AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u Arheološkom muzeju u Zagrebu’ [Osvrt Robert Tabula]

Iz antičkog fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu je proizašao izložbeni materijal za ovu izložbu.

Radi se o 50-ak naušnica među kojima su  luksuzni primjerci ukrašeni biserima, staklenom pastom i dragim kamenjem, a  pripadaju razdoblju od 1 do 4 st. Najveći dio nalaza dospio je u Muzej kao poklon ili putem otkupa, a velik broj koji potječe iz Siska, nađen je prilikom jaružanja korita rijeke Kupe 1900. – 1912./13. god.

Sama izložba je koncipirana unutar tri relativno male prostorije.

U prvom se prostoru interakcija posjetitelja potiče na način da se sve generacije mogu uključiti u crtanje i ukrašavanje ljudskih profila s naušnicama.

U srednjoj prostoriji nalazi se glavni dio izložbe koji se sastoji od nekoliko prozirnih tuba unutar kojih su ovješene naušnice na improviziranim granama. Iako su izlošci izrazito zanimljivi, tube nisu pretjerano atraktivne. Ono što je relativno konfuzno i otežava pristup posjetitelja je nedostatak učinkovitog povezivanja izložaka s opisom. Način na koji je ta poveznica učinjena nije praktičan. Naime, na štokovima su ovješene ogromne tabele s kojima nije spretno rukovati, a koje sadrže opise naušnica. Od svake skupine se može uzeti samo jedna, tako da se u slučaju dolaska grupe od 5 ili 6 ljudi teško može doći do informacija o naušnicama.

Izložba u trećoj prostoriji postaje prostor u kojemu suvremeni nakit preuzima ulogu starijih modela i oblika. Dizajner nakita Zlatko Odrčić dobio je priliku pokazati svoju autorsku izložbu ‘Inspiracija antikom’ koja je dovoljno prisebna i tematski bliska glavnim eksponatima da ne narušava diskrepanciju između godina nastanka originala i nakita koji je izradio Odrčić. Kratka i jednostavna izložba djeluje poput prolazne misli u jednom kutku muzeja, ali ispod svih tih neravnina ipak ostaje zbirka naušnica iz doba antike i s područja Hrvatske koja tako služi kao podsjetnik da je fundus AMZ-a raznolik i bogat.

 

Zagreb, 19. siječnja 2013. Robert Tabula

 

AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u' - Izrada naušnica u prvoj prostoriji. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’ – Izrada naušnica u prvoj prostoriji. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.

 

AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Foto: VJB.
AMZ - Izložba 'Rimske naušnice u AMZ-u'. Posljednja prostorija s izložbom suvremenog nakita. Foto: VJB.
AMZ – Izložba ‘Rimske naušnice u AMZ-u’. Posljednja prostorija s izložbom suvremenog nakita. Foto: VJB.

Objava pobjednika nagradne igre

 

Uredništvo portala Arheologija.hr odabralo je pobjednika nagradne igre u kojoj se dodjeljuje monografija Janka Beloševića ‘Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu’, a to su Luka Drahotusky-Bruketa i Božana Maletić, koji su zajedno napisali obrazloženje,

Luka i Božana opširno su i argumentirano obrazložili svoju želju za posjedovanjem knjige te pokazali određeno znanje o knjizi i autoru. Također su pokazali spremnost za suradnju s kolegama.

Pismo objavljujemo u cjelosti, a autore pozivamo da se jave Uredništvu (arheologija[@]arheologija.hr) s adresom na koju će im knjiga biti poslana.

Zahvaljujemo svim sudionicima nagradne igre, a uskoro organiziramo novu!

Uredništvo

 

Zašto bismo trebali dobiti monografiju “Starohrvatska nekropola na Ždrijacu u Ninu“?

Na samom početku htjeli bismo naglasiti žalost zbog vlastite mladosti, koja nam onemogućava kao studentima arheologije u Zadru, da budemo dio predavanja profesora Beloševića, za koja smo čuli samo kao i za ona ostalih legendarnih profesora, da su prije svega bila unikatna, što i ne čudi s obzirom da je riječ o čovjeku koji je zadužio hrvatsku arheologiju. Međutim, na svu sreću imali smo šansu slušati gospodina Janka na predstavljanjima časopisa i monografija, kao i na obranama doktorskih disertacija, gdje smo itekako osjetili svojevrsno strahopošotovanje koje kolege arheolozi osjećaju prema njemu. Bilo kako bilo, nacionalna arheologija danas je jedan od kontrafora čitave arheološke znanosti u Lijepoj našoj, a Janko Belošević je jedan od onih koji su  osvijetlili hrvatsku prošlost i zbog toga je  danas na zasluženom, a vjerujemo i nadamo se na vrlo ispunjenom odmoru, kako mu to i sama titilula profesora emeritusa govori. Na nama mladima samo ostaje da već utrte puteve koje nam je profesor postavio pokušamo dostići, a možda i proširiti, jer arheologija i jest svakim novim pokušajem upotpunjavanje poznatog, a time i preduvijet za otkriće novog.

