Katalog – ‘Zagreb prije Zagreba’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej grada Zagreba, Muzej Prigorja – Sesvete, Muzej Turopolja – Velika Gorica, Zagreb, 1994.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Ante Rendić-Miočević
Urednički kolegij: Dubravka Balen-Letunić, Vladimir Sokol, Želimir Škoberne, Pavo Vojvoda
Autori tekstova i autori kataloških jedinica: Lidija Bakarić, Dubravka Balen-Letunić, Zdenka Dukat, Zoran Gregl, Tatjana Lolić, Dorica Nemeth-Ehrlich, Ante Rendić-Miočević, Jakov Radovčić, Katica Simoni, Vladimir Sokol, Želimir Škoberne, Pavo Vojvoda
Prijevod: Nikolina Jovanović
Fotografije: Marcel Burić, Nenad Kobasić, Dorica Nemeth-Ehrlich, Ante Rendić-Miočević, Vladimir Sokol, Andrija Šmalcelj, Pavo Vojvoda, Josip Vranić, Fototeka AMZ-a, Fototeka MGZ-a
Crteži: Miljenka Galić, Krešimir Rončević
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 159
ISBN 953-96043-1-1
Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica kataloga ‘Zagreb prije Zagreba’. Foto: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Zagreb prije Zagreba’. Foto: VJB.

Katalog ‘Zagreb prije Zagreba – Arheološka baština Zagreba od pretpovijesti do osnutka biskupije 1094. godine’ prati istoimenu izložbu koja je u razdoblju od prosinca 1994. do veljače 1995. godine bila postavljena u Muzeju grada Zagreba, povodom jubileja Grada i njegove biskupije te kojom su prezentirani materijalni ostaci života na području grada Zagreba do osnivanja biskupije 1094. godine. Uz pokretnu muzejsku građu Izložbom, u novoobnovljenim izložbenim prostorima MGZ-a, prezentiran je i dio in situ nalaza otkrivenih na području Muzeja (višeslojni gradečki lokalitet sadržavao je ostatke gradinskog prapovijesnog naselja, kao i ostatke drvene fortifikacije naselja iz razdoblja srednjeg vijeka).

‘Govoreći o dugogodišnjim pripremama za ovu manifestaciju, koja je bila zamišljena kao skup različitih prigodnih događanja, svakako moramo spomenuti i neke popratne akcije koje su bile planirane za razdoblje do vremena otvaranje ove izložbe, a pobudile su zanimanje široke javnosti. To se poglavito odnosi na inauguraciju arheološkog parka u Ščitarjevu, rimskoj Andautoniji, što je prvi prezentirani antički lokalitet na zagrebačkom području.’
Ante Rendić-Miočević, iz Predgovora

Prvi dio Publikacije podijeljen je na poglavlja kojima se prezentiraju nalazi sa zagrebačkog područja i okolice grupirani prema vremenskom razdoblju kojem pripadaju, a započinje poglavljem o povijesti istraživanja. Na koncu ovog dijela nalazi se popis literature te članci u engleskom prijevodu. Drugi dio Publikacije obuhvaća katalog koji započinje kartom s pozicijama važnijih arheoloških spomenika na području Grada Zagreba. Kataloški dio organiziran je prema vremenskim razdobljima. Svaka kataloška jedinica je numerirana i opisana, datirana, a navedeno je i razdoblje iskopavanja u kojem je pronađena/kupljena. Uz pojedine artefakte nalazi se i crno-bijela fotografija.

Katalog je opremeljen brojnim fotografijama u boji.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 28. 7. 2016.

Priručnik – ‘Numizmatički priručnik i rječnik’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, 2011.
Web
AMZ
Tip: priručnik, rječnik
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Ivan Mirnik
Uredništvo serije: Jacqueline Balen, Zoran Gregl, Ivan Radman-Livaja, Ante Rendić-Miočević
Autori tekstova: Ante Rendić-Miočević, Ivan Mirnik, Antun Bauer, Bartol Zmajić. Kamilo Dočkal, Vladimir Lisičić, Günther Probszt, Ivan Rengjeo, Ferdo Ž. Miler
Fotografije: arhiv AMZ
Jezik: hrvatski
Stranica: 523
ISBN 978-953-6789-62-2
Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica priručnika ‘Numizmatički priručnik i rječnik'. Foto: VJB.

Naslovnica priručnika ‘Numizmatički priručnik i rječnik’. Foto: VJB.

