Nakladnik: Muzej grad Zagreba

Za nakladnika: Vinko Ivić

Autor izložbe: Boris Mašić

Stručna suradnica: Ana Azinović Bebek

Autori tekstova: Boris Mašić, Zoran Ladić, Darko Knez, Ana Azinović Bebek, Branka Molnar

Bonus disk: .pdf doktorske disertacije Ane Azinović Bebek ‘Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske’

Urednica elektroničkog izdanja: Milena Bušić

Idejno rješenje postava izložbe: Boris Mašić, Miljenko Gregl

Produkcija elektroničkog izdanja: Sebastian Tišlar, Lartis, Zagreb

Minimalni sistemski zahtjevi: OS Windows XP ili noviji, Adobe Reader 7.0 ili noviji, 512 MB RAM-a

ISBN 978-953-6942-64-0

>Osvrt na Izložbu [VJB]
>Razgovor s autorom Izložbe, gospodinom Borisom Mašićem

Naslovnica CD-a 'Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću'. Foto: VJB.

Naslovnica CD-a ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’. Foto: VJB.

Elektronički medij (CD) ‘Sveta mjesta starih Zagrepčana / Hodočasnička odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću’ sadrži informacije o istoimenoj izložbi postavljenoj u Muzeju grada Zagreba u razdoblju od početka prosinca 2015. do kraja siječnja 2016. godine. Autor cjelokupnog koncepta, arheolog i muzejski savjetnik Boris Mašić, tekstove i fotografije korištene na izložbi sumirao je u elektroničku publikaciju. Navedene su informacije i zanimljivosti općenitog procesa hodočašćenja te konkretnh mjesta koje su pohodili Zagrepčani tijekom 17. i 18. st, o čemu se zaključuje na temelju podataka prikazanih na medaljicama koje, većinom, potječu sa zagrebačkih lokaliteta Dolac i Remete.

‘Od najranijih vremena u kojima je čovjek počeo propitivati svijet oko sebe te kao smisleno biće tražiti svrsishodnost bitka – vjerovanja u natprirodno i duhovno – dio su svake civilizacije. Ona su hrabrila, snažila, tješila i, prije svega, pružala nadu. Nadanja u „bolje sutra“, u ozdravljenje, u vječni život, u pobjedu…, dio su ljudskog habitusa. Kako je u vjerovanjima riječ o imaginarnim te, običnom čovjeku, teško razumljivim pojmovima i simbolima, svaka civilizacija imala je njihove tumače.’

Iz Uvoda, Boris Mašić

Na CD-u se, uz podatke o izložbi – rezultatu trogodišnjeg projekta Hodočašća – europske poveznice, nalaze i članci sudionika stručnog skupa održanog na dan otvorenja Izložbe, 3. prosinca 2015. godine.

‘O hrvatskim hodočašćima ad loca sacra u srednjem vijeku’ članak je znanstvenog savjetnika pri Odsjeku za povijesne znanosti HAZU-a, dr. sc. Zorana Ladića, prema održanom uvodnom predavanju Skupa.

Članak dr. sc. Ane Azinović Bebek, pročelnice Službe za arheološku baštinu u Hrvatskom restauratorskom naslovljen ‘Nabožni predmeti iz arheološkog konteksta kao interpretacijski izvor’, svojevrsna je podloga novim promišljanjima o značaju ove vrste materijalne građe prilikom njezine znanstvene i stručne obrade.

Muzejski savjetnik u Narodnom muzeju Slovenije, mr. sc. Darko Knez, proveo je usporednu analizu hodočasničkih i religijskih medaljica iz zbirke ljubljanskog muzeja i Muzeja grada Zagreba. U članku ‘Hodočasnička odredišta 17. i 18. stoljeća na religijskim medaljicama iz Srednjovjekovne arheološke zbirke Muzeja grada Zagreba i iz zbirke Narodnog muzeja Slovenie’ zaključuje da je lokalno stanovništvo oba područja tijekom 17. i 18. stoljeća pohodilo ista hodočasnička mjesta štujući iste svece.

Prof. Branka Molnar, viša arhivistkinja u CERP-u, u članku ‘Arhivski izvori za povijest hodočašća’ ukazuje na vezu između znanstvenog interesa istraživača povijesti hodočašća i arhivske struke, kojom omogućeni proces istraživanja arhivskim pomagalima detaljnije i sveobuhvatnije obrade čini arhivske izvore o hodočašćima javnosti dostupnijim.

Drugi elektronički medij sadrži doktorski rad u Ane Azinović Bebek naslovljen ‘Novovjekovni nabožni predmeti nađeni prigodom arheoloških istraživanja na lokalitetima sjeverozapadne Hrvatske’, obranjen 2012. godine.

‘Naime, obimnost sadržaja, sustavnost i analitička slojevitost spomenutoga rada, u kojem je autorica obradila 968 artefakata s arheoloških lokaliteta sjeverozapadne Hrvatske – kulturološko-tipološki razrađujući i znanstveno argumentirajući svaki pojedini nalaz – nagnala je MGZ da učini iskorak u izdavačkoj politici. Njezino je djelo, zbog gore navedenog, nezaobilazna literatura za stručnjake čiji interes nije samo novovjekovna arheologija, već i svakodnevni život na ovim prostorima u prvim stoljećima novoga vijeka, a kako naša znanstvena zajednica nije iznašla načina da se disertacija tiska te tako postane dostupna i istraživačima izvan uskoga kruga fizičkih korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objavljena je u integralnom obliku – čime je, nesumnjivo, MGZ doprinjeo diseminaciji znanja, što je jedna od temeljnih zadaća muzeja.’

Boris Mašić

Zahvaljujem Muzeju grada Zagreba na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča

U Zagrebu, 27. 1. 2016.