Ne treba niti zanemariti Nin, grad koji je čuvao hrvatsku krunu niz godina, grad koji i dan danas odiše upravo istom energijom kada kročite njegovim ulicama, kojima su nekad davno također kročili ljudi koji su svojim najmilijima izgradili posljednje počivalište na današnjem Ždrijacu. Riječi su suvišne bez djela i zbog toga je znanstvena, ali i kulturna vrijednost ove monografije, još veća, a kao studentima diplomskog studija svojim bi sadržajem pomogla prilikom izučavanja problematike groblja ranog srednjeg vijeka, u sklopu istoimenog kolegija.

Da se ne bismo zadržali samo na riječima hvale, uz ovu knjigu se veže i jedna smiješna anegdota, jer naime neki su se znali našaliti i reći kako je ova monografija postigla toliku cijenu, zbog posebne kože kojom su zatvorene korice, a koja je naručena iz Norveške ili nekog još udaljenijeg prostora!

Eto, kratko, ali dostatno, ova knjiga iznimne je kvalitete i cijene za par budućih arheologa, koji vedro i s ozbiljnim namjerama ka napredovanju gledaju na budućnost, te slijede samo svoj rad i trud bez osvrtanja na povremenu nadasve nepoticajnu stvarnost.

Stoga, žarko bi htjeli dobiti jedan primjerak iste, koji ćemo zatim dijeliti!

 

Srdačan pozdrav,

Luka Drahotusky-Bruketa i Božana Maletić

Nagradna igra

Prvi hrvatski arheološki portal Arheologija.hr u suradnji s >Arheološkim muzejem Zadar, u predblagdanskom duhu darivanja, organizira Nagradnu igru.

Nagrada je monografija dr. sc. Janka Beloševića ‘Starohrvatska nekropola na Ždrijacu u Ninu’, a bit će dodijeljena onome tko najbolje pisano argumentira zašto bi baš on/ona trebali dobiti ovu reprezentativnu knjigu. Ocjenjivački sud čine četiri diplomirana arheologa iz Uredništva Portala.

Rok za prijavu na natječaj je 31. prosinca 2012., a dobitnik će biti proglašen 13.1.2013.  Najzanimljiviji odgovori bit će objavljeni na Portalu pod inicijalima autora (podaci poznati Redakciji), a pobjednički tekst bit će, uz ocjenu i pohvalu, potpisan punim imenom.

Više o Monografiji pročitajte na >linku.

Prijave na e-mail: arheologija[@]arheologija.hr

Puno uspjeha u sudjelovanju!

Uredništvo

NMS – Izložba ‘Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

U Narodnom muzeju Slovenije – Prešernova, od 11. listopada do 10. prosinca 2012. godine bila je postavljena gostujuća izložba Pokrajinskog muzeja Murska Sobota ‘Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja’ autora Branka Kermana. Trajanje izložbe bilo je predviđeno do 25. studenog, ali je, zbog velikog zanimanja, produženo.
Veliki plakat izložbe i rekonstruirana nastamba od prirodnih materijala, bili su postavljeni ispred Muzeja. Prekrivena snijegom, ova ‘kućica’, u funkciji poziva na izložbu, potiče na razmišljanje o vremenima kada se u takvim nastabama doista živjelo (i zimi!).

