Na Međunarodni dan muzeja, prvog dana Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu i prikazivanja filma Broken Exhibition, prisjećamo se izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ našeg kolege Ivana Drnića, višeg kustosa Pretpovijesnog odjela, koja je postavljena u Arheološkom muzeju u Zagrebu netom prije potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije Covid-19 u ožujku 2020. godine.
Nakon potpunog zatvaranja, dva uzastopna potresa u rano jutro 22. ožujka 2020. godine pogodila su grad Zagreb i okolicu. Razoran potres ostavio je značajna oštećenja u gradskom centru uključujući i zgradu našeg Muzeja. Stalni muzejski postavi Arheološkog muzeja u Zagrebu morali su biti evakuirani, kao i izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ koja, iako u potpunosti postavljena, nije predstavljena publici u Zagrebu. Upravo o tome je riječ u filmu „Broken Exhibition“. Ovaj kratki dokumentarni film u režiji Simona Bogojevića Naratha i produkciji studija Neo Kenges, bit će prikazan danas, na Međunarodni dan muzeja, na prvi dan održavanja Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju arheološkog muzeja u Zagrebu.
Malo je poznato javnosti da ovdje, nakon potpunog zatvaranja zbog širenja pandemije, potresa u Zagrebu i snimljenog filma, „pustolovine“ izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ ne završavaju.
Izložba je postavljena i otvorena 7. listopada 2020. u Gradskom muzeju Sisak. Na otvorenju izložbe zamjenik ravnatelja AMZ-a Ivan Radman Livaja, rekao je da je karma htjela da otvorenje izložbe bude upravo u Sisku s čijeg je područja najveći broj eksponata, jer izložbu u Arheološkom muzeju u Zagrebu zbog koronavirusa i potresa publika nije vidjela.
Publika je u Sisku mogla uživati u izložbi do 28. prosinca 2020. godine kada je Sisak pogodila serija potresa kod Petrinje. Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u tada zatvorenom Gradskom muzeju Sisak, zbog potresa prethodnog dana, dočekala je razoran potres s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje 29. prosinca 2020. Izložba je značajno oštećena.
Istovremeno dok nam je bio zabranjen dolazak u Arheološki muzej u Zagrebu zbog eventualnih novonastalih oštećenja zbog niza potresa kod Petrinje, evakuaciju muzejskih predmeta i scenografije izložbe iz Gradskog muzeja Sisak izvršili su 4. i 5. siječnja 2020. godine naše kolegice i kolege Jacqueline Balen, Ivan Troha, Robert Vazdar, Slađana Latinović, Ozren Domiter i Porin Šćukanec Rezniček.
Nekoliko oštećenih muzejskih predmeta restaurirani su u specijaliziranim konzervatorsko-restauratorskim laboratorijima Arheološkog muzeja u Zagrebu a scenografija izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ je nepovratno oštećena.
Izložba „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ u brojkama:
dvjestotinjak predmeta
1 autor – Ivan Drnić
1 katalog izložbe – urednik Ivan Drnić
2 puta postavljana i jednom popravljana u AMZ-u
2 puta skidana
1 otvorenje u gostima – Gradski muzej Sisak
1 kratki dokumentarni film „Broken Exhibiton“ prikazan u službenoj konkurenciji 2. festivala arheološkog filma u Splitu i u službenoj konkurenciji na 16. Festivalu arheološkog filma u Aminesu u kategoriji Rekonstrukcija prošlosti.
5 potresa (2 potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020., 3 potresa u Sisku 28. ožujka 2020., 1 potres u Sisku 29. ožujka 2020.)
Slijedeće gostovanje izložbe „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ bit će u Arheološkom muzeju Osijek u listopadu ove godine.
Želimo i vjerujemo da će izložbu „Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti“ vidjeti i zagrebačka publika.
Film Broken Exhibition možete pogledati na Youtube kanalu Arheološkog muzeja u Zagrebu https://youtu.be/4eS9ft8L2m0
Foto: Postavljanje izložbe Segestika i Siscija -naselje s početka povijesti u Arheološkom muzeju u Zagrebu /scena iz filma Broken Exhibition
Izložba Slavimo arheološku baštinu Irske u organizaciji Veleposlanstva Irske, Nacionalne službe za spomenike Irske i Arheološkog muzeja u Zagrebu gostuje od 19. svibnja do 31. kolovoza u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Izložba fotografija Slavimo arheološku baštinu Irske prikazuje bogatu povijest, arheologiju i nacionalnu baština Irske. Na tridesetak fotografija predstavljaju se neki od najznačajnijih arheoloških spomenika, povijesne građevine i krajolici Irske, koje Irci smatraju samim identitetom zemlje. Riječima glavnog arheologa Državne službe za spomenike Irske i jednog od autora izložbe Michael MacDonagha ta kulturna baština potiče na razmišljanje, svjedoči o kontinuitetu i promjenama te se ogleda u irskoj kulturi, književnosti, umjetnosti i jeziku tijekom 12 tisuća godina ljudskog naseljavanja. Također fotografiranjem spomenika stvaraju se za generacije arheologa iznimno važni konzervacijski zapisi, ali se time njihova ljepota i značaj može podijeliti i s čitavim svijetom, što upravo čini ova izložba.
