirom na kontekst, prema kojima su prezentirani u Katalogu.
Svaki izložak je numeriran uz navod podataka o nazivu, opisu, mjestu porijekla, dataciji, objavi i literaturi te fotografiran. Priložene su brojne fotografije zanimljivih detalja, krupnih planova i zajedničkog konteksta. Grafički je svaka kategorija izdvojena svojom bojom što vizualno olakšava snalažanje po Publikaciji. Artefakti obuhvaćaju kamenu, staklenu, drvenu, keramičku i metalu građu te brojne umjetničke, literarne i uporabne predmete te rekonstrukcije. Zanimljive su i pojedine usporedbe razvoja određenog artefakta (pr. od mača do lightsaber-a).
Na kraju Kataloga nalaze se fotografije Izložbe te popis literature.
Zahvaljujemo Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenim primjercima.
>Galerija fotografija [Vendi Jukić Buča]
Ljubljana, 15. ožujka 2014.
Vendi Jukić Buča
Monografija – ‘Vitez, dama in zmaj – Razprave’. Foto: VJB.
Monografija – ‘Vitez, dama in zmaj – Katalog’. Foto: VJB.
by PRESS | Mar 2, 2014 | Časopisi, Muzeji, Publikacije, Stručna literatura
Udruga ISHA-Osijek poziva na prijavu radova za objavu u 6. broju ‘Essehista’, časopisa studenata povijesti i drugih drušveno-humanističkih znanosti s Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Tema šestog broja je Naselja i gradovi kroz povijest.
Rok za prijavu naslova rada je 1. travnja 2014. godine.
Datum za predaju prve verzije rada je 30. lipnja 2014. godine.
Prijave i predaje radova vrše se na e-mail: essehist@gmail.com
>Više informacija o radu udruge ISHA-Osijek i časopisu
Izvor
ISHA PRESS
FFOS – Poziv na suradnju – ESSEHIST #6. Ustupio: ISHA PRESS.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 16, 2014 | Autorski osvrti, Časopisi, Istaknuto, Muzej antičkog stakla, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zadar
- MAS
- Urednici: Ivo Fadić, Slobodan Čače
- Urednički kolegij: Dražen Maršić (Zadar), Verena Vidrih-Perko (Kranj), Francis Tassaux (Bordeaux), Mirjana Sanader (Zagreb), Maurizio Buora (Udine)
- Izdavač: Muzej antičkog stakla
- Crteži: Zoran Bakić, Jadranka Belevski, Anamarija Eterović Borzić, Ivan Čondić, Marina Jurjević, Anita Lovrić, Željko Miletić, Šime Perović, Berislav Štefanac, Jakov Vučić, Morana Vuković
- Fotografije: Ivo Fadić, Brunislav Marijanović, Antonija Mlikota, Mate Parica, Šime Perović
- Jezici: hrvatski, engleski
- Stranica: 247332
- Zadar, 2012.
- ISSN 1334-2479
- >PDF
Naslovnica časopisa Asseria 10/2012. Foto: VJB.
str. 11 – 30
Brunislav MARIJANOVIĆ
Nalazi eneolitičke keramike iz Bukovića-Veleševa (Benkovac)
U članku se obrađuje keramička građa iz fundusa Zavičajnog muzeja u Benkovcu. Premda je riječ o slučajnim nalazima koij potječu s nalazišta u okolici Benkovca, čiju lokaciju danas nije moguće odredti, nalazi su i u tipološkom i u stilskom pogledu vrlo karakteristični, a moguće ih je uspoređivati s odgovarajućim nalazima s odgovarajućim nalazima s eneolitičkih nalazišta na južnijem dijelu istočnog Jadrana i njegova zaleđa.
