by PRESS | Mar 14, 2016 | Izložbe, Muzeji, Muzeji s arheološkim zbirkama, PRESS, U Hrvatskoj
Otvorenje izložbe “Budinjak – polje tumula: arheološka istraživanja 1995. – 2014.”, 16. ožujka 2016.
mjesto održavanja: Muzej grada Zagreba, Opatička 20
datum početka/završetka: 16.03.2016. / 16.03.2016.
otvorenje: 19 sati
radno vrijeme: utorak – petak: 10 – 18; subota: 11 – 19; nedjelja: 10 – 14 sati
organizator: Muzej grada Zagreba
Muzej grada Zagreba
ima čast pozvati Vas na otvorenje izložbe
Budinjak – polje tumula: arheološka istraživanja 1995. – 2014.
u srijedu, 16. ožujka 2016. u 19 sati
Muzej grada Zagreba, Opatička 20
MGZ – Pozivnica za otvorenje izložbe ‘Budinjak’. Ustupio: MGZ PRESS.
Izvor
MGZ PRESS
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 16, 2016 | Autorski osvrti, Članci, Istaknuto, Katalozi, Monografije, Muzeji s arheološkim zbirkama, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Nakladnik: Muzej grad Zagreba
Za nakladnika: Vinko Ivić
Autor izložbe: Boris Mašić
Stručna suradnica: Ana Azinović Bebek
Autori tekstova: Boris Mašić, Zoran Ladić, Darko Knez, Ana Azinović Bebek, Branka Molnar
Bonus disk: .pdf doktorske disertacije Ane Azinović Bebek ‘Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske’
Urednica elektroničkog izdanja: Milena Bušić
Idejno rješenje postava izložbe: Boris Mašić, Miljenko Gregl
Produkcija elektroničkog izdanja: Sebastian Tišlar, Lartis, Zagreb
Minimalni sistemski zahtjevi: OS Windows XP ili noviji, Adobe Reader 7.0 ili noviji, 512 MB RAM-a
ISBN 978-953-6942-64-0
>Osvrt na Izložbu [VJB]
>Razgovor s autorom Izložbe, gospodinom Borisom Mašićem
Naslovnica CD-a ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’. Foto: VJB.
Elektronički medij (CD) ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’ sadrži informacije o istoimenoj izložbi postavljenoj u Muzeju grada Zagreba u razdoblju od početka prosinca 2015. do kraja siječnja 2016. godine. Autor cjelokupnog koncepta, arheolog i muzejski savjetnik Boris Mašić, tekstove i fotografije korištene na izložbi sumirao je u elektroničku publikaciju. Navedene su informacije i zanimljivosti općenitog procesa hodočašćenja te konkretnh mjesta koje su pohodili Zagrepčani tijekom 17. i 18. st, o čemu se zaključuje na temelju podataka prikazanih na medaljicama koje, većinom, potječu sa zagrebačkih lokaliteta Dolac i Remete.
‘Od najranijih vremena u kojima je čovjek počeo propitivati svijet oko sebe te kao smisleno biće tražiti svrsishodnost bitka – vjerovanja u natprirodno i duhovno – dio su svake civilizacije. Ona su hrabrila, snažila, tješila i, prije svega, pružala nadu. Nadanja u „bolje sutra“, u ozdravljenje, u vječni život, u pobjedu…, dio su ljudskog habitusa. Kako je u vjerovanjima riječ o imaginarnim te, običnom čovjeku, teško razumljivim pojmovima i simbolima, svaka civilizacija imala je njihove tumače.’
Iz Uvoda, Boris Mašić
Na CD-u se, uz podatke o izložbi – rezultatu trogodišnjeg projekta Hodočašća – europske poveznice, nalaze i članci sudionika stručnog skupa održanog na dan otvorenja Izložbe, 3. prosinca 2015. godine.
‘O hrvatskim hodočašćima ad loca sacra u srednjem vijeku’ članak je znanstvenog savjetnika pri Odsjeku za povijesne znanosti HAZU-a, dr. sc. Zorana Ladića, prema održanom uvodnom predavanju Skupa.
Članak dr. sc. Ane Azinović Bebek, pročelnice Službe za arheološku baštinu u Hrvatskom restauratorskom naslovljen ‘Nabožni predmeti iz arheološkog konteksta kao interpretacijski izvor’, svojevrsna je podloga novim promišljanjima o značaju ove vrste materijalne građe prilikom njezine znanstvene i stručne obrade.
