by PRESS | Oct 15, 2015 | Inspiracija, Kazalište
Operna sezona Hrvatskog narodnog kazališta Split započinje u subotu 17 listopada izvedbom glasovite i, na svjetskim opernim pozornicama, rado izvođene opere Samson i Dalila francuskog skladatelja Camille Saint-Saënsa. Pod ravnanjem maestra Harija Zlodre, a u režiji Krešimira Dolenčića svoj scenski život u novoj sezoni HNK Split započet će predstava čija je premijerna izvedba na otvorenju ovogodišnjeg Splitskog ljeta popraćena kritičarskim hvalospjevima koji su tom prilikom, između ostalog, predstavi poželjeli „dug život na splitskoj sceni … U vjeri da će publika prepoznati vrijednost ove partiture i njezina odlična splitskog uprizorenja“.
Novosti u novim izvedbama predstave su dirigent Hari Zlodre i svjetski proslavljeni basbariton Giorgio Surian, koji će tumačiti ulogu Daganova velikog svećenika. U naslovnim ulogama nastupit će primadona Opere splitskog HNK mezzosopranistica Terezija Kusanović (17. 20. i 24. listopada) koja je, po riječima kritičara, na premijernoj izvedbi ovu ulogu „otpjevala zdušno, muzikalno i tajanstveno te položila prijamni ispit u probrano društvo svjetskih Dalilâ“) i talijanski tenor Leonardo Caimi (17. i 20. listopada) „vokalno srčan i scenski reprezentativan Samson“ „nosiva i raskošna glasa, koji je s punim vokalnim i dramatskim intenzitetom utjelovio Samsona“.
Naslovne će uloge u predstojećim izvedbama tumačiti i Ivana Srbljan (22. listopada) i Vladimir Garić (22. i 24. listopada), a u ostalim ulogama, pored već spomenutog Giorgia Suriana, splitska će operna publika moći gledati i slušati Ivana Šarića, Božu Župića, Ivicu Šarića, Matu Akrapa, Vinka Maroevića, Špira Bobana, Sašu Jakelića i Joška Tranfića, te Zbor, Balet i Orkestar HNK Split.
Redatelj Krešimir Dolenčić starozavjetnu je priču iz Knjige o sucima o Samsonu, vođi Izraela u otporu protiv Filistejaca, čija nadljudska snaga počiva u njegovoj kosi, a pada kao žrtva svoje ljubavnice Dalile, ispunio suvremenim asocijacijama. Autorski tim, pored njega, čine još i scenografkinja Irena Kraljić, kostimografkinja Tea Bašić, koreografkinja Larisa Navojec, autor videa Willem Miličević, zborovođa Ana Šabašov, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović, suradnica redatelja Jelena Bosančić, asistentica koreografkinje Manuela Svorcan. Libreto Ferdinanda Lemaire-a preveo je Gerard Denegri.
>Galerija fotografija [ustupio: HNK ST PRESS]
HNK ST – Prizor iz opere ‘Samson i Dalila’. Ustupio: HNK ST PRESS.
Izvor
HNK ST PRESS
by PRESS | Mar 27, 2015 | Arheološki muzej u Zagrebu, Inspiracija, Izložbe, Muzeji, Rekonstrukcije, U Hrvatskoj, Zagreb
Prenosimo službeno priopćenje.
U subotu, 28. ožujka 2015. U 12:00 sati u GDK Gavella, Frankopanska 10 biti će svečano otkriven novi spomenik MAMUTU čija je bedrena kost početkom 20. st. pronađena prilikom kopanja temelja ovog popularnog zagrebačkog kazališta. Original se čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
Ovaj gorostas koji je dosezao visinu i do šest metara obitavao je i u našim krajevima još prije dvadesetak tisuća godina. Na području Hrvatske poznato je preko trideset lokaliteta u kojima su pronađeni njegovi ostaci. Izumro je koncem posljednjeg ledenog doba prije petnaestak tisuća godina.
AMZ – Spomenik Mamutu u GDK Gavella. Ustupio: AMZ PRESS.
