U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine u 20 sati u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija iz zraka” koja ostaje otvorna do 1. listopada 2022.
Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.
Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.
Impresum
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovački muzeji
Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)
Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević
Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović
Informacija o fotografiji korištenoj za plakat izložbe:
Foto: Antonio Kovačević
Voditelj istraživanja: dr. sc. Domagoj Perkić
Institucija: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Lokalitet: Gomila na Osmolišu, BG 1
Mjesto: Brsečine, grad DubrovniK
Pripećak Abri kontija 002, smješten u Limskom zaljevu, prava je riznica spoznaja o dalekoj prošlosti. Na tom su nalazištu upravo završila arheološka istraživanja provedena u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Prapovijesni lovci i sakupljači u Istri i obližnjim regijama: obrasci života tijekom kasnog pleistocena (PREHISTRIA)“. Projekt PREHISTRIA je multi- i interdisciplinaran projekt koji putem različitih analiza (arheološka israživanja, radiometrijska datiranja, arheozoološke, ZooMS, litičke, geoarheološke i geofizikalne analize, analize drevne DNK i dr.) pokušava odgovoriti na pitanja o obrascima ponašanja stanovnika Istre u doba gornjeg paleolitika. Naime, u to je doba razina mora bila znatno niža, a klima hladnija, što je utjecalo na ekosustav kao i ljudske prilagodbe i kontakte s drugim tadašnjim ljudskim skupinama. Uz provođenje brojnih analiza na ranije sakupljenom materijalu, provode se i nova arheološka istraživanja, a ove je godine naglasak stavljen upravo na lokalitet Abri Kontija 002.
Tijekom istraživanja otkriveni su zanimljivi nalazi, poput ostataka tadašnjih životinja, kamenih alatki, probušenih školjki, okera i drugih pokazatelja ljudskih aktivnosti. Sakupljeni su uzorci za provođenje analiza drevne DNK i radiometrijske datacije te je čitav lokalitet snimljen laserom (LIDAR). Uz brojne spoznaje koje će pružiti rezultati spomenutih analiza, namjera je i pomoći lokalnoj zajednici da u budućnosti to važno nalazište bude na što kvalitetniji način prikazano javnosti te zaštićeno za buduće generacije. Nadalje, dio ove vrijedne arheološke baštine bit će prikazan u novom stalnom postavu Arheološkog muzeja Istre u Puli.
U projektu PREHISTRIA sudjeluju znanstvenici iz čak 5 zemalja, uključujući i ravnatelja Arheološkog muzeja Istre, Darka Komšu. U ovogodišnjim arheološkim istraživanjima sudjelovali su voditelj navedenog projekta, dr. sc Ivor Janković i doktorandica Lia Vidas (Institut za antropologiju u Zagrebu), dr. sc. James Ahern (Sveučilište u Wyomingu, SAD), dr. sc. Rory becker (Sveučilište Istočnog Oregona, SAD) i studenti antropologije i arheologije sa navedenih američkih sveučilišta.
Ovim putem vas pozivamo na otvorenje izložbe Knez iz Bojne. Novo poglavlje hrvatske povijesti. Izložba je organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Narona te Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Instituta za antropologiju iz Zgreba. Gostovanje izložbe je predviđenu u razdoblju od 15. srpnja do 15. listopada 2022. godine. Svečano otvorenje izložbe je u petak 15. srpnja 2022. godine u 20 sati.
Arheološko nalazište Bojna – Brekinjova Kosa nalazi se na području Grada Gline u Sisačko-moslavačkoj županiji. Smješteno je na visinskom strateškom položaju koji je omogućavao nadzor prometa između Pounja i Topuskog. Ovo dugo zaboravljeno mjesto danas je prekriveno šumom te unutar eksploatacijskog polja kamenoloma. Upravo su zbog eksploatacije kamenoloma provedena zaštitna arheološka istraživanja 2011. i 2015. godine kad su nađeni i iznimno vrijedni ranosrednjovjekovni nalazi.
