Kratki dokumentarni film o Lapidariju – arheološkom parku u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu treći je u nizu serijala filmova AMZ dokumentarci kojim publici predstavljamo zanimljivosti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu nalazi se prezentacija zbirke kamenih spomenika iz rimskog doba – Lapidarij. Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Širi izbor rimske kamene spomeničke građe, sistematiziran u nekoliko tematskih cjelina, izložen je dijelom u muzejskoj zgradi, a većim dijelom na prostoru dvorišta – vrta Muzeja, pod trijemom i u slobodnom prostoru. Izloženi su odabrani kameni spomenici – miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, sarkofazi i drugo – poglavito oni većih dimenzija i težine.
Jedan od spomenika u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu je Sunčani sat s posvetom Jupiteru i Solu izrađen od vapnenca. Sat je pronađen u Josipdolu u Lici a datiran je u 3. stoljeće. Na prednjoj strani spomenika izdubljena je okrugla udubina, kojoj je po sredini urezan vertikalna crta koja označava podnevnu liniju. Sa svake strane nalaze se još po 4 urezane linije za odgovarajuće sate prije i poslije podne. Ovaj se sunčani sat mogao dakle okvirno rabiti od 8 do 16 sati. Točnost mu je bila upitna po današnjim standardima jer nije bio podešen prema geografskoj širini, a nije imao ni urezane crte za zimski i ljetni solsticij kao ni ekvatorijalnu liniju. Na gornjem dijelu je ostala sačuvana udubina u kojoj je moralo biti učvršćena metalna kazaljka. Ispod sata je sačuvan posvetni natpis Jupiteru i Solu, zaštitniku neimenovanog cara koji glasi:
Feničanske ruta i Staza željeznog doba Podunavlja, dvije kulturne rute Vijeća Europe, potpisale su Sporazum o suradnji s ciljem očuvanja i promicanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine euro-mediteranske povijesti, kako bi se pokrenule zajedničke aktivnosti i strategije za kulturni i turistički razvoj u korist njihovih teritorija.
Dana 25. siječnja 2022. godine dvije kulturne rute certificirane od strane Vijeća Europe “ Feničanska ruta” i “ Staza željeznog doba Podunavlja ” potpisale su sporazum o suradnji, s ciljem promoviranja i širenja materijalne i nematerijalne kulturne baštine povezane s proizvodima, mjestima, tradicijama, civilizacijama na temelju europskih vrijednosti.
Cilj sporazuma je promicanje mogućnosti razmjene između ove dvije kulturne rute koje pričaju tisućljetne priče, poticanje novog zajedničkog planiranja i suradnje u smislu analize, stvaranja turističkih proizvoda između susjednih teritorija, a pripadnosti različitim kulturnim rutama, kao i aktivnosti za unapređenje teritorija, promicanje održivog, kreativnog i iskustvenog turizma, povezanog s lokalnim zajednicama i mrežom europskog i međunarodnog opsega.
Feničanske ruta i Staza željeznog doba Podunavlja zajedno će raditi na razvoju marketinških, studijskih i analitičkih aktivnosti; organizaciji događaja, izložbi, seminara, provoditi će aktivnosti obuke, sastanaka koji uključuju civilno društvo; promicat će razmjene između mladih ljudi iz svojih zemalja; surađivat će na međunarodnim projektima; organizirat će zajedničke komunikacijske akcije, promotivne kampanje, promotivna putovanja i drugo.
Teme dviju Ruta savršeno se isprepliću jer se bave suvremenim povijesnim razdobljima u različitim geografskim područjima. Obje rute podupiru zajedničke transnacionalne pristupe zaštiti, prezentaciji i istraživanju arheoloških krajolika i baštine. Kulture ovog povijesnog razdoblja (željeznog doba u Podunavlju i Mediterana) razmjenjivale su dobra, ideje, znanja i tehnologije, rješavale sukobe, migrirale i komunicirale s drugim kulturama izvan Europe, postajući dijelom većeg europskog kulturnog fenomena. Svijest da su se granice modernih država i današnje europsko jedinstvo pojavile nakon tisućljeća interakcija između drevnih civilizacija glavna je poruka koju žele prenijeti Feničanske ruta i Staza željeznog doba Podunavlja. Zbog toga ove dvije Rute rade na ideji pokretanja i razvoja zajedničkih inicijativa.
