by PRESS | Feb 16, 2016 | Festivali, Film, Inspiracija, Muzej hrvatskih areholoških spomenika, Muzeji, Popularni, Split, Susreti, U Hrvatskoj
P O Z I V A U T O R I M A
- MEĐUNARODNI FESTIVAL ARHEOLOŠKOG FILMA SPLIT, 3. – 5. studenog, 2016.
__________________________________________________
Međunarodni festival dokumentarnog filma arheologije i kulturne baštine
Rok za prijave – 15. 03. 2016.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split organizira IV. međunarodni festival arheološkog filma te poziva sve redatelje i producente da podnesu svoje prijave.
Želja nam je ovim festivalom doprinijeti valorizaciji kulturne baštine i arheoloških istraživanja te senzibilizirati širu javnost za spomeničku baštinu, kako vlastitu tako i onu ostalih naroda. Festival sagledavamo i kao poticaj domaćoj produkciji dokumentarnog filma arheologije, kulturne baštine i zaštite spomenika.
Trajanje filmova nije ograničeno, a pravo sudjelovanja imaju filmovi producirani nakon 1. siječnja, 2010. godine.
>Pravilnik
>Prijavnica
Ovaj bienalni festival održat će se 3. – 5. studenog, 2016.g u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Tel.: +385 21 323 905 (Lada Laura); 323 914 (Nikolina Uroda)
Fax: +385 21 323 903
E-mail: festival@mhas-split.hr
http://www.mhas-split.hr
http://www.fedarcine.com
http://facebook.com/mfaf.split
Izvor
MHAS PRESS
by Uredništvo | Dec 9, 2015 | ArheoKalendar, Events, Inspiracija, Istaknuto
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar©
‘PULCI predstavlja SPLIT’
Portal Arheologija.hr i treću godinu nastavlja s Projektom izdanja kalendara s motivima arheoloških nalaza, muzejskih predmeta ili lokaliteta te umjetničkim reprodukcijama.
O Kalendaru 2016.
Predstavljamo vizure grada Splita i njegovih znamenitosti ‘po odabiru’ Mačka Pulcija, kućnog i internetskog ljubimca portala Arheologija.hr, koji je ujedno maskota prvog hrvatskog internetskog portala o filmu i bliskim područjima kulture FILM-mag.net, >vidi logo Portala.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autor fotografija: Vendi Jukić Buča
Oblikovanje Kalendara: Vendi Jukić Buča
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
>Kalendar
>FILM-mag.net
Split, 8.12.2015.
Glavni i odgovorni urednik
dr. sc. Vendi Jukić Buča
ArheoKalendar© 2016. ‘PULCI predstavlja SPLIT’
Popis fotografija:
0. Ispred dovratnika Jupiterovog hrama
1. Pogled na renesansnu Uru podignutu na ostacima rimske kule (danas na Narodnom trgu – Pjaca)
2. Pogled na Protiron Peristila i dvije naknadno izgrađene kapelice
3. Maskeron u obliku lavlje glave kamenog žlijeba za vodu zapadne kapelice na Peristilu
4. Tri mace (lav, sfinga i Pulci) ispred ulaza u zvonik katedrale sv. Dujma na Peristilu
5. Pogled na vanjski plašt Dioklecijanovog mauzoleja, današnje katedrale sv. Dujma
6. Pogled na Dioklecijanov mauzolej – današnju katedralu sv. Dujma sa zvonikom
7. Dovratnik Jupiterovog hrama, koji je u 6. st. posvećen u krstionicu sv. Ivana Krstitelja, ukrašen biljnim motivima i likovima djece
8. Prolaz između Peristila i Jupiterovog hrama
9. Pogled prema poziciji drugog hrama na Peristilu, čiji su ostaci pronađeni ispod kavane ‘Luxor’
10. Sjeverna vrata Dioklecijanove palače, od 16. st. poznata kao ‘Zlatna vrata’
11. Kapitel izložen ispred sjevernog zida Dioklecijanove palače, na području srednjovjekovnog ženskog benediktinskog samostana
12. Ulica Ispod Ure
Literatura
T. Marasović. Dioklecijanova palača. Izdavačka organizacija ‘Sloboda’ Beograd, 1982.
J. Marasović, T. Marasović, B. Gabričević. Istraživanje i uređenje Peristila Dioklecijanove palače u Splitu 1956. – 1961. Književni krug Split, 2014.
by PRESS | Nov 26, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Glazba, Inspiracija, Muzeji, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu i Ansambl Responsorium organiziraju posljednji ovogodišnji koncert barokne glazbe iz ciklusa Rane glazbe u Arheološkom u srijedu, 2. prosinca u 20 sati na prvom katu Arheološkog muzeja..
Ansambl Responsorium usko je specijaliziran za izvođenje vokalnih i instrumentalnih formi iz razdoblja renesanse i ranog baroka s posebnim osvrtom na ostvarenja starije hrvatske glazbene baštine. Djeluje u skladu sa suvremenim načelima povijesno osviještene interpretacije rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice.