Muzejski savjetnik u Narodnom muzeju Slovenije, mr. sc. Darko Knez, proveo je usporednu analizu hodočasničkih i religijskih medaljica iz zbirke ljubljanskog muzeja i Muzeja grada Zagreba. U članku ‘Hodočasnička odredišta 17. i 18. stoljeća na religijskim medaljicama iz Srednjovjekovne arheološke zbirke Muzeja grada Zagreba i iz zbirke Narodnog muzeja Slovenie’ zaključuje da je lokalno stanovništvo oba područja tijekom 17. i 18. stoljeća pohodilo ista hodočasnička mjesta štujući iste svece.
Prof. Branka Molnar, viša arhivistkinja u CERP-u, u članku ‘Arhivski izvori za povijest hodočašća’ ukazuje na vezu između znanstvenog interesa istraživača povijesti hodočašća i arhivske struke, kojom omogućeni proces istraživanja arhivskim pomagalima detaljnije i sveobuhvatnije obrade čini arhivske izvore o hodočašćima javnosti dostupnijim.
Drugi elektronički medij sadrži doktorski rad u Ane Azinović Bebek naslovljen ‘Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske’, obranjen 2012. godine.
‘Naime, obimnost sadržaja, sustavnost i analitička slojevitost spomenutoga rada, u kojem je autorica obradila 968 artefakata s arheoloških lokaliteta sjeverozapadne Hrvatske – kulturološko-tipološki razrađujući i znanstveno argumentirajući svaki pojedini nalaz – nagnala je MGZ da učini iskorak u izdavačkoj politici. Njezino je djelo, zbog gore navedenog, nezaobilazna literatura za stručnjake čiji interes nije samo novovjekovna arheologija, već i svakodnevni život na ovim prostorima u prvim stoljećima novoga vijeka, a kako naša znanstvena zajednica nije iznašla načina da se disertacija tiska te tako postane dostupna i istraživačima izvan uskoga kruga fizičkih korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objavljena je u integralnom obliku – čime je, nesumnjivo, MGZ doprinjeo diseminaciji znanja, što je jedna od temeljnih zadaća muzeja.’
Boris Mašić
Zahvaljujem Muzeju grada Zagreba na ustupljenom primjerku.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 27. 1. 2016.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 15, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj, Zagreb
Koncepcija izložbe: Boris Mašić
Oblikovanje izložbe: Boris Mašić, Miljenko Gregl
Oblikovanje plakata: Miljenko Gregl
Izvedbeno rješenje postava izložbe: Ivica Živko, Damir Živko, Tihomir Stančec, Mate Stipandžija, Martin Duilo
>Link
>Galerija fotografija [autor: VJB]
>CD [osvrt VJB]
>Razgovor s gospodinom Borisom Mašićem, muzejskim savjetnikom u Muzeju grada Zagreba
MGZ – Izložba ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’. Foto: VJB.
U razdoblju od početka prosinca 2015. do kraja siječnja 2016. godine u Muzeju grada Zagreba bila je postavljena izložba ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’, kao prezentacija rezultata trogodišnjeg projekta Hodočašća – europske poveznice. Autor izložbe je arheolog Boris Mašić, muzejski savjetnik MGZ-a i voditelj arheološkog istraživanja na zagrebalkom lokalitetu Remete (2007. – 2009.), s kojeg potječe velik broj izloženih artefakata – medaljica. Sveobuhvatan uvid u koncept izložbe dobila sam tijekom njezinog razgleda, uz vodstvo Autora osobno, na čemu mu zahvaljujem.
Uz one s lokaliteta u Remetama, na kojem su se medaljice žitelja tadašnjeg pavlinskog samostana i njegovih dobročinitelja nalazile u kosturnim grobovima uz crkvu 17. i 18. st., veći broj medaljica potječe s lokaliteta Dolac, gdje su početkom 20. st. pronađene u kripti crkve sv. Marije. Sveukupno je izloženo 210 religijskih medaljica, koje su u Zagreb donešene iz 21 europska hodočasnička odredišta. Ove medaljice, s prikazom sveca, milosnog kupa ili slike čašćene u određenom svetištu na licu ili naličju, kojima je bila iskazivana pobožnost, izrađene su za pojedina svetišta radi čega se nazivaju hodočasničkim medaljicama.
Prema riječima Autora
‘…izložbom se, tako, pokušalo dočarati kulturološku sliku vremena u kojemu je hodočašćenje bilo dio svakodnevice i u kojem su putovanja u svetišta diljem Europe rezultirala fenomenološkom pojavom čiji su umjetnički, gospodarski i društveni učinci nemjerljivi te su i danas predmet pročavanja povjesničara i teologa, ali i strateških promišljanja turističkih djelatnika…’.
Za realizaciju specifičnog koncepta izložbe medaljice su poslužile kao izvor informacija o širem povijesno-arheološkom kontekstu.