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Instalacija ispred muzeja. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Instalacija ispred muzeja. Foto: VJB.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Naslov izložbe Tü mo, odnosno, tukaj bomo (tu budemo) odnosi se na odluku slavenskih nomada druge polovice 6. stoljeća da svoje trajno boravište i naselje osnuju na području današnje Murske Sobote. Izlošci datirani u rani srednji vijek, pronađeni su prilikom gradnje trase autoceste u zaštitnim arheološkim iskopavanjima u razdoblju od 2000. do 2002. godine na lokalitetima Kotare-Baza, Nova tabla, Pod Kotom, Popava, Grofovsko, Nedelica te Gornje njive. Provedenim istraživanjima otkriveni su tragovi naselja i zemunica, peći za keramiku, bunari, gospodarski objekti i groblja. Pronađeni keramički i metalni nalazi mogu se atribuirati Slavenima. U razdoblju kraja 6. i početka 7. stoljeća izrađivali su neukrašenu keramiku praškog tipa, a u 8. i 9. stoljeću prevladavaju posude ukrašene valovnicom. Slavenima se pripisuju i nalazi bizantskog te avarskog kulturnog kruga, a odnose se najčešće na dijelove nošnje.

Izložba je postavljena u Atriju Narodnog muzeja Slovenije – Prešernova. U velikom prostoru, u slijedu naizmjence postavljeni su panoi s kartama i tekstom te vitrine s nalazima.

 

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Panoi sa slikama i tekstom. Foto: VJB.

 

U staklenim vitrinama postavljeni su izlošci – keramičke posude, dijelovi nošnje, urne s ostacima kostiju, oruđe i oružje unutar zasebnih cjelina – slavenskih i avarskih.

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrine s izloženim keramičkim posudama. Više nalazišta. Kraj 6. i prva pol. 7. st. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrine s izloženim keramičkim posudama. Više nalazišta. Kraj 6. i prva pol. 7. st. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrine s izloženim keramičkim posudama. Nalazište: Popava I. 7. i 8. st. Foto: VJB.
NMS – Izložba ‘Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja’ – Vitrine s izloženim keramičkim posudama. Nalazište: Popava I. 7. i 8. st. Foto: VJB.

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrine s izloženim nalazima oruđa iz ostave (željezno ralo, sjekira, ključ, dlijeto i ostaci brončane posude). Nalazište: Mačkovec. 6. st. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrine s izloženim nalazima oruđa iz ostave (željezno ralo, sjekira, ključ, dlijeto i ostaci brončane posude). Nalazište: Mačkovec. 6. st. Foto: VJB.

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrina s izloženom zlatnom grozdolikom naušnicom. Nalazište: Popava II. 7. i 8. st. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Vitrina s izloženom zlatnom grozdolikom naušnicom. Nalazište: Popava II. 7. i 8. st. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Urna s koštanim ostacima pokojnika. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Urna s koštanim ostacima pokojnika. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Željezna falera. Nalazište: Grofovsko 1. Prva pol. 8. st. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Željezna falera. Nalazište: Grofovsko 1. Prva pol. 8. st. Foto: VJB.

Prikazivana su tri videa – Prišli su z vzhoda (Došli su s istoka), Strup produkcije i redatelja Mihe Knifica iz 2003. godine, Kako so posodo izdelovali stari Slovani (Kako su posudu izrađivali stari Slaveni) te Kako so žgali posodo stari Slovani (Kako su pekli posudu stari Slaveni) produkcije Lončarstva Bahor.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Video 'Kako so žgali posodo stari Slovani' (Kako su pekli posudu stari Slaveni). Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Video 'Kako so žgali posodo stari Slovani' (Kako su pekli posudu stari Slaveni). Foto: VJB.

Na sredini velikog prostora nalazila se rekonstrukcija slavenske nastambe s pretpostavljenom organizacijom prostora, pozicijom ognjišta i nalazima pripadajućih kućanstvu.

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Rekonstrukcija nastambe. U pozadini - video projekcija. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Rekonstrukcija nastambe. U pozadini - video projekcija. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Rekonstrukcija nasambe. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Rekonstrukcija nasambe. Foto: VJB.

 

Panoe s tekstom pratile su fotografije nalazišta iz zraka, s iskopavanja, uvećani prikazi nalaza te simpatične ilustracije s prikazima slavenske obitelji u uobičajenim dnevnim aktivnostima i lokalni okoliš s domaćim i divljim životinjama koje su konzumirali.

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Ilustracije. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Ilustracije. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Ilustracije. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Ilustracije. Foto: VJB.

 

Na jednom od panoa, bili su pričvršćeni ulomci keramičkih posuda, a posjetitelji su natpisom zamoljeni da ih diraju kako bi osjetili, u svrhu razlikovanja, pojedine teksture.

 

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Ulomak keramičke posude predviđen za doticaj. Foto: VJB.