REGINA COELI – marijanske barokne antifone
Arcangello Crotti: Sonata sopra Sancta Maria
Claudio Monteverdi:Sancta Maria succure miseris
Giovanni Battista Buonamente:
Sonata decima sopra Cavaletto zoppo
Biagio Marini:Lauda Jerusalem
Maurizio Cazzati: Regina coeli
Biagio Marini: Passacaglia
Girolamo Frescobaldi:Ricercar con obligo di cantar la quinta parte
(Messa della Madonna)
Maurizio Cazzati:Ciaccona
Claudio Monteverdi: Salve regina
Maurizio Cazzati: Alma mater Redemptoris
Giovanni Legrenzi: Magnificat
Ansambl Responsorium
Jelena Čilaš, sopran
Martina Klarić, sopran
Darko Solter, bas bariton
Silvio Richter, barokna violina
Anna Waszak, barokna violina
Augustin Mršić, viola da gamba
István Kónya, arhilutnja
Mario Penzar, čembalo i umjetničko vodstvo
a1= 440 Hz, srednjotonska ugodba (1/4 sintoničke kome)
Marijanske pobožnosti ostavile su golemi trag u glazbenoj povijesti Europe. Osim Venecije, koja je sredinom sedamnaestog stoljeća bila središte glazbenog svijeta, značajnu glazbenu produkciju nalazimo i u Mantovi, Bologni i Ferrari. Velik broj izrazito kvalitetnih skladatelja, među kojima su prednjačili Claudio Monteverdi, Giovanni Legrenzi i Maurizio Cazatti bili su vezani uz djelatnost katedralnih kapela ovih gradova. Marijanske antifone bile su prema srednjovjekovnoj tradiciji prilagođene cjelogodišnjoj ritalnoj uporabi i najčešće nisu bile isključivo vezane uz velike marijanske blagdane. Na tom tragu Maurizio Cazzati objavio je 1667. zbirku Le quattro antifone annuali della B.V. Maria. Zbirku je autor posvetio upravo Blaženoj Djevici, suprotno onovremenom običaju dedikacije istaknutim suvremenicima ili pokroviteljima. Skladbe često nalazimo uklopljene i u zbirke večernjih psalama, među najpoznatije od kojih spada Monteverdijevo djelo Vespro della Beata Vergine iz 1610. koje je poslužilo kao stilska referenca i uzor mnogim suvremenicima.
Izvor
AMZ PRESS
AMZ – Koncert – REGINA COELI – marijanske barokne antifone. Ustupio: AMZ PRESS.
by Uredništvo | Nov 2, 2015 | Inspiracija, Institucije, Institucije u Hrvatskoj, Istaknuto, Muzeji, Muzejski dokumentacijski centar, Nagradne igre, Simpoziji, Stručni, Susreti
Nagradna igra br. 6
Pravila
Prvi hrvatski arheološki portal Arheologija.hr u suradnji s Muzejskim dokumentacijskim centrom organizira nagradnu igru.
Dvoje čitatelja koji uz komentar posta Nagradna igra #6 na Facebook stranici Arheologije >https://www.facebook.com/Arheologija/ prvi napišu koji bi film arheološke tematike najradije pogledali u muzeju, uz navod svog imena i prezimena, nagrađujemo jednom ulaznicom za međunarodni simpozij ‘Muzeji filma – Film u muzeju’, koji će se održati 5. i 6. studenog 2015. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Imena dobitnika bit će objavljena na Facebooku i stranicama Portala.
Sudjelovanjem u Nagradnoj igri, prihvaćate pravila nagradne igre.
Puno uspjeha u sudjelovanju!
Uredništvo
Nagradna igra br. 6.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Oct 27, 2015 | Autorski osvrti, Inspiracija, Istaknuto, Kazalište, Muzeji
Dirigent: Hari Zlodre
Redatelj: Krešimir Dolenčić
Scenografkinja: Irena Kraljić
Kostimografkinja: Tea Bašić
Koreografkinja: Larisa Navojec
Video: Willem Miličević
Zborovođa: Ana Šabašov
Izvođači:
Samson Leonardo Caimi (17. i 20. listopada), Vladimir Garić (22. i 24. listopada)
Dalila Terezija Kusanović (17. 20. i 24. listopada), Ivana Srbljan (22. listopada)
Daganov veliki svećenik Giorgio Surian
Abimelech Ivan Šarić (17. 20. i 24. listopada), Božo Župić (22. listopada)
Stari Židov Ivica Šarić (17. i 20. listopada), Mate Akrap (22. i 24. listopada)
Filistejski glasnik Vinko Maroević
Prvi Filistejac Špiro Boban (17. i 22. listopada ), Saša Jakelić (20. i 24. listopada)
Drugi Filistejac Mate Akrap (17. i 20. listopada), Joško Tranfić (22. i 24. listopada)
Trajanje: 3 sata
Web http://www.hnk-split.hr/Opera/Samson-i-Dalila
Link najave: http://film-mag.net/wp/?p=23674
HNK ST – Prizor iz opere ‘Samson i Dalila’. Ustupio: HNK ST PRESS.