Posjetitelje će izložba uvesti u svijet irske arheologije, izložiti odgovornosti održavanja baštine bez obzira na izazove s kojima su suočeni, potaknuti na istraživanje, te možda i na posjet samim lokalitetima u Irskoj.
Dvorac Clogh Oughter u okrugu Canvan na otoku jezera Lough Oughter
National Monuments Service Photographic Unit (Ireland)
U nedjelju, 15. svibnja 2022. godine od 12 do 18 sati održat će se Dan otvorenih vrata u Arheološkom parku Andautonija u Ščitarjevu. Posjetitelji besplatno mogu razgledati dio rimskog grada, sudjelovati na radionicama i igraonicama, razgledati Izložbu rimskih mirisa i uživati u prirodi. Kućni ljubimci su dobrodošli.
U sklopu Arheološkog parka Andautonija nalazi se suvenirnica s prigodnim suvenirima.
U rimsko vrijeme, od 1. do 4. stoljeća, središte današnjeg zagrebačkog područja bio je grad Andautonija. Sačuvani dijelovi tog grada mogu se i danas razgledati u selu Ščitarjevu, svega 10-ak km od Zagreba, gdje se od 1994. godine nalazi Arheološki park. U Arheološkom parku Andautonija predstavljen je istraženi dio rimskog grada (2. – 4. stoljeće), pa tako posjetitelji na ovoj lokaciji mogu razgledati sačuvane dijelove rimske ulice, te nekoliko rimskih zgrada. Na lokalitetu su postavljene interpretacijske ploče s brojnim informacijama o lokalitetu, razvoju rimskog grada, ali i svakodnevnom životu i nađenim predmetima. Uz lokalitet se nalazi izložbeni prostor (Izložba rimskih mirisa) sa suvenirnicom, a posjetitelji mogu sudjelovati i u radionicama i igraonicama (mali arheolozi, rimske igre i dr.).
Arheološki park Andautonija je otvoren od 1. svibnja do 1.studenog 2022., subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati, a sve ostale dana za najavljene grupe prema dogovoru.
Do Ščitarjeva se najbrže stiže Radničkom cestom, preko Domovinskog mosta (na drugom semaforu lijevo), od centra Zagreba cca 15 min.
Od 18. svibnja do 17. lipnja 2022. godine u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu održat će se Ciklus europskog arheološkog filma.
U srijedu, 18. svibnja, na Međunarodni dan muzeja, održat će se prvi dan Ciklusa kada će biti prikazana dva hrvatska filma I, Branko by Surname Fučić, autora Bernadina Modrića i Broken Exhibition autora Simona Bogojevića Naratha iz Hrvatske. Simon Bogojević Narath gost je prve večeri Ciklusa.
U srijedu, 25. svibnja, projekcija će početi filmom The Lost Ship of Venice, autora Marca Visalberghia iz Italije i Mauricea Ribièrea iz Francuske, nakon kojeg će biti prikazan film Neronova ludost (Une folie de Neron) autora Paula Rambauda iz Francuske. Gost večeri je autor Mautice Ribière.
Zadnji dan Ciklusa europskog arheološkog filma, u petak, 17. lipnja bit će prikazan film The First Europeans autora Axela Clevenota iz Francuske, za čije gostovanje očekujemo potvrdu sudjelovanja.
Projekcije filmova na otvorenom Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu 18. i 25. svibnja i 17. lipnja počinju u 21 sat.
Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove. Nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima.
Ciklus europskog arheološkog filma u povodu francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije organiziraju Francusko veleposlanstvo, Francuski Institut u Hrvatskoj i Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita.
Program Ciklusa europskog arheološkog filma u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu
Srijeda, 18. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova I, Branko by Surname Fučić, Bernardin Modrić, Hrvatska Broken Exhibition, Simon Bogojević Narath, Hrvatska
Uz sudjelovanje Simona Bogojevića
Srijeda, 25. svibnja 2022, 21 h
Projekcija filmova The Lost Ship of Venice, Marco Visalberghi, Maurice Ribière, France/Italy Neronova ludost (Une folie de Neron), Paul Rambaud, Francuska
Uz sudjelovanje Mauricea Ribièrea
Petak, 17. lipnja 2022, 21 h
Projekcija filma u okviru Europskog festivala arheologije (17. – 19. 6. 2022.) The First Europeans, Axel Clevenot, France,
Potvrda sudjelovanja Axela Clevenota se očekuje
Svi filmovi (osim filma Neronova ludost koji će biti prikazan na francuskom jeziku) imaju hrvatske titlove a nakon projekcija publika će moći sudjelovati u razgovoru s najavljenim autorima filma.