Publikacija ‘Numizmatički priručnik i rječnik’ druga je publikacija objavljena u okviru serije Collectanea archaeologica Musei archaeologici Zagrabiensis, Sabrani radovi – Arheološki muzej u Zagrebu, vol. 2. Poticaj za njezino izdavanje uočen je u nedostatku potrebne numizmatičke literature na hrvatskom jeziku. Problem je prepoznat još početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su tekstovi sabrani u Publikaciji pripremljeni.

‘Tiskanje ove publikacije trebalo bi stoga promatrati u svjetlu odavanja zasluženog priznanja, odnosno kao svojevrsni hommage nekadašnjim inicijatorima projekta, Antunu Baueru, Bartolu Zmajiću, Kamilu Dočkalu, Vladimiru Lisičiću, Güntheru Probsztu i Ivanu Rengjeu.’
Ante Rendić-Miočević, iz Predgovora

Publikacijom u formi numizmatičkog leksikona obrađeno je više od 1200 različitih natuknica.
U Uvodnoj riječi Urednika, Ivan Mirnik opisuje stanje potrebe za kvalitetnim numizmatičkim leksikonom (rječnikom/priručnikom) te okolnosti koje su dovele do pripreme, adaptacije i objavljivanja ove publikacije, kao i osobno poznanstvo s nekolicinom autora.

U prvom dijelu publikacije nalaze se tekstovi Antuna Bauera (Numiznatički rječnik i Muzeološki postav numizmatike), Bartola Zmajića (Grčki novac), Kamila Dočkala (Novci stare Makedonije), Vladimira Lisičića (Barbari), Gűnthera Probszta (Razvoj kovanja novca u srednjem i novom vijeku) te Ivana Rengjea (Kovanje novca u južnoslavenskim zemljama i u Turskoj). Slijedi Numizmatički rječnik s pojmovima prezentiranima abecednim redom, upotpunjen prilogom Ferde Ž. Milera (Prilog numizmatičkoj terminologiji Hrvatskoj)

Na kraju Publikacije nalazi se odabrana bibliografija.
Publikacija je tvrdo ukoričena i opremljena crno-bijelim fotografijama.

Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 28. 7. 2016.

Katalog – ‘Muzeopis 1846 – 1996′ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, 1996.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednici: D. Balen, Z. Dukat
Autori tekstova: Ivan Mirnik, Šime Ljubić, Ljudevit pl. Vukotinović, Ivan pl. Bojničić, Mirko Šeper
Autori tekstova u kataloškom dijelu: Dubravka Balen Letunić, Igor Uranić, Ante Rendić-Miočević, Katica Simoni, Zdenka Dukat, Metka Marović
Autori kataloških jedinica: Lidija Bakarić, Dubravka Balen Letunić, Jacqueline Balen, Valerija Damevski, Željko Demo, Zdenka Dukat, Zoran Gregl, Dorica Nemeth-Ehrlich, Ante Rendić-Miočević, Ivan Mirnik, Katica Simoni, Marina Šegvić, Igor Uranić
Fotografije: M. Grčević, N. Kobasić, N. Povše, A. Rendić-Miočević, K. Tadić, D. Virtuoso, Fototeka AMZ, Fototeka HPM
Prijevod: M. Davies, F. Franić-Uršić, S. Wild Bićanić
Jezik: hrvatski, engleski
Stranica: 154
ISBN 953-96043-6-2
Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica kataloga ‘Muzeopis 1846 - 1996'. Foto: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Muzeopis 1846 – 1996′. Foto: VJB.

Publikacija ‘Muzeopis 1846 – 1996’ prati istoimenu izložbu postavljenu tijekom 1996. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu povodom obilježavanja stotinu i pedeset godina kontinuiranog muzejskog djelovanja. Radilo se o prigodi prilikom koje su otkrivena brončana poprsja dvojice istaknutih ravnatelja Muzeja, don Šime Ljubića i Josipa Brunšmida. Izložbom su obuhvaćena dva inozemna projekta, odnosno u reduciranom opsegu izložen materijal prezentiran izložbama u Arezzu i Torinu 1991. i 1993. godine, a njezin značaj uočava se i u tome da su svi izlošci predstavljani u izvornom obliku, uslijedivši nakon ratnog razdoblja u kojem su artefakti bili pohranjeni u sigurnijim spremištima.