‘Samson i Dalila’, opera u tri čina francuskog skladatelja Camille Saint-Saënsa (1835. – 1921.), modernim je ekspresivnim metodama u režiji Krešimira Dolenčića vizualno prilagođena aktualnom razdoblju. Ovo djelo starozavjetne biblijske tematike svjedoči da pojedine teme nikad ne zastarjevaju i da su karateristične ljudskom rodu.
Dok su u Bibliji hvaljena Samsonova herojska djela, Ferdidand Lemaire naglasak stavlja na njegov zaštitnički odnos prema vlasititom narodu, s jedne strane, te ljubavi prema osobi iz neprijateljskih redova, Filistejki Dalili, s druge strane (jedno nije moralo isključiti drugo, da se radilo o obostranoj ljubavi). Samson je motivirajući vođa, koji svoj narod prvo spašava iz ropstva i pogubljenja, ali ga zato drugom prilikom, usprkos indikacijama, savjetima i upozorenjima, žrtvuje. A spoznaja o izdaji vlastitog naroda izjeda ga više od kazne kojoj je sam bio podvrgnut.
Paralele sa suvremenim strahotama eksplicirane su kostimografski. Primjera radi, filistejski vojnici obučeni su u crne uniforme, kakve se povezuju s nacističkim svjetonazorom, dok karakteristični naranačasti kombinezoni, u kakvom se nalazi zarobljeni Samson u posljednjoj sceni, predstavljaju odjeću američkih zatvorenika.
Kad se prvi put Vladimir Garić (tenor klape Cambi) u ulozi Samsona pojavi na sceni, prirodne duge guste kovrčave kose, čini to iznenađujuće dojmljivo, pjevajući iz prvog reda partera. Simbolički je on iz naroda (publika) i za narod (zbor), kojemu se za nekoliko trenutaka pridružuje, a nekoliko metara bliže slušaocima u odnosu na izvedbu s pozornice značilo je uočljivu razliku u dojmu i efektu pjevne dionice. Samsona se teškim korakom usporeno kreće po pozornici i djeluje u korelaciji s većim skupinama te nije u značajnoj interakciji s Dalilom, a istaknut je vrhunskom vokalnom izvedbom.
U ulozi Dalile nastupala je Terezija Kusanović, koja je također iznimno izvela svoje pjevačke dionice. Zanimljivi su bili njezini kostimi. Prvi je obuhvaćao haljinu bijele boje, ogromni plašt ovješen preko njezinih podlaktica, koji je poslužio i kao projekcijsko platno (kasnije elegantno uklonjen), te pokrivalo za glavu s rogovima, koje ima brojne konotacije, a mene je podsjetilo na rogove glavnog negativca u kultnom filmu ‘Legenda’ Ridleya Scotta iz 1985. godine.
Pripadnici zbora igraju aktivnu ulogu. U prvom činu utjelovljuju Izraelce, a domišljatim redateljskim rješenjem kružne cirkulacije omogućen je dojam veće skupine ljudi nego što je to zaista bila. U posljednjem činu opere zbor je u ulozi Filistejaca obučenih u crne kukuljice s venecijanskim maskama.
Uz klasičnu scenografiju, koja je također sadržavala brojne simbole i asocijacije, korištene su i projekcije, koje su preko mreže koja se povremeno spuštala ispred izvođača djelovale 3D, te video projekcija uživo. Potonje je podrazumijevalo osobu s kamerom u ruci koja snima pojedinog aktera u određenoj sceni (solistička arija), a prizor je pod filterima bio izravno projiciran na platno u pozadini pozornice. Ovim načinom postignut je visoki stupanj ekspresije i usmjerenja na detalje, kao i interakcija s publikom na prisnijoj razini. Međutim, ova metoda mogla se intenzivnije iskoristiti pri prikazivanju scena i prizora koje se ne mogu izvesti na pozornici, primjerice, rušenje hrama i okretanje mlinskog kamena…
Uz soliste, Zbor i Okrestar, u predstavi je nastupao i Balet splitskog HNK. Plesne dionice upotpunjavale su solističke ili instrumentalne dionice, a najefektnija bila je posljednja, u kojoj plesači u crnom plesnim pokretima prate i vizualiziraju energične ritmove i melodiju.
I da parafraziram podatak iz obavijesti za medije:
”“Na novo splitsko uprizorenje ovoga veličanstvenog djela čekali smo više od pedeset godina, ali isplatilo se čekati.“ Tako je kritika ispratila pojavljivanje Samsona i Dalile na 61. Splitskom ljetu. Da je doista tako, u to će se ljubitelji opere i ‘oni koji to mogu postati’ moći uvjeriti u kazališnoj sezoni.”
Vendi Jukić Buča
U Splitu, 26. 10. 2015.