Spomenik MAMUTU prvi puta je postavljen na mjestu nalaza 1992. godine u okviru akcije Zagreb dok ga još ni bilo-prije 1094. koju su 1990. godine pokrenuli znanstvenik, arheolog i povjesničar, dr. sc. Zoran Gregl, arheolog i muzealac Nenad Jandrić i arhitekt i dizajner Željko Kovačić. Na žalost, tijekom vremena, spomenik je devastiran. Autori akcije su uz podršku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Arheološkog muzeja u Zagrebu i ravnatelja GDK Gavella gospodina Borisa Sfrtana spomenik obnovili te ga sa zadovoljstvom predaju Zagrepčanima.
Inače, od 1990. do danas autori su na širem području grada Zagreba obilježili dvanaest arheoloških i paleontoloških lokaliteta na kojima su otkriveni materijalni ostaci naše davne, pa i pradavne baštine.
Za ovu akciju autori su nagrađeni prvom nagradom na 21. Zagrebačkom salonu arhitekture u sekciji Prijedlog.
Izvor
AMZ PRESS
Za poećanje pozivnice kliknite na sliku.
AMZ – Pozivnica – Mamut u GDK Gavella. Ustupio: AMZ PRESS.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 27, 2015 | Autorski osvrti, Inspiracija, Istaknuto, Kazalište, Muzeji
Kazališna predstava I L I JA D A
Autori priredbe: Jernej Lorenci, Matic Starina i Eva Mahkovic
Redatelj: Jernej Lorenci
Ostali podaci o Predstavi: na dnu teksta
Ilijada je temeljno djelo europske književnosti i svojim opsegom i stilom čini začudnom mogućnost da ju je ispjevao jedan čovjek. Gotovo šesnaest tisuća stihova o padu Ilija (Troje) i poslije gotovo tri milenija predstavlja takvu ultimativnu jedinicu humanističkog znanja, da bi na nekom zamišljenom kvizu kandidat prije priznao da ne zna tablicu množenja nego da ne poznaje Homerove junake. Čitanje Homera ostavlja mogućnosti za različite interpretacije, a poetska sloboda kazališne interpretacije ima i odgovornost prema onima koji poznaju ep, a napose onima koji prvu predodžbu o epu (koji će tek pročitati) stječu na predstavi.
Najpoznatiji grčki ep, u rasponu dvadeset i četiri pjevanja, uobličen pjesničkom formom heksametra, predstavlja zahtjevan predložak za predstavu. Težak zadatak za prevoditelja, dramaturga, kostimografa, za glumce… A najteži zadatak za redatelja.
DRAMA | CD | MG – Homerova Iliada u režiji Jerneja Lorencija. Autor: Peter Uhan. Ustupili: DRAMA PRESS.
A odnos predstave prema književnom predlošku može biti u rasponu od potpunog slijeda do potpune autonomije. Prvi otklon Lorencijeve Ilijade u odnosu na Homerovu je odnos prema zaraćenim stranama. Povijest suprostavljenih naroda nije crno-bijela, a Homer nije otvoreno pristran. Nisu Trojanci zli, a Ahejci dobri. Obje strane mole se istim bogovima, brane ono na što misle da imaju pravo, žele pobijediti i žele živjeti. Redatelj je zauzeo stranu Danajaca i izvještava u skladu sa svojim odabirom, a na kraju se predomišlja i zaključuje kako će ionako svi umrijeti (to poništava motivaciju za borbu i relativizira ispravnost stajališta). Za poznavatelje Ilijade ovo se može činiti kao osebujna autorska (re)interpretacija teksta, ali nisu svi gledatelji poznavatelji Homera. Na predstavi u našem terminu bilo je dosta srednjoškolaca, koji su upućeni vjerojatno u okviru nastave. Pitanje je koliko je njih pročitalo Ilijadu ili je bar upoznalo iz skraćenih verzija.
DRAMA | CD | MG – Homerova Iliada u režiji Jerneja Lorencija. Autor: Peter Uhan. Ustupili: DRAMA PRESS.