‘U potrazi za prikladnim naslovom takve zložbe sve je dvojbe i sporenja prikratio stalni suradnik Muzeja, lektor i književnik Isaac Salih. Njegov prijedlog da izložbu naslovimo nepostojećom riječju ‘Muzeopis’, unatoč njezinoj prividnoj nejasnoći, prihvaćen je kao najprimjereniji ‘opis’ onoga što je vilo i osnovnom idejom tog izložbenog projekta: upoznati javnost s najznačajnijim dijelom muzejskog fundusa, kako odabirom najdragocjenijeg spomeničkog materijala iz svih muzejskih zbirki, tako i izborom najzanimljivije relevantne dokumentarno-arhivske građe. Takvim konceptom izložbe željelo se javnost upoznatii s prošlošću Muzeja, pojedinim etapama njegova razvoja, a posebice i s ulogom nekih protagonista, poglavito onih koji više nisu među nama.’
Ante Rendić-Miočević, iz Predgovora

Publikacija je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu Ante Rendić-Miočević, tada aktualni ravnatelj AMZ-a, pedstavlja razvitak i djelovanje Arheološkog muzeja u Zagrebu. Priložena su i četiri članka o Muzeju, preuzeta iz ranijih objava i arhiva AMZ-a.

Drugi dio odnosi se na Katalog u kojem su opisane muzejske zbirke kao posebne cjeline (Pretpovijesna zbirka, Kolekcija mezopotamskih natpisa, Egipatska zbirka, Kolekcija etrušćanskih spomenika, Antička zbirka – zbirka grčkih i rimskih spomenika, Ranosrednjovjekovna zbirka, Numizmatička zbirka, Kolekcija pretkolumbovske keramike te Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu) te katalogizirani izloženi artefakti – svaki je opisan, datiran, naveden je lokalitet s kojeg potječe, navedene su njegove dimenzije, literatura uz prilog crno-bijele fotografije.

Katalog je opremljen brojnim fotografijama u boji.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 29. 7. 2016.

Katalog – ‘Zbirka medalja Berislava Kopača’ [osvrt Vendi Jukić Buča]

Arheološki muzej u Zagrebu, 2005.
Web
AMZ
Tip: katalog
Izdavač: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Ante Rendić-Miočević
Urednik: Ivan Mirnik
Autor tekstova i izložbe: Ivan Mirnik
Fotografije: Filip Beusan, Ivan Mirnik, arhiv Kopač
Jezik: hrvatski
Stranica: 207
ISBN 953-6789-17-5
Galerija fotografija [autor: VJB]

Naslovnica kataloga ‘Zbirka medalja Berislava Kopača’ . Foto: VJB.

Naslovnica kataloga ‘Zbirka medalja Berislava Kopača’ . Foto: VJB.

Katalog ‘Zbirka medalja Berislava Kopača – Donacija Arheološkom muzeju u Zagrebu’ prati istoimenu izložbu postavljenu tijekom 2005. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kojom je predstavljena zbirka medalja, značaka i plaketa Berislava Kopača poklonjena Arheološkom muzeju u Zagrebu. Zbirka Berislava Kopača sadrži medalje iz 19. i 20. st., od kojih je manji broj inozemnog porijekla. Zastupljena su imena gotovo svih živućih i pokojnih hrvatskih umjetnika medaljera, slikara i kipara koji su izrađivali medalje.

‘Nema stoga nikakve sumnje da je Zbirka Kopač u značajnom opsegu obogatila fundus muzejske Numizmatičke zbirke, poglavito, dakako, zbirke medalja, ali je nedvojbeno obogatila i ukupan spomenički fundus Muzeja, ne samo brojem doniranih predmeta, koji je svakako impozantan, nego nadasve sadržajem te, što smatramo osobito važnim, vrsnoćom i raznolikošću poklonjenih primjeraka.’
Ante Rendić-Miočević, iz Uvodne riječi

Publikacija je podijeljena na dva dijela. Prvi obuhvaća poglavlja ‘Stanje proučavanja umjetnosti medalje u Hrvatskoj’  i ‘Poklon Zbirke Kopač Arheološkome muzeju u Zagrebu’, kojem su predstavljeni porijeklo i postupak darovanja naslovne donacije (naveden je ugovor o darivanju u cjelosti) te donirani artefakti, kao i ranije donacije Berislava Kopača i njegove supruge Ane. Naveden je imenik zastupljenih medaljera, a posebnim poglavljima istaknuti su oni znameniti (Želimir Janeš, Ivo Kerdić, Cladimir Štoviček), kao i primjerak medalje poznate kao ‘Medalja s dna rijeke Save’.