str. 31 – 116
Sineva KUKOČ
Fibule tipa Osor: solarni znakovi i simboli u kulturi Liburna
Fibule tipa Osor iz 9./8. st. pr. Kr., u kombinaciji sa složenim pektoralima (Nin; Zaton: grob 6), najpogodniji su uzorak za analizu starije liburnske simbolike. U stilu ‘apstraktne naracije’ prikaz mita o Suncu na pektoralu iz Nina komplementaran je ‘pričama’ trodijelnih kozmologija koje su bile proširene od europskog sjevera do istoka tijekom brončanog, odnosno, željeznog doba. Prikaz iz Nina također je komplementaran simbolici na nogama – solarnim diskovima – svih fibula a disco, od apeninskog svijeta do Liburna. Jer upravo obrada njihove noge određuje fibule tipa Osor kao dio tipološki vrlo heterogene skupine apeninskih fibula a disco koje tvore žensku (ali i mušku) svečanu/pogrebnu nošnju u različitim apeninskim kulturama, u prvom redu u centro-meridionale krugu, uglavnom tijekom 9. st. pr. kr., djelomično tijekom 8. st. pr. kr., s retencijama no u kvalitativno novom (orijentalizirajućem) kulturnom kontekstu (Vulci, i drugo), u 7. st. pt. Kr. (…)
str. 117 – 208
Berislav ŠTEFANAC
Marin ĆURKOVIĆ
Kasnoantički grobovi Aserije
U članku autori donose pregled kasnoantičkih grobova otkrivenih tijekom arheoloških istraživanja od 1999. do 2007. godine. U tom razdoblju otkriveno je 30 grobova. Većina ukopa locirana je ispred zapadnog i sjevernog megalitskog bedema. Na temelju horizontalne stratigrafije i nalaza unutar grobova utbrđeno je da su pokojnici ukapani u razdoblju od početka 4. do konca 6. stoljeća. Na nekropoli su evidentirani inhumirani grobovi pod tegulama, grobovi u amforama, grobnica na svod i najveća skupina zidane grobnice te ukopi unutar kamenih ploča. Posebno su znakovite grobnice 21 i 29 otkrivene ispred sjevernog bedema jer pruaju važne kronološke podatke za posljednju građevinsku fazu kasnoantičkog fortifikacijskog sustava. Osim toga, pojava presvođene grobnice 29 indicira na postojanje ranokršćanske crkve cemeterijalnog karaktera u neposrednoj blizini. Nalazi, iako malobrojni, predstavljaju značajan prinos dataciji i poznavanju etničke pripadnosti stanovnika Aserije.
str. 209 – 238
Šime PEROVIĆ
Prilog poznavanju željeznodobnih bedema Aserije
U članku se donose nove spoznaje o izgledu željeznodobnog utvrđenja Aserije. Na poziciji ‘Mala vrata’, unutar istočnog poteza bedema, tijekom posljednjih 15 godina vršena su istraživanja unutar urbanog tkiva naselja, gdje je istražen splet izgradnji ranocarskog i kasnoantičkog horizonta. Tijekom 2007. i 2009. godine, na specifičnim pozicijama šire mikrolokacije (ispred ranocarskog istočnog ulaza u grad, u podnožju stubišta te unutar prostorije C u kompleksu zgrada iz doba ranog Principata), izvršena su 2 sondažna otkopa kojima je lociran segment istočnog utvrđenja liburnske gradine. Ovi ostatci željeznodobnih bedema nadopunjuju spoznaje o opsegu i širenju Aserije od liburnskodobne gradine do rimskog centra te zapravo detektiraju da je veličina prapovijesnog naselja minimalno različita u odnosu na ranoantičku. Na temelju nalaza fine crvenofiguralne keramike antičke provenijencije, kao i ulomaka keramike južnoitalske produkcije možemo odrediti i mogući nastanak liburnskodobnog utvrđenja, u vrijeme ne ranije od 4. stoljeća prije Krista.
str. 239 – 310
Antonija MLIKOTA
MFAA – dosje Zadar, nove spoznaje o umjetninama odnesenima iz Zadra u Italiju za vrijeme Drugog svjetskog rata
Dokumentacija American Commission for the Protection and Salvage of Artistic and Historic Monuments in War Areas (the Robers Commission), 1943.-1946. koja se čuva u National Archives and Records Administration u Washingtonu važan je istraživački zbor za povjesničare, konzervatore, kustose, arheologe i povjesničare umjetnosti diljem Europe. U sačuvanoj dokumentaciji, uz podatke za brojne druge zemlje u kojima su djelovali časnici MFAA, nalaze se podatci i za područje bivše Jugoslavije. Ovaj rad, uz pojašnjenje o nastanku i djelovanju robertsove komisije te opću analizu građe koja se odnosi na prostore bivše Jugoslavije, osobito se bavi istraživanjem Zadra. (…)
str. 311 – 326
Gorica LOVRIĆ
Bibliografija radova o Aseriji
str. 329
Popis autora
str. 331
Upute suradnicima časopisa Asseria
>Galerija fotografija [VJB]
Zahvaljujemo Muzeju antičkog stakla u Zadru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 16. 2. 2014.
Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 1, 2014 | Arheološki muzej u Zagrebu, Autorski osvrti, Istaknuto, Monografije, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu – Književni krug Split, Zagreb – Split 2011.