Pronađeni ranosrednjovjekovni nalazi, među njima i 37 grobova, neprocjenjivi su za poznavanje najranije hrvatske povijesti u razdoblju od 7. do 9. stoljeća. Zbog malog broja arheoloških nalaza s područja kontinentalne Hrvatske koji se mogu datirati u ovo razdoblje i malo povijesnih izvora, ovi nalazi pružaju dragocjene podatke. Među nalazima bogato opremljenih pokojnica i pokojnika ističe se grob kneza koji je sahranjen s luksuznom opremom (srebrne, pozlaćene ostruge s garniturom za pričvršćivanje, privjesak s gorskim kristalom, zlatan novac bizantskog cara Konstantina V. Kopronima te odjeća protkana zlatnim nitima), poput njegova suvremenika iz Biskupije kod Knina, jednog od najznačajnijih središta ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine. Otkrića s Bojne ukazuju na postojanje jednako snažnog političkog središta na području današnje Banovine, čime se otvara novo poglavlje u poznavanju najranije hrvatske povijesti.
Kako bi se vratio izvorni sjaj vrijednim nalazima iz do sada istraženih grobova provedena je konzervatorsko-restauratorska obrada. Tijekom složenih i dugotrajnih konzervatorsko-restauratorskih postupaka obavljena su i brojna arheometrijska istraživanja, kojima je određen sastav materijala te su rekonstruirani tehnološki procesi njihove izrade.
Kosturni ostaci pokojnika su zbog izuzetno kisele zemlje gotovo u potpunosti propali, no i skromna količina preostalih bioarheoloških ostataka rezultirala je važnim saznanjima o spolu pokojnika, starosti u trenutku smrti, načinu prehrane te eventualnim preživjelim traumama. Arheološka istraživanja te konzervatorsko-restauratorski radovi još uvijek traju, a nova otkrića će upotpuniti sliku o populaciji koje je živjela i koja je sahranjena na ovom položaju.
Izložba „Istarski kašteli – utvrđene rezidencije srednjovjekovnog plemstva“ otvara se u petak, 29.srpnja 2022., u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u Puli u 20 sati. Izložba je dio šireg projekta afirmacije i popularizacije istarskih kaštela, unutar kojeg je otvorena momjanska Kuća kaštela, te izložba „Valvasor u Istri“ u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola europskog srednjovjekovlja zasigurno su feudalne rezidencijalne utvrde. O rasprostranjenosti ovih građevina u tom periodu slikovito svjedoči podatak da ih je samo na području Srednje Europe zabilježeno više od 40.000, a otprilike jednak broj poznat je i u Francuskoj.
Ekspanzijom društvenih modela i društvenih elita koje su poticale izgradnju utvrda, njihova pojava nije mogla zaobići ni Istru.
I danas se na brojnim položajima u unutrašnjosti istarskog poluotoka pronalaze ostaci ovih nekoć velebnih zdanja. Ni u jednom slučaju međutim nemamo primjer koji bi nam mogao dočarati kako su zaista izgledale istarske feudalne rezidencije u zenitu njihova razvitka. Neke od njih još su u funkciji, no opterećene brojnim naknadnim dogradnjama, a ostale, nagrizene zubom vremena i svedene na ruševne ostatke, izgubile su većinu svojih građevinskih elemenata. Njihova brojnost potvrđuje međutim zaključke koji se mogu iščitati iz povijesnih izvora – utvrde su kao centri moći u značajnoj mjeri obilježile nekoliko stoljeća povijesti središnjeg i sjevernog dijela istarskog poluotoka, kada su bile upravni i gospodarski centri okolnog prostora, iz kojih su njihovi vlasnici i upravitelji krojili sudbine lokalnog stanovništva i usmjeravali tijek povijesnih zbivanja.
Unatoč brojnosti i evidentnoj povijesnoj i spomeničkoj važnosti, istarske feudalne utvrde dugo su ostale neistražene i tajnovite. Brojna arheološka istraživanja provedena u zadnjih petnaestak godina u značajnoj su mjeri nadopunila prethodna saznanja i u mnogo čemu promijenila percepciju njihova razvoja, izgleda, ali i svakodnevice njihovih stanovnika. Izložba „Istarski kašteli – utvrđene rezidencije srednjovjekovnog plemstva“ priča je o njima, ispričana na temelju deset najbolje sačuvanih primjera.