Lapidarij Arheološkog mzeja u Zagrebu; Foto Igor Krajcar/AMZ
Ovogodišnji program povodom obilježavanja 42. Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2022., u znaku je završetka 27. Edukativne muzejske akcije i prezentacije programa Ples u antici na platou ispred crkve sv. Vida. U realizaciji istoimenog programa sudjeluju profesori i učenici srednjih škola iz Metkovića, Opuzena i Ploča koji će ovom prilikom predstaviti svima okupljenima svoje radove i zapažanja o tome kakvi su se plesovi plesali u antičko doba, u kojim su se prigodama izvodili te kako se ples prikazivao u antičkoj umjetnosti. U sklopu događanja tradicionalne neretvanske plesove će izvesti članovi KUD-a Metković. Nakon prezentacije će se na platou ispred crkve sv. Vida za učenike osnovne područne škole Vid, pod vodstvom stručnih djelatnika muzeja, održati likovna radionica Ples. Za sve individualne velike i male posjetiteljice i posjetitelje omogućili smo na MDM2022 besplatan ulaz u muzej uz razgledanje stalnog postava, izložbe iz fundusa Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona i gostujuće izložbe Istočnomediteransko staklo te 30 % popusta pri kupnji muzejskih izdanja i 15 % popusta pri kupnji suvenira.
Arheološki muzej Narona na Međunarodni dan muzeja obilježava petnaestu obljetnicu od otvorenja muzeja za posjetitelje. Pozivamo vas da dođete i s nama proslavite rođendan te usput otkrijete što nude ovaj prekrasni mladi muzej i stari antički lokalitet Narona.
Program:
09:00 – 16:00 besplatan ulaz i razgledanje muzeja za individualne posjetiteljice i posjetitelje
09:00 – 16:00 promotivna prodaja muzejskih izdanja i suvenira
10:00 – 11:00 prezentacija Ples u antici i nastup KUD Metković na platou ispred crkve sv. Vida
11:00 – 12:00 likovna radionica Ples na platou ispred crkve sv. Vida
Avtor: Boštjan Laharnar
S prispevkom Luke Repanška o etimološki interpretaciji imen Okra in Albijska gora
Na predstavitvi bodo sodelovali:
dr. Pavel Car,
dr. Boštjan Laharnar,
dr. Peter Turk in
zasl. prof. ddr. Mitja Guštin.
Več o monografiji:
Gori Nanos in Snežnik sta ključni topografski orientacijski točki in dajeta notranjski pokrajini pomemben pečat. Uvrščata se med tiste geografske pojme, o katerih so se ohranili najzgodnejši zapisi o današnjem slovenskem prostoru. Antični pisni viri na stičišču med Julijskimi Alpami in Dinarskim gorstvom beležijo ime Okra, ki je hkrati označevalo prelaz (območje Razdrtega), goro (Nanos) in naselbino (morda Grad pri Šmihelu pod Nanosom). Strabon, grški zgodovinar in geograf (rojen leta 64 ali 63 pr. n. št., umrl leta 24 n. št.), v zvezi z Okro omenja tudi gorsko ime Albion, ki v prvi vrsti označuje Snežnik.
Zdi se, da je bil prvi poselitveni vrh na Notranjskem v pozni bronasti dobi. Zadnje desetletje so odkrili več poznobronastodobnih najdišč v nižinah. V ta čas datiramo nekatere posamične najdbe iz jamskih najdišč in z gradišč ali njihove okolice.
Gradnja in razvoj gradišč sta dosegla vrh v železni dobi. Nekatera so ostala obljudena v rimski dobi, z zatonom rimske države pa so opustili tudi ta.
Mejnik v preučevanju preteklosti Notranjske je bil začetek uporabe podatkov zračnega laserskega skeniranja zemeljskega površja oz. lidarja v arheologiji Slovenije. Rezultati arheoloških analiz lidarskih podatkov so nam omogočili ne le vpogled v tlorise gradišč, ampak tudi gradiščno krajino. Slikovni prikazi izvrednotenih lidarskih podatkov in njihova arheološka interpretacija so sestavni del topografskih opisov najdišč, ki jih obravnavamo v 3. poglavju.
Med posamičnimi najdbami z notranjskih najdišč, ki jih predstavljamo v knjigi, prevladujejo fibule in druge vrste nakita, orodje, orožje in vojaška oprema, odlomki kovinskih posod ter novci.
Tipološki in kronološki analizi najdb je namenjen velik del 4. poglavja. Njeni izsledki in interpretacija najdb so nas vodili pri kronološki opredelitvi ter določitvi trajanja uporabe arheoloških najdišč. Skušali smo jih razumeti v okviru širše arheološke in zgodovinske podobe, s poudarkom na obdobju prehoda iz mlajše železne v rimsko dobo. Ugotovitve in glavne poudarke o železni in rimski dobi na Notranjskem smo ovrednotili in povzeli v sklepnem poglavju.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