AMZ
Web
Tip: monografija (sabrani radovi)
Za izdavače: Ante Rendić-Miočević, Nenad Cambi
Tehnički urednik: Jacqueline Balen
Prijevod na hrvatski: Nenad Cambi
Likovno oblikovanje i gradička priprema: Srećko Škrinjarić
Stranica: 487
Jezici: hrvatski
Dimenzije (cm): 25,.7 x 20.5 x 3.1
ISBN 978-953-6789-9 (AMZ)
ISBN 978-953-163-347-5 (KKS)
‘Dalmatia christiana – Opera omnia’ prvi je svezak muzejske serije Collectanea archaeologica Musei archaeologici Zagrabiensis i 64. svezak serije Biblioteka knjiga Mediterana koji su zajednički publicirali Arheološki muzej u Zagrebu i Književni krug Split.
Nova serija ‘Sabrani radovi – Arheološki muzej u Zagrebu’ pokrenuta je u cilju povremenog objavljivanja dogovorenih i pripremljenih radova prema potrebi i mogućnostima Arheološkog muzeja u Zagrebu, uz urednički sadržaj koji obuhvaća odabir i prikupljanje članaka i rasprava, osobni stav i komentar, dopisivanje teksta u obliku predgovora ili pogovora te kontekstualizaciju objavljenih priloga u odnosu na suvremena gledanja na iznesene probleme. Suradnja je ostvarena s nakladničkom kućom Književni krug Split, koja promiče arheološku znanstveno-stručnu literaturu, s posebnim naglaskom na spomeničko nasljeđe i prošlost Dalmacije. Urednik ovog izdanja te autor popratnog i završnog teksta, akademik Nenad Cambi, odabrao je i prikupio objavljene članke, a neke od njih je i preveo sa stranih jezika. Objavi su značajno doprinijeli Vinka Glunčić-Bužančić, Jacqueline Balen i Srećko Škrinjarić.
Duje Rendić-Miočević bio je ravnatelj splitskog Arheološkog muzeja, a potom i dugogodišnji ravnatelj Arheološkog Muzeja u Zagrebu, voditelj njegove Numizmatičke zbirke te urednik muzejskog glasila ‘Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu’.
U Predgovoru urednik Nenad Cambi osvrće se na značajne doprinose studiju arheologije, koje su ostvarili Duje Rendić-Miočević, Mate Suić i Branimir Gabričević, najprije kao muzealci, a potom sveučilišni profesori, koji su svoja praktična iskustva prenosili i primjenjivali u kasnijoj nastavničkoj djelatnosti.
Akademik Nenad Cambi iznosi znanstvene doprinose Duje Rendića-Miočevića uz osvrt na njegove znanstvene radove i publikacije te postupak njihovog (ponovnog) objavljivanja, uključujući i opisujući vlasititu aktivnost prilikom uređivanja ove publikacije. Osobnim i vrsnim pripovjedačkim stilom profesor Cambi, opisujući probleme i način njihova rješavanja približava čitatelju i sebe i onoga na koga se ovaj postupak odnosi, a živopisno izvještava o iskopavanjima i izgledu Salone (upoznati smo čak i s podatkom koliko je sredinom 20. stoljeća trajao put od Kopenhagena do Splita!) te aktivnosti Duje Rendića-Miočevića u ova (i brojnim drugim) istraživanjima, uz konstataciju o ukupnom doprinosu kasnoantičkoj, ranokršćanskoj i ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj arheologiji. Urednik se koncizno osvrnuo na svaki od odabranih članaka i ukazao na njegovu važnost i problematiku, komentirajući tematiku i razloge specifičnog odabira.
Publikacija je podijeljena na nekoliko cjelina; Arhitektura, Novitates, Epigrafica et Historica, Varia archeologica i Enciclopaedica, koje svako sadrži nekoliko zasebnih cjelina – ranije objavljenih članaka u hrvatskim i inozemnim časopisima, uz originalne fotografije i crteže. Uz svaki članak navedene su informacije o izvornoj publikaciji te naslov i tekst originala, ukoliko je objavljen na stranom jeziku.
Monografija je tiskana na kvalitetnom papiru, velikog formata i tvrdog uveza.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.
>Galerija fotografija [VJB]
Ljubljana, 29 1 2014
Vendi Jukić Buča
Naslovnica monografije Duje Rendić Miočević ‘Dalmatia christiana – Opera omnia’. Foto: VJB.