Arheološki muzej u Zagrebu jedan od osnivača neprofitne, stručne, znanstvene i kulturne „Udruge Staza željeznog doba Podunavlja“ koja djeluje na području Republike Hrvatske, Republike Austrije, Mađarske i Republike Slovenije i ostalih država Podunavlja. Zajednički cilj stručnjaka okupljenih u Udruzi, vođenih visokim standardima zaštite, istraživanja te predstavljanja arheološke baštine, jest povezivanje te promocija podunavske regije kao i nalazišta te muzeja u kojima se ona nalazi i čuva. Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route) bavi se jednim izuzetno krhkim, no vrlo atraktivnim i impozantnim pretpovijesnim arheološkim fenomenom, krajolicima željeznog doba. Karakterizirani monumentalnim strukturama, kao što su groblja pod tumulima, ravna groblja, visinska utvrđena naselja te oppide, kao i elementima koji ukazuju na složenu organizaciju prostora, krajolici željeznog doba pripadaju razdoblju između 9. i kraja 1. stoljeća pr. Kr. Usto, željezno doba je razdoblje obilježeno izvanrednim korpusom pokretne baštine, kao i nematerijalne baštine, koja se čuva u brojnim muzejima podunavske regije, uključujući najvažnije regionalne i nacionalne institucije. 2021. godine Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route) dodijeljen je certifikat Kulturne rute Vijeća Europe te je ona prva kulturna ruta Vijeća Europe sa sjedištem u Hrvatskoj. Rutom upravlja neprofitna udruga Udruga Staza željeznog doba Podunvalja (Iron Age Danube Route Association) sa sjedištem u Zagrebu.
Organizator: Muzej grada Zagreba Autorica: Aleksandra Bugar, viša kustosica Trajanje: 30. prosinca 2021. – 27. ožujka 2022.
Zagreb je i grad i prostor i ljudi. Ali i puno više. Grad nastaje, širi se i gradi, obnavlja, kopaju se temelji zgrada, kanali i ceste… A arheolozi pronalaze, interpretiraju i komuniciraju. Svakim novim nalazom mijenjaju se i dopunjuju spoznaje o gradu na brežuljcima Grič i Kaptol, ali i na širem prostoru Grada i njegove okolice. U gotovo svakom dvorištu, ispod popločanih cesta ili asfalta, u parkovima i na livadama, i dalje, na obroncima Medvednice, u dolini rijeke Save, na sve strane… Grad krije još bezbroj tajni. Kad provire iz zemlje, čak i najsitniji ulomci postaju dijelom novih priča koje se polako, ali uporno ugrađuju u tkivo i razumijevanje grada. O Zagrebu prije nego je to postao poveljama o osnutku. O Zagrebu kao prostoru nenapisanom ili malo poznatom. O Zagrebu tek u ideji, u mislima, o prostoru u nastajanju, u rađanju života. Poput komadića priče popunjavaju jedan mozaik prošlosti ̶ Zagreb in spe.
Muzej grada Zagreba već niz godina radi na prilagodbi stalnog postava invalidnim osobama, posebice slijepim i slabovidnim osobama. Prepoznat je kao mjesto otvoreno za sve društvene skupine, koji surađuje s različitim udrugama i neprestano potiče dostupnost osobama s invaliditetom. Upravo je iz tih razloga 2020. godine Muzej grada Zagreba postao dio međunarodne muzejske zajednice Come In! I dalje radimo na prilagodbama muzejskih prostora, stalnog postava i povremenih izložbi zahtjevima koje ova zajednica promiče, a svodi se na pet riječi ̶ Muzej je mjesto za sve!
Stoga je izložba koja je pred vama tako i koncipirana – da bude dostupna svim posjetiteljima i prilagođena osobama s invaliditetom. Pri pripremi izložbe vodilo se računa o određenim tehničkim standardima prilagodbe: visini izložbenih vitrina, replikama predmeta koje slijepe osobe mogu opipati, veličini slova, legendama na Brailleovom pismu i uvećanom tisku te znakovnom jeziku.
Arheologija je ugrađena u same temelje Zagreba pa tako i u temelje i suštinu poslanja Muzeja grada Zagreba. Nesumnjivo je značajno obogatila interpretativne potencijale kojima se Grad oslikava i prezentira u svojoj neizmjernoj složenosti.