Najranije istarske srednjovjekovne utvrde, castrumi, koji se spominju u povijesnim dokumentima od 9. stoljeća, bile su manja utvrđena naselja i nemaju puno dodirnih točaka s kasnijim feudalnim rezidencijama. Međutim, unatoč nedostatku povijesnih podataka, arheološka istraživanja potvrđuju gradnju prvih feudalnih rezidencija već u tim ranim stoljećima. Tako se na Turnini kod Rovinja već tijekom 9. ili najkasnije 10. stoljeća gradi prvotna stambena kula. To je za sada jedini poznati primjer takve građevine u Istri, no može se pretpostaviti kako je postojao veći broj sličnih objekata, koji će biti otkriveni nekim budućim istraživanjima.
Krajem 12. stoljeća počinju se diljem unutrašnjosti istarskog poluotoka graditi klasične feudalne utvrde. Među najranije spada ona izgrađena u Pazinu, a čiju gradnju treba povezati s periodom boravka Meinharda von Schwarzenburga, advokata porečkih biskupa i istarskog grofa (comesa), u Pazinu tijekom druge polovice 12. stoljeća. No kada se krajem 12. stoljeća u Istri pojavljuju grofovi Gorički sa svojim ministerijalima, izgradnja utvrda dobiva veliki zamah te u idućih nekoliko desetljeća većina istarskih feudalnih utvrda poprima svoje osnovne forme, s neizbježnim zidinama, kulama, palasima i crkvicama.
Najraniji poznati stanovnici istarskih utvrda u povijesnim se izvorima imenuju kao ministerijali i militi. Riječ je o pripadnicima nižeg, neslobodnog plemstva koji su za svog feudalnog gospodara obavljali vojnu službu kao osobno ovisni službenici. Zauzvrat su dobivali zemljišne posjede. Ministerijali su ih, za razliku od milita, imali pravo i dodjeljivati. Njihov neslobodni status očitovao se i u činjenici da su od svojih gospodara trebali dozvolu čak i za sklapanje braka, a gospodar je raspolagao i njihovim potomcima. Nakon smrti vlasnika posjeda njegovi su sinovi od gospodara ponovno trebali tražiti investituru u posjed koji su generacijama uživali. S vremenom je ipak položaj ministerijala ojačao pa su i ovakve investiture postale tek puka formalnost.
Većina istarskih ministerijala vezana je uz grofove Goričke. Već u prvom dokumentu, u kojem se spominju u ulozi advokata porečke crkve, 1194. godine, uz njih se nalaze njihovi ministerijali kojima je namijenjen ostanak u Istri. Ovaj dokument najstariji je dokaz o načinu na koji su, putem spomenutih ministerijala koje u pokrajinu dovode s područja svojih već postojećih posjeda, ovi grofovi u relativno kratkom vremenu uspjeli praktički zavladati većim dijelom sjeverne i središnje Istre. Među brojnim ministerijalima grofova Goričkih ili akvilejskih patrijarha koji se u tom periodu spominju, uglavnom pronalazimo članove obitelji koji su imenski pridjev preuzimali od utvrde koju su dobili u posjed, poput obitelji De Pisino, De Wachenstein, De Petrapilosa, De Mimiliano, De Castropola, De Pas…
Stanovnici istarskih utvrda, pripadnici sitnog plemstva, bili su ujedno pripadnici vojnog, odnosno viteškog staleža. Tu su zadaću obavljali za svoje seniore, prije svega grofove Goričke i akvilejske patrijarhe, a zauzvrat su dobivali zemljišne posjede koji su im bili glavni izvor prihoda kojima su mogli financirati skupu vojnu aktivnost. Razvoj vojne strategije i oružja u Europi je do 11. stoljeća rezultirao razvojem nove vojne elite – teško oklopljenih konjanika naoružanih kopljem, mačem i štitom te zaštićenih verižnom košuljom i kacigom. S protivnikom su se sukobljavali u boju na blizinu, što je zahtijevalo izvrsno obučene borce, koji su se od malih nogu pripremali za tu ulogu. Za vojnu službu bila im potrebna vrlo skupa oprema, odnosno vrhunski konji i najbolje oružje dostupno u ondašnje vrijeme.