U drugom, kataloškom dijelu, medalje su klasificirane abecednim redom, prema prezimenu i imenu majstora, a u okviru tih skupina redoslijed je kronološki. Na samom početku, u boji, publicirani su izdvojeni artefakt, dok su ostale fotografije crno-bijele.

Na kraju Publikacije nalazi se sažetak na engleskom jeziku, popis literature i indeksi autora.
Zahvaljujem Arheološkom muzeju u Zagrebu na ustupljenom primjerku.

Vendi Jukić Buča
Zagreb, 28. 7. 2016.

Muzej Apoksiomena [osvrt Julija Vuljanko]

Kada je 1999. godine izronjen iz mora u lošinjskom arhipelagu, točnije kod otočića Vele Orjule, moglo se samo nagađati kolika je važnost ovakvoga nalaza, a o tome gdje će brončani kip mladog atleta biti smješten se vjerojatno u tim prvim godinama nije ni razmišljalo. Ovog “našeg” Apoksiomena, nakon svih njegovih putovanja, dočekao je dostojan dom u palači Kvarner, smještenoj na rivi u Malom Lošinju.

Ovo nije tekst o centralnom izlošku Muzeja Apoksiomena, već o samom muzeju, ali kako bez Apoksiomena ne bi bilo niti muzeja niti mogućnosti pisanja ovog teksta, potrebno se osvrnuti na kip mladog atleta, koji predstavlja iznimno rijedak nalaz. Brončani kip, grčke provenijencije, pripada poznatom skulpturalnome tipu. Od osam sačuvanih, poznatih antičkih inačica i varijanti sa sličnim motivom – atletičar koji čisti svoje tijelo nakon natjecanja, ovaj Hrvatski Apoksiomen ističe se iznimnom očuvanošću, cjelovitošću, izvedbom i umjetničkom vrijednošću. Pretpostavlja se da datira u kasno klasično ili rano helenističko doba, akademik Nenad Cambi tip kipa datira u sredinu 4. st. pr. Kr. te zaključuje da je ovaj kip vjerojatno helenistička kopija iz 2. – 1. st. pr. Kr., dok ga profesor Vincenzo Saladino smješta u doba helenizma oko 300. g. pr. Kr., a širenje njegovih kopija u 1. st. pr. Kr. O izgledu kipa, restauratorskim radovima i drugim divnim stvarima o kojima govori muzejska priča o Apoksiomenu, autorica ovog teksta nema namjeru pisati i to će prepustiti fotografijama i već dostupnim materijalima, a ako vas zanima više o Apoksiomenu, stručna literatura, društvene mreže i web su prepuni informacija.

Apoksiomen. Autori: Bosnic, Dorotic. Ustupili: MA PRESS.

Apoksiomen. Autori: Bosnić, Dorotić. Ustupili: MA PRESS.

Investitori Muzeja Apoksiomena su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Grad Mali Lošinj. Autori projekta Muzeja su Saša Randić i Idis Turato, koji je radio i dizajn interijera. Stalni postav Muzeja Apoksiomena koncipirala je Iskra Karniš Vidovič iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, a u izvedbi ovog modernog muzeja sudjelovao je velik broj stručnjaka iz raznih područja. Kako piše na mrežnim stranicama Muzeja:

Muzej i izložba Apoksiomena predstavljaju prostornu materijalizaciju ceremonije prolaska kroz razne sobe i hodnike na ‘putu’ do same skulpture.”