NMS - Izložba 'Tü mo. Slovanska poselitev Prekmurja' - Ulomak keramičke posude predviđen za doticaj. Foto: VJB.

Uz izložbu je tiskan i katalog, koji ćemo posebno predstaviti.
Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na dozvoli fotografiranja.

Ljubljana, 11. 12. 2012. Vendi Jukić Buča

Muzej antičkog stakla u Zadru [Osvrt Vendi Jukić Buča]

Muzej antičkog stakla u Zadru

 

Prilikom održavanja znanstvenog skupa ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812.-2012.’ u Zadru od 29. studenog do 1. prosinca ove godine, posjetila sam Muzej antičkog stakla u Zadru, koji ću ovom prilikom predstaviti na osnovi osobnih dojmova.

Muzej se nalazi na povišenom položaju zapadnog ruba zadarskog poluotoka, uz bedeme i obalu. Smješten je u renoviranoj palači Cosmacendi, koja svojim oblikom i bojama privlači pažnju kada se izađe iz uličica koje iz centra grada vode do Palače.

 

MAS - Ulaz u Muzej. Foto: VJB.

MAS - Ulaz u Muzej. Foto: VJB.

MAS - Bočni pogled na dograđeni dio, tzv. 'kristal'. Foto: VJB.

MAS - Bočni pogled na dograđeni dio, tzv. 'kristal'. Foto: VJB.

Ravnatelj Muzeja dr. sc. Ivo Fadić ljubazno me primio u svom uredu na posljednjem katu Palače. Vrijeme je bilo mračno i kišovito (u Gorskom kotaru se taj vikend očekivao i prvi snijeg!), a Ured se zrcalio svjetlinom staklenih bočica, vaza, tanjurića i čaša proizvedenih u muzejskoj puhaonici stakla.

 

MAS - Ravnatelj dr. sc. Ivo Fadić u svom Uredu. Foto: VJB.

MAS - Ravnatelj dr. sc. Ivo Fadić u svom Uredu. Foto: VJB.

Tijekom ugodnog i korisnog razgovora o sadržaju i projektima Muzeja, u kojem je dogovorena daljnja suradnja s Portalom, u posjet je došao i muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Željko Demo, te nas je gospodin Fadić osobno proveo po Muzeju. Do nastavka Kongresa bilo je dovoljno vremena s pažnjom obići sve prostorije Muzeje.

Obilazak je počeo uredskim prostorijama u potkrovlju Palače. Uz Ravnateljev ured tu je i soba za sastanke, također dekorirana izlošcima staklenih predmeta koji su izrađeni u Muzeju ili su darovi suvremenih staklarskih umjetnika. U potkrovlju se nalazi specijalizirana knjižnica s publikacijama o staklu te  čajna kuhinja u kojoj se napici poslužuju u replikama antičkih čaša.

 

MAS - Unutrašnjost Knjižnice. Foto: VJB.

MAS - Unutrašnjost Knjižnice. Foto: VJB.

Izradu stakla, postupak u kojem umjetnik prezentira svoju tehniku i vještinu, demonstrirao nam je djelatnik Muzeja Marko Štefanac koji se, uz kolegicu Antoniju Gospić bavi izradom stakla, a njihova sposobnost prepoznata je i nagrađena priznanjima. U kratkom vremenu izradio je dvije staklene vaze, a dr. Fadić je objašnjavao postupak i proces te namjenu prostora unutar kojeg se staklo postavlja (peć, drveno postolje, aparat za hlađenje…).

 

MAS - Proces izrade staklene posude - zagrijavanje staklene mase. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - zagrijavanje staklene mase. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - definiranje staklenog oblika u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - definiranje staklenog oblika u kalupu. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - obrada plamenikom. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - obrada plamenikom. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - završno oblikovanje. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - završno oblikovanje. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - završno oblikovanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - završno oblikovanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - dovršena posuda. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - dovršena posuda. Marko Štefanac. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - Stakleni oblici u Puhaonici. Foto: VJB.

MAS - Proces izrade staklene posude - Stakleni oblici u Puhaonici. Foto: VJB.