Predstava je namijenjena izvođenju u najvećoj dvorani Cankarjevog doma, pa je bilo logično očekivati da će se iskoristiti komparativna prednost veličine prostora u funkciji scenografije. Suprotno očekivanjima, predstava se održala na području prostora ispred same pozornice i spuštenih zastora kao pozadinom. Samo u jednoj sceni podiže se zastor radi prikaza pjevne dionice na kupu sijena, koja traje nekoliko minuta, nakon čega se zastor spušta.
Kostimografija se povela maksimom ‘s crnim se ne može pogriješiti’ ali taj je koncept više sugerira nedostatak sredstava nego kreativni stav. Minimalna scenografija u vidu nekoliko glazbenih instrumenata, stolica te ogledala za uljepšavanje te neupotrebljeni oklop na muškom torzu nalazili su se na ovom reduciranom prostoru pozornice, a rekvizite su činili dva koplja i jedna grčka kaciga te brojne boce s vodom.
DRAMA | CD | MG – Homerova Iliada u režiji Jerneja Lorencija. Autor: Peter Uhan. Ustupili: DRAMA PRESS.
Trosatni recitativ prekidan je rijetkim glumačkim scenama, uglavnom scenama razodijevanja ili vizualizacije sumanutog seksa, što je u suprotnosti s Homerovim suzdržanim načinom pripovijedanja, stilom i porukom. Iako se zna da Grci, kao ni Rimljani (osobito ratnici) nisu bili čedni u tom pogledu, Homer ne opisuje, već samo naznačuje erotske pojedinosti. Čak je i Johann Joachim Winkelmann, kao poznavatelj i poštovalac Homera i klasične grčke književnosti, bio osupnut lascivnim scenama fresaka u Pompejima. Pitanje je da li se u našem vremenu može koga šokirati erotskim scenama, a i tom slučaju, efektniji bi bio u cjelosti radikaliziran pristup od uobičajenih performansa ‘starleta’ u usponu.
Podjela uloga nije jednoznačna. Prvi nastupajući glumac dugo recitira uvod Ilijade te dijaloške dionice Agamemnona i Ahileja, a nakon njega Agamemnon preuzima uloge i pripovjedača i Ahileja i svoju vlastitu ulogu i tako dalje. Glumačka izražajnost usmjerena je u crescendo visine glasa, što eskalira korištenjem mikrofona.
Broj i karaterizacija likova osciliraju u odnosu na izvornik. Ahilej je nezainteresiran i do posljednje scene sporedan lik. Hera je prikazana kao nebitna ‘napirlitana’ Zausova žena, dok je sam Zeus neugodan i napasan. Jedan jedini glumac odigrao je uloge svih ‘neprijatelja’ – ubijen nekoliko puta, na kraju sam sebi zabije koplje u trbuh. Helena je specijalni efekt uloge ostvarila scenom potpunog razodijevanja, uz redundantnu pjevačku dionicu (postavlja se pitanje koji je cilj brojnih pjevačkih dionica, kojih ipak nema u dovoljnoj količini da bi se predstava razvila u mjuzikl :), a nije se radilo ni o pokušaju rekonstrukcije izvorne glazbe). Riječi su uglazbljene suvremenim melodijama, neke su podsjećala na etno glazbu, a posljednja pjesma sadrži tekst na engleskom jeziku.
DRAMA | CD | MG – Homerova Iliada u režiji Jerneja Lorencija. Autor: Peter Uhan. Ustupili: DRAMA PRESS.
Ni u duga tri sata nije mogao biti izrecitiran cjelokupni ep od 500 stranica, ali izostavljene su neke scene krucijalne za razumijevanje toka radnje, a istovremeno izazovne za uprizorenje. Nije prikazana kulminirajuća scena Ilijade – ulaz Danajaca u Troju drvenim konjem, a izbačena je uloga Andromahe, Hektorove žene, i njezin poznati govor majke i supruge pune ljubavi upućen mužu koji ide u borbu za obranu rodnog grada. Hektor je prikazan kao krvožedan, pomahnitali ubojica s epileptičkim napadima. Njegov leš predstavljen je svinjskom polovicom koju Ahilej udara do raspadnuća (komadi svinjskog mesa pršte po prvim redovima partera).