Hodočasnička odredišta većinom su, njih 17, marijanska svetišta što je simbolično istaknuto odabranom nijansom marijansko plave boje koja dominira vizualnim identitetom postava. Karta s pozicijama hodočasničkih mjesta i tekstom – sukusom izloženog materijala, uvodna je ili zaključna pozicija. Početnu poziciju za razgled izložbe označava valjakasti postament koji simbolizira polaznu točku hodočašća – grad Zagreb, površine podijeljene na tri dijela s informacijama o fenomenu hodočašća te arheoškom kontekstu nalaza medaljica na lokalitetima Remete i Dolac. Od ovog valjka, prema visokim valjkastim postamentima, usmjerene su podne naljepnice u obliku stopala s informacijama o nazivu svetišta i države u kojoj se nalazi, njegova udaljenost od Zagreba izražena u kilometrima i, radi vremenskog dojma, danima pješačenja.
Autor pojašnjava:
‘Tako se posjetitelju omogućuje samostalan odabir svetišta koje će pogledati, ali mu je time omogućeno i stvaranje slike o državama koje su hodočasnici najčešće posjećivali. Upravo iz toga iščitava se koncept izložbe koji korespondira s novomedijskom paradigmom nudeći, nelinearni i fragmentirani pristup sadržajima, prema vlastitom nahođenju i interesu posjetitelja’.
Na spomenutim postamentima, koji se mogu okretati kako bi se u kontinuitetu mogao pratiti njihov saržaj, prezentirane su informacije o mjestima hodočašća – povijesni pregled, lokacija na karti, fotografije, zanimljivosti i sl. Medaljice su izložene u posebnim vitrinama s vlastitim izvorom napajanja rasvjetnih tijela te su uz njih izložene fotografije likovnog prikaza koji se na njima nalazi u minijaturi.
Autor navodi:
‘Ovaj izlagački pristup odabran je s ciljem da se ukaže na interpretativan potencijal muzejskih predmeta čija muzealnost neprijeporno ovisi o količini znanja koje, pak, umnogostručuje mogućnost njihove tematske kontekstualizacije.’
Brojnost medaljica upućuje na posjećenost određenog hodočasničkog mjesta te se može zaključiti da su u vrijeme 17. i 18. st. Zagrepčani najčešće hodočastili u Mariazell i Sonntagberg u Austriji te Loreto u Italiji.
Uz izložbu je objavljen i dvostruki CD s katalogom i člancima sudionika stručnog skupa održanog na dan otvorenja izložbe te .pdf doktorske disertacije Ane Azinović Bebek ‘Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske’ te ranije tijekom 2014. godine publikacija Religijske medaljice autora Borisa Mašića s katalogom medaljica koje se čuvaju u Muzeju grada zagreba.
Vendi Jukić Buča
U Zagrebu, 26. 1. 2016.
by PRESS | Dec 3, 2015 | Izložbe, Muzeji, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
Dana 9. prosinca 2015., u 19 sati, u Izložbenoj dvorani Muzeja Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu bit će otvorena izložba Knemida – 40 godina nakon otkrića autorice Ivane Artuković Župan, kustosice Muzeja Brodskog Posavlja. Izložba je namijenjena prvenstveno učenicima osnovnih i srednjih škola brodskog Posavlja, ali i svima onima koji nisu imali priliku vidjeti ovaj rijedak i dragocjeni predmet, izuzetno važan kako za brodsku, tako i za hrvatsku i europsku kulturnu baštinu.
Knemida potječe iz 3. stoljeća. Izrađena je od brončanog lima i bila je posrebrena. Dio je svečane opreme koju su vojnici nosili prilikom raznih svečanosti i igara čija je svrha bila promovirati moć Rimskog Carstva i snagu njegove vojske. Otkrivena je 1975. prilikom vađenja pijeska iz rijeke Save te Muzej Brodskog Posavlja ovom izložbom obilježava 40. godišnjicu njezina pronalaska. Iako izlagana na važnim hrvatskim i europskim izložbama (primjerice na izložbi rimske paradne opreme 1979. u Nürnbergu i Münchenu, zatim 1999. na izložbi “Rimski paradni štitnik – Knemida iz Slavonskog Broda” u Arheološkom muzeju u Zagrebu te na prošle godine održanoj izložbi «Rimska civilizacija na tlu Hrvatske» u Klovićevim dvorima u Zagrebu), Brođanima je rijetko prezentirana. Izložba posebnu pozornost posvećuje ikonografiji ovoga vrijednoga nalaza koji ima svojstvo spomenika kulture. Nakon predstavljanja u Muzeju, 10 izložbenih panoa bit će prikazano u osnovnim i srednjim školama brodskog Posavlja.
Ivana Artuković Župan
Izvor
MBP PRESS
MBP – Izložba ‘Knemida – 40 godina nakon otkrića’. Ustupio: MBP PRESS.