Na prvom katu Palače nalazi se soba za povremene izložbe i stalni postav. U sobi za povremene izložbe trenutno se odvijao 2. Hrvatski triennale keramike. Radi se o jednom od najmlađih likovnih događaja, koji su prije tri godine pokrenuli djelatnici Galerije Zvonimir i Likovni art design centar Ladica. Triennale obuhvaća natjecateljski dio upotpunjen dodatnim programima, djelima autora koji nastupaju van konkurencije i djelima preminulih umjetnika. Radovi su izrađeni različitim materijalima (glina, porculan, terakota, biskvit, raku, šamo), a uz izložbu je tiskan i katalog s djelima umjetnika, njihovim opisima i fotografijama. Za umjetnička djela u konkurenciji dodjeljuju se priznanja.

MAS - Dr. sc. Ivo Fadić u prostoriji za povremene izložbe. Trenutno: 2. Hrvatski triennale keramike. Foto: VJB.

MAS - Dr. sc. Ivo Fadić u prostoriji za povremene izložbe. Trenutno: 2. Hrvatski triennale keramike. Foto: VJB.

Uslijedio je veliki prostor stalnog postava. Zbirka antičkog stakla Arheološkog muzeja u Zadru čini većinu inventara. Arheološki muzej u Splitu većinu je otkupljenih nalaza donirao Muzeju antičkog stakla, koji čine zasebnu zbirku unutar cjeline. Prezentirano je oko 2000 staklenih izložaka grupiranih u zasebne cjeline, a svaku prati tekst s citatima i svjedočenjima iz prošlosti. Uz nalaze iz rimskih nekropola, važan dio postava potječe iz naseobinskih slojeva antičkog Zadra, Nina, Aserije, Bribira te Ivoševaca kod Kistanja (rimski vojni logor Burnum). U Muzeju se također čuva i kolekcija nakitnih predmeta iz Sotina kraj Vukovara (rimski Cornacum).

Prva cjelina stalnog postava, koja opisuje povijest staklarstva, nalazi se u prizemlju; demonstriran je proces izrade stakla, materijal i oruđe, antička staklena građa kao primjer različitih tehnika izrade i ukrašavanja. Postav se nastavlja na prvom katu s temom trgovine i trgovačkih puteva u kojoj su izloženi stakleni artefakati strane i domaće poizvodnje. Izloženi su i stakleni nalazi koji su korišteni u kozmetici, farmaciji i medicini te stakleni materijal nekropola iskopanih na zadarskom području. Na zidovima velike prostorije nalaze se plakati arheoloških situacija prilikom iskopavanja, a podno njih, u staklenim vitrinama, kamene urne (unutar kojih su se nalazile staklene, iz tog razloga redovito u cjelosti sačuvane), uz priloge od drugih materijala. U dijelu prostorije s prikazanim bedemom Aserije izloženo je i nekoliko nadgrobnih natpisa te liburnskih cipusa. U maloj dvorani na istočnom dijelu Palače izloženi su primjerci staklenog nakita, a veća prostorija sadrži izloške stakla korištenog u kućanstvu i svakodnevnoj upotrebi te staklene minijature. Stalni postav završava raritetima i unikatnim primjercima.

 

MAS - Ivo Fadić i Željko Demo u razgledavanju. Foto: VJB.

MAS - Ivo Fadić i Željko Demo u razgledavanju. Foto: VJB.

MAS - Vitrina s izlošcima i TV za projekciju filmova. Foto: VJB.

MAS - Vitrina s izlošcima i TV za projekciju filmova. Foto: VJB.

MAS - Vitrine i panoi s natpisima. Foto: VJB.

MAS - Vitrine i panoi s natpisima. Foto: VJB.

MAS - Vitrina s izlošcima koji se koriste u procesu izrade staklenih posuda. Foto: VJB.

MAS - Vitrina s izlošcima koji se koriste u procesu izrade staklenih posuda. Foto: VJB.

MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.

MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.

MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.

MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.

MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.

MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Ivo Fadić i Željko Demo. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Ivo Fadić i Željko Demo. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja - rimski natpisi na kamenim pločama. Foto: VJB.

MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja - rimski natpisi na kamenim pločama. Foto: VJB.

MAS - Izlošci - posudice, stakleni štapići za miješanje i kozmetičke/farmacijske sirovine. Foto: VJB.

MAS - Izlošci - posudice, stakleni štapići za miješanje i kozmetičke/farmacijske sirovine. Foto: VJB.

MAS - Vitrine s osvijetljenim izlošcima. Foto: VJB.

MAS - Vitrine s osvijetljenim izlošcima. Foto: VJB.

MAS - Boca u obliku ribe. Foto: VJB.

MAS - Boca u obliku ribe. Foto: VJB.