Njihove utvrde bile su mjesta osobne sigurnosti. U vrijeme ratnih sukoba mreža različitih utvrda, kula i utvrđenih naselja predstavljala je snažan obrambeni sustav. Iako većina utvrda sama po sebi nije mogla izdržati dužu opsadu, ipak je svaka od njih braniteljima osiguravala zaklon i logističku bazu za izvođenje ofenzivnih operacija. Iz tog su razloga često i same bile mete napada.
Vijesti o sudjelovanju istarskih plemića i njihovih utvrda u srednjovjekovnim sukobima vrlo su česte.
To ne iznenađuje ako se u obzir uzme izrazita politička nestabilnost istarskog poluotoka i okolnih prostora, uzrokovana sukobima snažnih političkih čimbenika: grofova Goričkih, akvilejskih patrijarha i Mletačke Republike, a kasnije i dinastije Habsburg. Jedna od upečatljivijih epizoda, koja slikovito svjedoči o brutalnosti tadašnjih sukoba, vezana je uz sukob akvilejskih patrijarha i grofova Goričkih krajem 70-ih godina 13. stoljeća. U tom su sukobu Carstman i Heinrich Petrapilosa navodno u jednom noćnom prepadu uspjeli upasti u obližnju momjansku utvrdu i na spavanju ubiti tamošnjeg vlasnika Bianquina. Nedugo nakon toga, brat ubijenog, Conon, potpomognut vojskom goričkog grofa i Kopra, opsjeda Petrapilosu i nakon osvajanja spaljuje utvrdu, a braću Carstmana i Heinricha usmrćuje odsijecanjem glave.
Važnost srednjovjekovnog viteštva naglo slabi od druge polovice 14. stoljeća, kada u vojnoj taktici značajno mjesto počinju zauzimati plaćeničke i stalne vojske u kojima dominira pješaštvo. Teška konjica gubi na značaju pa postupno nestaje i potreba za klasičnim viteškim djelovanjem. To ipak ne znači da je istarsko plemstvo, čiji se sastav do kraja 14. stoljeća već značajno izmijenio, odustalo od vojne službe. Oni su uglavnom sudjelovali u sukobima koje su Habsburgovci vodili s Mlečanima tijekom 16. i 17. stoljeća, a brojni su dokazi i njihova sudjelovanja u protuturskim sukobima, koji su se odvijali podalje od Istre.
Autor izložbe „Istarski kašteli – utvrđene rezidencije srednjovjekovnog plemstva“ je Josip Višnjić, a autor postava Mauricio Ferlin.
Od 17. do. 19. lipnja 2022. u Hrvatskoj smo obilježili Europske dane arheologije za koje je programski sadržaj pripremilo 17 institucija, a koji se sastojao od 56 događanja i virtualnih sadržaja. Događanja i virtulane sadržaje posjetilo je 4312 zaljubljenika u arheologiju.
Ove godine bila su organizirana stručna vodstva, obilazak arheoloških lokaliteta, radionice, kamp za djecu i mlade, predavanja, virtualne izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, projekcije filmova, manifestacije i virtualni program.
Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) koji okupljaju niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi se na popularan i pristupačan način prezentirala arheologija i podijelila nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.
2022. godine u obilježavanju Europskih dana arheologije u Hrvatskoj sudjelovali su:
Arheološki muzej Narona
Arheološki muzej u Zagrebu
Gradski muzej Karlovac
Gradski muzej Križevci
Gradski muzej Virovitica
Gradski muzej Vukovar
Institut za arheologiju
Muzej grada Trogira
Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor
Muzej krapinskih neandertalaca
Muzej seljačkih buna
Muzej vučedolske kulture
Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru
Općina Kaptol
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
Od 17. do 19. lipnja 2022. godine održat će se 3. po redu Europski dani arheologije u Hrvatskoj. Šesnaest institucija udružilo se i ponudilo niz besplatnih sadržaja kako bi zainteresiranoj publici u ova tri dana približilo arheologiju.