Novi, moderni Muzej, smjestio se u prostor već postojeće palače Kvarner, koji je temeljito promijenjen i to tako da je na postojeće kamene zidove građevine umetnuta čelična konstrukcija izložbenog prostora. Vođeni obilazak, u grupi s vodičom, prolazi kroz zgradu tj. kroz svaku od 6 soba, svaku na svoj način posebnu – Plavo prizemlje gdje počinje obilazak i to tako da se pokretnim stubama penje kroz zgradu do Crne sobe u kojoj se upoznajemo sa skulpturom, preko Žute sobe u kojoj su skupljena sva Apoksiomenova putovanja (fizička i medijska). Nakon toga se gleda kratki film o pronalasku i restauraciji kipa, u Šarenoj sobi ili sobi tepiha, malom kinu ili čak amfiteatru obloženom predivnim, šarenim tepisima. Iz ovog obilja boja prelazi se u Prolaz masline, hodnik obložen drvetom masline s malim eksponatima žitarica i gnijezda nađenih u kipu, koji polako smiruje i vodi nas prema Bijeloj sobi, gdje svaka od ovih soba/priča dolazi do svog vrhunca i predmeta radnje. Također u ovom prolazu nalazi se nekoliko prozora, svaki daje drugačiji dijelić perspektive brončanog atleta. U Bijeloj sobi vlada odsustvo zvuka i boja i svega onoga što posjetitelj doživljava u svom prolasku kroz Muzej, prostorijom dominira Apoksiomen, okružen “zidovima” bijeloga platna. Ovo je mjesto susreta s glavnim eksponatom, s kipom, s Apoksiomenom i ovdje se jednostavno mora zastati i diviti svemu što on predstavlja – kip, rad velikog broja stručnjaka i vrijeme koje je u to uloženo, povezanost nas i nekih drugih ljudi iz drugih vremena koji su mu se isto tako divili. Nakon bjeline i posvećenosti kipu, slijedi još i Kaleidoskop soba, iz koje se pruža pogled na lošinjsku luku, a dojam dodatno pojačavaju ogledala koja istu tu luku reflektiraju. Ovdje posjetiteljica i autorica ovog teksta dobiva još jednu, za ovaj posjet posljednju priliku, da baci pogled na Apoksiomena kroz okrugli prozorčić i još jednom zastane pred njegovom svevremenskom ljepotom, predivno uklopljenom u zanimljiv, inspirativan i moderan interijer Muzeja Apoksiomena.

Dragi čitatelji portala arheologija.hr, arheolozi i svi ostali, ako vam se ukaže prilika ili vas put nanese u Mali Lošinj, svakako svratite i posjetite Muzej i pozdravite Apoksiomena.

http://www.h-r-z.hr/index.php/djelatnosti/konzerviranje-restauriranje/metal/222-hrvatski-apoksiomen

http://www.muzejapoksiomena.hr/

Galerija fotografija [autori: Bosnić, Dorotić; ustupili: MA PRESS]

Julija Vuljanko

U Zagrebu, 8. 7. 2016.

[SLO] NMS  – Velikanska najdba. Prva odkritja kolišč na Ljubljanskem barju [osvrt Vendi Jukić Buča]

U Narodnom muzeju Slovenije produženo je trajanje izložbe ‘Velikanska najdba. Prva odkritja kolišč na Ljubljanskem barju’/ ‘Važan nalaz. Prva otkrića sojenica na Ljubljanskom barju’ do 31. kolovoza 2016. godine. Izložbu je predstavila mag. Pavla Peterle Udovič, a osvrt je dostupan na linku http://www.arheologija.hr/?p=8693.

NMS - Velikanska najdba. Prva odkritja kolišč na Ljubljanskem barju. Fotografija: Vendi Jukić Buča.

NMS – Velikanska najdba. Prva odkritja kolišč na Ljubljanskem barju. Fotografija: Vendi Jukić Buča.

Kao mjesto za postav izložbe smisleno je odabran kraj hodnika prvog kata zgrade Narodnog muzeja Slovenije, uz ulaz u Stalni postav koji započinje prapovijesnim nalazima, pa se tako ova privremena izložba konceptualno uklapa sa stalno postavljenom izložbom.

Na velikom horizontalno usmjerenom panou tekstualno i slikovno istaknuti su najvažniji podaci vezani uz istraživanje sojenica na području Ljubljanskog barja. Također, fotografijama su zabilježeni i postupci demonstracije izrade keramičkih artefakata. Uz replike nalaza, koji se odnose na keramičke posude specifičnog izgleda te oružje i oruđe (primjerice sjekira), kao i kalupe za izradu oružja, izložene su i makete prezentiranog područja te velika ilustracija idealne rekonstrukcije naselja. Postamenti na kojima se nalaze izlošci crne su boje, a na njihovim podnožjima ističu se bijele pojednostavljene silhouette ljudi prilikom izvođenja različitih svakodnevnih djelatnosti. Postamenti su različitih većina te na taj način dostupni razgledu i djeci i odraslima.

Izložba predstavlja koncentrat informacija vezanih uz značajan nalaz koji prezentira život ljudi tijekom jednog prapovijesnog razdoblja na području Ljubljanskog barja, odnosno onog područja na kojem se danas nalazi slovenska prijestolnica Ljubljana.

Galerija fotografija [autor VJB]

Vendi Jukić Buča
Ljubljana, 20. 6. 2016.