U prizemlju, uz ranije spomenuti dio stalnog postava, postavljena je sažeto koncipirana izložba slika i plakata palače Cosmacendi prije i nakon njezine restauracije, s navedenim osnovnim podacima i povješću, a u dograđenoj staklenoj prostoriji, tzv. ‘kristalu’, postavljena je izložba Ive Fadića i Berislava Štefanca ‘Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi’ (o njoj ćemo zasebno pisati).

 

MAS - Izložba o palači Cosmacendi. Foto: VJB.

MAS - Izložba o palači Cosmacendi. Foto: VJB.

MAS - Izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - Reljefni radionički žigovi' autora Ive Fadića i Berislava Štefanca. Foto: VJB.

MAS - Izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - Reljefni radionički žigovi' autora Ive Fadića i Berislava Štefanca. Foto: VJB.

MAS - Izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - Reljefni radionički žigovi' autora Ive Fadića i Berislava Štefanca. Foto: VJB.

MAS - Izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - Reljefni radionički žigovi' autora Ive Fadića i Berislava Štefanca. Foto: VJB.

U prizemlju, na plameniku, Antonija izrađuje nakit od stakla.

MAS - Izrada staklenog nakita - Antonija Gospić. Foto: VJB.

MAS - Izrada staklenog nakita - Antonija Gospić. Foto: VJB.

MAS - Izrada staklenog nakita - Antonija Gospić. Foto: VJB.

MAS - Izrada staklenog nakita - Antonija Gospić. Foto: VJB.

Iz ‘kristala’ dopire se na terasu, koja svoju punu funkciju doživljava ljeti, kada se na njoj održavaju otvorenja, prezentacije i koncerti. U krajnjem kutu ove prostorije nalazi se caffe bar, koji će, kada se u potpunosti osposobi, doprinijeti opuštanju i okrepi tijekom obilaženja opsežnog i fascinantnog muzejskog prostora.

 

MAS - Pogled s terase Muzeja. Foto: VJB.

MAS - Pogled s terase Muzeja. Foto: VJB.

 

Na više mjesta postavljene su video projekcije dokumentarnih filmova o staklu i njegovoj izradi u produkciji MAS-a, a zaseban je i projekt skladanja glazbe za muzejski prostor, koja stvaraja jedinstveni ugođaj. Dizajn interijera općenito je minimalistički; prevladava bijela boja koja ističe prirodnu boju izloženog stakla. Elementi ograde, izrađeni od matiranog stakla, te staklene pregrade, naglašavaju i podupiru cjelokupan koncept izložbenog prostora.

U podrumu Palače nalazi se restauratorska radionica, uredan i organiziran depo s posebnim ormarima za pohranu materijala, te prostorija s izrađenim suvenirima koji čekaju ljetnu sezonu prodaje. U podrumu se nalazi i tehnička prostorija, strojarnica te vrata koja vode u (nepoznate) prostore ispod Palače.

 

MAS - Prostor za izradu malih suvenira i djelatnice. Foto: VJB.

MAS - Prostor za izradu malih suvenira i djelatnice. Foto: VJB.

MAS - Restauratorsko-konzervatorska radiona. Foto: VJB.

MAS - Restauratorsko-konzervatorska radiona. Foto: VJB.

MAS - Restauratorsko-konzervatorska radiona. Foto: VJB.

MAS - Restauratorsko-konzervatorska radiona. Foto: VJB.

MAS - Depo staklenih suvenira. Foto: VJB.

MAS - Depo staklenih suvenira. Foto: VJB.

 

MAS - Strojarnica. Foto: VJB.

MAS - Strojarnica. Foto: VJB.

 

Na kraju obilaska i druženja, uputili smo se u Suvenirnicu, u kojoj se prodaju u puhanici izrađeni, stakleni predmeti i nakit, zasebno ili u kombinaciji s autohtonim proizvodima poput maslinovog i lavandinog ulja.

 

MAS - Suvenirnica. Foto: VJB.

MAS - Suvenirnica. Foto: VJB.

Time je završio impresivan obilazak Muzeja antičkog stakla u Zadru, a muzejske publikacije koje nam je ljubazno ustupio Ravnatelj dr. sc. Ivo Fadić, sustavno ćemo predstavljati na Portalu.

Ovim putem još jednom zahvaljujem gospodinu Fadiću na srdačnosti i vodstvu.

 

 

 

U Ljubljani, 11. 12. 2012. Vendi Jukić Buča