Sve znatiželjnike, zaljubljenike u povijest i arheologiju pozivamo na zajedničko obilježavanje Europskih dana arheologije od 17. do 19. lipnja. Očekuju vas stručna vodstva, arheološki lokaliteti, radionice, igraonice, arheološki kamp za djecu i mlade, predavanja, izložbe, predstavljanja knjiga, projekata i događanja, pub kviz, projekcije filmova, manifestacije i virtualne izložbe i virtualna stvarnost.
Provjerite program, pregledajte virtualne sadržaje, organizirajte posjet ili izlet na vrijeme i pridružite nam se u muzejima, na fakultetima, arheološkom lokalitetima i manifestacijama! Na Europskim danima arheologije 2022. u Hrvatskoj sudjeluju Arheološki muzej Narona, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Gradski muzej Karlovac, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Vukovar, Muzej grada Trogira, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Muzej vučedolske kulture, Zavičajni muzej Poreštine, Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor, Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej seljačkih buna, Općina Kaptol i Arheološki muzej U Zagrebu kao glavni organizator za Hrvatsku.
Glavni organizatori Europskih dana arheologije, Francusko Ministarstvo kulture i Francuski nacionalni institut za preventivna istraživanja (Inrap) okuplja niz partnerskih institucija diljem cijele Europe kako bi na popularan i pristupačan način prezentirao arheologiju i podijelio nova arheološka saznanja s javnosti. Glavni organizator za Hrvatsku je Arheološki muzej u Zagrebu.
Službena mrežna stranica manifestacije: https://journees-archeologie.fr/c-2022/lg-en/croatia/Home
Sudjelovanje u svim događanjima je besplatno!
PROGRAM ARHEOLOŠKOG MUZEJA U ZAGREBU
PETAK 17. 6. 2022.
10 sati otvorenje izložbe „Virtualni stari Egipat“ (virtualno događanje)
12:00 – 13:30 sati predstavljanje knjige “Arheološki genom Podravine” (Galerija AMZ-a)
21 – 23:00 sati projekcija filma „Le parfum retrouvé“ (Lapidarij AMZ-a)
SUBOTA 18. 6. 2022.
9:30 – 11:30 sati stručno vodstvo „Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094.“ (početak u predvorju AMZ-a)
21:00 – 23:00 sati projekcija filma „Putovanja Gagliane grosse – Uzbudljiva priča o kasnorenesansnom mletačkom trgovačkom brodu“ (Lapidarij AMZ-a)
NEDJELJA 19. 6. 2022.
12:00 – 18:00 sati besplatan ulaz, vodstva i radionice u Arheološkom parku Andautonija (Arheološki park Andautonija)
21:00 – 23:00 sati projekcija filma „Arheološki muzej u Zagrebu“ (Lapidarij AMZ-a)
PROGRAM PARTNERSKIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ
ARHEOLOŠKI MUZEJ NARONA
PETAK 17. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati stručno vodstvo „Povijest istraživanja Narone i Metkovića“
SUBOTA 18. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati likovna radionica „Skrivena arheološka blaga Vida, Pruda i Metkovića“
18 – 19 sati predavanje „Arheološka baština Vida i Metkovića“
NEDJELJA 19. 6.
9 – 19 sati izložba „Sačuvajmo arheološku baštinu Metkovića!“
9 – 10 sati stručno vodstvo „Povijest istraživanja Narone i Metkovića“
ODSJEK ZA ARHEOLOGIJU, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
SUBOTA 18. 6.
10 – 14 sati radionica „Od predmeta do crteža“ (radionica će se odvijati u prostoriji C025 (Arheološki praktikum) u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta)
ODJEL ZA ARHEOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU
SUBOTA 18. 6.
14 – 14:45 sati predavanje „Škola u rimsko vrijeme“ (OŠ Bartula Kašića Zadar)
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC (MUZEJI GRADA KARLOVCA)
PETAK 17. 6.
8 – 16 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
10 – 12 sati stručno vodstvo po lapidariju
SUBOTA 18. 6.