U nastojanju da redateljskom autonomijom razgradi determinizam ‘kultnog teksta’ i izloži ga originalnim, neočekivanim, ‘kubističkim’ zahvatima interpretacije, Jernej Lorenci nas refleksijom upućuje originalu, to jest Homeru (čak i kad nam je dostupan samo u prijevodu).
Vendi Jukić Buča
Ljubljana, 27. 1. 2015.
Ostali podaci o predstavi:
Mjesto održavanja: Ljubljana, Cankarjev dom, Gallusova dvorana
Vrijeme: ponedjeljak 26. 1. 2015., prva repriza nakon premijere
Trajanje: 3 sata
Podjela uloga:
Ahil: Jure Henigman
Tetida: Nina Ivanišin
Paris: Aljaž Jovanović
Hefest: GregorLuštek
Hektor: Marko Mandić
Briseida: Zvezdana Novaković
Hera: Jette Ostan Vejrup
Helena: Tina Potočnik
Zeus: Matej Puc
Patroklo: Blaž Setnikar
Priam: Janez Škof
Agamemnon: Jernej Šugman
Prevoditelj: Anton Sovrè
Dramaturzi: Matic Starina i Eva Mahkovic
Scenograf: Branko Hojnik
Kostimografkinja: Belinda Radulović
Autor glazbe: Branko Rožman
Koreograf: Gregor Luštek
Lektorica: Tatjana Stanič
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jan 22, 2015 | Autorski osvrti, Inspiracija, Istaknuto, Kazalište, Muzeji
U srijedu, 21. 1. 2015. godine, u Klubu Cankarjevog doma održana je press konferencija povodom premijere Homerove ‘Ilijade’, predstave realizirane u koprodukciji Drame, Cankarjevog doma i Mestnega gledališča.
Organizatori, redatelj i glumci predstavili su projekt uprizorenja, vjerojatno najpoznatijeg grčkog epa ‘Ilijade’ pjesnika Homera, čija je premijera najavljena za subotu, 24. siječnja.
O samoj predstavi nije rečeno mnogo, s obzirom da ju, svi su se prisutni predstavljači složili, treba osobno vidjeti i doživjeti, ali najavljena je kao izniman događaj, koji će obilježiti kazališnu sezonu 2015. godine.
Glumci i redatelj, kao i predstavnici koprodukcijskih ustanova, iskazali su zadovoljstvo međusobnim sudjelovanjem i pozvali na prisustvanje uprizorenju ‘Ilijade’ u velikoj Gallusovoj dvorani Cankarjevog doma.
>Galerija fotografija [Autor: Autor: Peter Uhan. Ustupili: DRAMA PRESS]
![DRAMA | CD | MG - Press konferencija - Homerova 'Ilijada' u režiji Jerneja Lorencija [Kratki osvrt Vendi Jukić Buča]. Foto: VJB.](http://www.arheologija.hr/wp-content/uploads/2015/01/DRAMA-press-ilijada.jpg)
DRAMA | CD | MG – Press konferencija – Homerova ‘Ilijada’ u režiji Jerneja Lorencija [Kratki osvrt Vendi Jukić Buča]. Foto: VJB.
Homerjeva Iliada v režiji Jerneja Lorencija bo zaživela v Gallusovi dvorani
Še dva dni do premiere najbolj pričakovane uprizoritve sezone, koprodukcije SNG Drama Ljubljana, Mestnega gledališča ljubljanskega in Cankarjevega doma Ljubljana, 22. januarja – Na odru Gallusove dvorane Cankarjevega doma bo v soboto, 24. januarja, ob 20.00 premiera krstne uprizoritve Homerjeve Iliade, ki je nastala v koprodukciji Slovenskega narodnega gledališča Drama Ljubljana, Mestnega gledališča ljubljanskega in Cankarjevega doma. Režiser uprizoritve je Jernej Lorenci, ki je skupaj z dramaturgoma Evo Mahkovic in Maticem Starino tudi avtor priredbe tega znamenitega epa. V uprizoritvi igrajo Jure Henigman kot Ahil, Nina Ivanišin kot Tetida, Aljaž Jovanović kot Paris, Gregor Luštek kot Hefajst, Marko Mandić kot Hektor, Zvezdana Novaković kot Brizejda, Jette Ostan Vejrup kot Hera, Tina Potočnik kot Helena, Matej Puc kot Zevs, Blaž Setnikar kot Patroklos, Janez Škof kot Priam in Jernej Šugman kot Agamemnon. Kot pravi Lorenci, je »Iliada prvi ep Evrope, praroman, praopera, praspektakel, prvi MTV«. Odpira vprašanja posameznika in identitete ter možnosti razmišljanja o času, v katerem živimo.