10 – 16 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
NEDJELJA 19. 6.
10 – 12 sati stalni postav i izložba kamenih spomenika – lapidarij
GRADSKI MUZEJ KRIŽEVCI
SUBOTA 18. 6. 10 – 13 sati radionica „Prapovijesni keramičari“
GRADSKI MUZEJ VIROVITICA
SUBOTA 18. 6.
10 – 19 sati Arheološki kamp za djecu i mlade
NEDJELJA 19. 6.
11 – 13 sati Arheološki kamp za djecu i mlade
GRADSKI MUZEJ VUKOVAR
PETAK 17. 6.
19 – 21 sati Muzejski pub kviz
SUBOTA 18. 6.
10:30 – 12 sati radionica „Od arheologije do muzeologije“
MUZEJ GRADA TROGIRA
SRIJEDA 15. 6.
19:30 – 20:30 sati predavanje „Uvid u život i smrt Trogirana prije 2000 godina – rezultati novih arheoloških istraživanja” (Lujana Paraman, Muzej grada Trogira, Ana Sunko Katavić, Kaukal d.o.o. i Anna Osterholtz, Državno sveučilište Mississippi)
PETAK 17. 6.
10 – 11 sati radionica „What is bioarchaeology and what can it tell us about ancient Tragurians?“ (voditeljica: Anna Osterholtz, Državno sveučilište Mississippi)
POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA
PETAK 17. 6.
10 – 11 sati vodstvo lapidarijem i perivojem Muzeja
10 – 12 sati radionica Mali arheolozi (ili po najavi škole)
SUBOTA 18. 6.
9 – 13 sati JUTRO U MUZEJU – radionica-igraonica Rimska svakodnevnica
NEDJELJA 19. 6.
10 – 13 sati vodstvo očuvanim dijelovima Claustre na području grada Rijeke
MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE
PETAK 17. 6.
19 – 21 sati muzejski pub kviz (održava se u prostorijama Gradskog muzeja Vukovar)
SUBOTA 18. 6.
12 – 13 sati stručno vodstvo za individualne posjetitelje
NEDJELJA 19. 6.
12 – 13 sati stručno vodstvo za individualne posjetitelje
ZAVIČAJNI MUZEJ POREŠTINE
PETAK 17. 6.
19 –20:30 sati predavanje „Oteto moru, dano gradu – arheološka istraživanja na porečkoj rivi 2020. godine“
DVOR VELIKI TABOR, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
SUBOTA 18. 6.
17 – 20 sati program povodom Europskih dana arheologije u Dvoru Veliki Tabor (stručna vodstva, radionice, projekcija filma)
MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
NEDJELJA 19. 6.
15 – 21 sati program “Dobrodošli u kameno doba“ u Muzeju krapinskih neandertalaca (obilazak stalnog postava i nalazišta, vodstva, radionica za djecu)
MUZEJ SELJAČKIH BUNA, MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
PETAK 17. 6.
18 – 21:30 aplikacija za hologramske naočale (Oživljeni Tahy, mač i igra memori)
18 – 19:30 radionice (Arheološka slagalica, Složi sam svoj dvorac)
19:30 – 20:30 radionica Potraga za burgovima
19:30 – 20:15 predavanje Arheologija – Instagram vs. reality
20:30 – 21:30 stručno vodstvo kroz stalni postav
21:30 – 22:00 3D video-mapping projekcija Gubec-teatar na Spomeniku Seljačkoj buni i Matiji
OPĆINA KAPTOL, TURISTIČKA ZAJEDNICA ZLATNI PAPUK
SUBOTA 18. 6.
20 – 23 sati manifestacija Halštatski dani (predavanje Požeška kotlina i Baranja ‒ arheološki dragulji međuriječja, izložba Virtualni arheološki krajolici Podunavlja ‒Željezno doba u digitalnom svijetu)
NEDJELJA 19. 6.
12 – 20 sati manifestacija Halštatski dani (razgled izložbe, stručno vodstvo turističkom rutom Putevima ratnika ‒ starije željezno doba u Zlatnoj dolini, radionice)
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
.jpg)