Ravnatelj ljubljanske Drame Igor Samobor opaža, da so v času moralne in finančne krize kultura, umetnost, in s tem tudi gledališče, na žalost postavljeni na stranske tire ter da se prav tu kot izredno pomembno predstavi sodelovanje gledaliških institucij, ki pokaže, kako živo in močno je slovensko gledališče v resnici ter koliko možnosti za pogovore o stanju družbe, v kateri živimo, dejansko lahko ponudi. To odpira tudi vprašanje identitete, ki je tudi rdeča nit letošnjega repertoarja SNG Drama Ljubljana. Spraševanje o spremembah evropske civilizacije in zgodovini vojn je ravnatelja Drame Igorja Samoborja in režiserja Jerneja Lorencija privedlo do odločitve za uprizoritev Iliade, pratemelja in izvora Evrope, njenega začetka.
Kot pravi direktorica in umetniški vodja Mestnega gledališča ljubljanskega Barbara Hieng Samobor, se je za sodelovanje v koprodukciji odločila tudi zaradi priložnosti ponovnega ustvarjanja z režiserjem Lorencijem, možnosti sodelovanja in poglobljenega medsebojnega spoznavanja med člani obeh največjih slovenskih igralskih ansamblov ter uprizoritvenih priložnosti, ki jih daje veličastni oder Gallusove dvorane Cankarjevega doma. Na novinarski konferenci pred premiero je poudarila, da gre za uprizoritev, ki je ne moremo opisovati, ampak jo moramo sami doživeti. »Opisuje na tisoče ljudi, ki so bili in ki bodo. Opisuje jo tisočim ljudem, ki bodo to predstavo gledali, pa vendarle pušča posameznemu gledalcu, da bo predstavo prosto evociral v svoji fantaziji, s pomočjo fantazije, ki jo bo imel pred sabo na odru in v ušesih. Gre za uprizoritev, ki priklicuje neke podobe, buri domišljijo, omogoča lastne asociacije, odpira zelo široke asociativne pokrajine, ne da bi nas silila v ta ali oni zgodovinski čas, lahko si ga celo poljubno izberemo. Vsi avtorji verjamejo v to, da sta poezija in glasba oz. zvočna kreacija tista, iz katere lahko nastane več podob, ki so lahko preprosto likovne ali pa celo čustvena in filozofska potovanja. Uprizoritev na odru povzroči zelo veliko, največ pa stavi na dogajanja v naših glavah.«
Generalna direktorica Cankarjevega doma Uršula Cetinski pri Iliadi izpostavlja kontradikcijo med uprizoritvenim prostorom in občutkom intimnosti, ki ga predstava vzbuja. »Iliada ustvari občutek intimnosti kljub velikemu volumnu Gallusove dvorane Cankarjevega doma in daje gledalcu občutek, da je sam z ljudmi, ki so na odru.« Intimnost poudarja tudi vizualna podoba Iliade pod avtorstvom fotografa Petra Uhana in oblikovalke Maje Gspan. »V urbanem okolju se srečujemo z obrazi igralcev, ki nas gledajo v oči. In takšna je tudi Iliada, kot gledalec se počutiš zelo blizu.«
»Ena naših prvotnih idej je bila, da v času, ko vedno bolj in bolj skrbimo vsak zase, odpremo čim več priložnosti za sodelovanje med odličnimi igralci, ki se navadno med seboj v poklicnem smislu ne srečujejo dovolj. V tem času radikalnega individualizma je to še posebej pomembno sporočilo, hkrati pa ena od temeljnih vlog teatra in umetnosti,« je povedal režiser uprizoritve Jernej Lorenci in ob tem poudaril še pomen govora in petja, ki v epu nastopata kot eno. Zven in pomen posamične besede nista ločena, subjekt in objekt ne dosežeta tega razcepa. Pri ustvarjanju predstave v Gallusovi dvorani so režiser in ekipa želeli tudi intimizirati prostor, v katerem bo živela Iliada. »Iščemo gledališko doživetje,« poudarja Lorenci.
Pri ustvarjanju priredbe sta poleg Lorencija sodelovala tudi dramaturga Matic Starina in Eva Mahkovic. Starina pravi, da je končno besedilo nastajalo organsko, skozi celoten proces študija, ko ga je skupaj vsakodnevno klesala celotna ekipa. »To je še vedno Homerjeva Iliada,ampak tudi Iliada celotne ekipe in kmalu tudi vaša.« Eva Mahkovic izpostavlja uporabo časovnega okvirja v Homerjevi Iliadi in vprašanje konstrukcije časovnice zgodbe, čeprav je to ep. »Zavedati se moramo značilnosti tega posebnega žanra. Homerjeva zgodba je samo drobec v neki široko zastavljeni zgodbi trojanskega cikla. Kot eden ključnih izzivov se je postavilo vprašanje, kako postaviti uprizoritev na oder, ne da bi izgubili epsko širino.« Lektorica Tatjana Stanič v ospredje postavi vrhunskost Sovretovega prevoda Iliade, ki je bil nagrajen tudi s Prešernovo nagrado. »Ko smo besedilo v roke vzele nove generacije, se je izkazalo, da njegova genialnost še vedno drži. Pri študiju uprizoritev se kdaj zgodi, da besedilo začne razpadati, v našem primeru pa nikakor ni bilo tako. Prevod nam je bil v trdno oporo pri delu. Pri Iliadi gre za posebno strukturo podajanja informacij skozi verz heksameter, ki ga je bilo treba tudi oživiti in ozavestiti na gledališki način. Kar se bo slišalo na odru, bo pravzaprav gledališka interpretacija epske pripovedi.«
Koreograf in asistent režiserja Gregor Luštek izpostavi zanimivo povezavo med heksametrom v epu, in izzivom iskanja narativnosti iz neke druge ritmične pozicije, ko direktna pripovednost ne deluje več. Scenografa Branka Hojnika sta pri ustvarjanju scenografije navdihovali svetloba in njena igra v gledališkem prostoru. Enako kot ostali sodelavci pa izpostavlja zadovoljstvo ob sodelovanju v takšnem kolektivu. Prav tako so tudi igralci veseli sodelovanja z igralskimi kolegi iz drugega gledališča.
Uprizoritev pomembno definira glasba, ki jo je ustvaril večkrat nagrajeni skladatelj Branko Rožman skupaj z asistentko Zvezdano Novaković. Kostumografinja je Belinda Radulović, luč pa oblikuje Pascal Mérat. Pri Iliadi sodeluje tudi asistentka scenografa Eva Brvar Ravnikar.
Predpremiera: PE, 23. januarja 2015, ob 19.30
Premiera: SO, 24. januarja, ob 20.00
Ponovitve: PO, 26., TO, 27., SR, 28., ČE, 29., PE, 30., in SO, 31. januarja, ter TO, 3., SR, 4., PO, 23., TO, 24., SR, 25., ČE, 26., PE, 27., in SO, 28. februarja 2015, ob 19.00
Gallusova dvorana; cene vstopnic 23, 18, 15, 12, 11* EUR
* Cena s popustom na najnižjo kategorijo sedežev za mlajše od 25 in starejše od 65 let ter upokojence.
DRAMA | CD | MG – Homerova Iliada u režiji Jerneja Lorencija. Autor: Peter Uhan. Ustupili: DRAMA PRESS.
Izvor
DRAMA PRESS