Svi odabrani predmeti na ovoj izložbi upravo su to – odabir. Iz velike količine arheološke građe koja se čuva u Muzeju grada Zagreba i koja je rezultat arheoloških istraživanja njegovih arheologa iz prva dva desetljeća 21. stoljeća te istraživanja starijih poštovanih kolega arheologa na prostoru same zgrade Muzeja s početka 90-tih godina 20. stoljeća, odabrano je za ovu prigodu ̶ šest. Odabrani su zbog slojevitosti koju u sebi nose i potencijala da ožive priču o prostoru i vremenu i ljudima u vrlo dalekoj prošlosti Zagreba. Relativno su malog formata, idealni za opipavanje prstima i upoznavanje njihovih kontura, oblika i površine. Estetski se možda doimaju i nesavršeni jer su samo konzervirani, slijepljeni, neki baš onakvi kakvi su iz zemlje izašli. Odabrani su iz nekih drugih razloga, arheolozima-muzealcima važnih: iako mali, svaki od ovih predmeta priča jedinstvenu priču. Upoznaju nas s vremenom u kojem su nastali, u rasponu od nekoliko tisuća godina, a riječ je o razdobljima koja prethode onim tradicionalnim godinama koje, u poimanju njegovih stanovnika i posjetitelja, obilježavaju nastanak Grada kakvog poznajemo – osnivanje Zagrebačke biskupije 1094. godine i „ Zlatne bule“ Bele IV Gradecu 1242. godine. I to je „Zagreb in spe“, ona manje poznata priča za koju su pisani izvori oskudni ili potpuno nedostaju. Upoznaju nas ti predmeti i s pet lokaliteta na kojima su pronađeni pa su poput malih portreta Grada.
Predstavljeni su tako:
Keramička žlica pronađena 2016. godine, na lokalitetu Kaptol 31, u dvorištu Katedrale, iz razdoblja eneolitika, s prijelaza 5. u 4. tisućljeće (Lasinjska kultura), za sada najstariji predmet pronađen arheološkim istraživanjima u staroj jezgri Grada. Priča priču o naselju bakrenog doba na kaptolskom brežuljku.
Brončano koplje pronađeno 2006. godine na lokalitetu Trg. Sv. Marka, iz kasnog brončanog doba, 13./12. st.pr. Kr (Grupa Zagreb-Vrapče). Priča priču o naselju kasnog brončanog doba na Gradecu, korespondira s nalazima s istraživanja u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.)
Zoomorfni idol (figura medvjeda) iz halštatskog vremena, 7- 6. st. pr.Kr. pronađen u istraživanjima u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.). Priča priču o velikom naselju starijeg željeznog doba na cijelom prostoru Gradeca, od sjevernog vrha brežuljka preko Trga sv. Marka do Parka Grič.
Latenska brončana fibula iz 1.st.pr.Kr. pronađena u istraživanjima u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.). Priča o latenskom naselju mlađeg željeznog doba na cijelom prostoru Gradeca.
Čaša s prikazom lica (antropomorfna ili prosopomorfna posuda) s lokaliteta Gradići-Šepkovčica pronađena u istraživanjima 2006.-2008. na autocesti Zagreb-Sisak, priča priču o antičkom, rimskom razdoblju, na periferiji grada Andautonije, u blizini državne ceste Emona – Siscija.
Ulomak ranosrednjovjekovne keramike ukrašen valovnicom pronađen u istraživanjima 2016. godine na lokalitetu Kaptol 28, u dvorištu Znikine kurije. Priča priču o slavenskom naselju 8. i 9. stoljeća na kaptolskom brežuljku.
Izložbom „Mali predmeti / Velike priče“, prvom u ciklusu izložbi „Zagreb in spe“, želimo redovno, našoj muzejskoj publici, u vidu manjih arheoloških izložbi, prezentirati različite aspekte života ljudi u prošlosti na prostoru grada Zagreb i njegove okolice. Razumijevanjem prošlosti kroz upoznavanje različitih arheoloških lokacija u gradu, pokušavamo senzibilizirati javnost na potrebu aktivnijeg očuvanja i afirmacije arheološke kulturne baštine na prostoru u kojem živimo.
Zbog posljedica potresa 2020. godine Arheološki muzej u Zagrebu bio je prisiljen zatvoriti svoja vrata i okrenuti se sanaciji šteta. U izradi je koncept za novi stalni postav Pretpovijesne zbirke, koji razrađujemo prema suvremenim muzejskim standardima i sa željom kreiranja cjelovite priče za sve kategorije naših posjetitelja.
Mišljenje posjetitelja izuzetno nam je važno te ih želimo uključiti u kreiranju novog stalnog postava Pretpovijesne zbirke.
Ovim putem pozivamo naše posjetitelje i sve zaljubljenike u muzeje da ispune online upitnik i sudjeluju u kreiranju novog stalnog postava Pretpovijesne zbirke. Upitnik se sastoji od 25 jednostavnih pitanja, a za njegovo ispunjavanje potrebno je izdvojiti samo dvije minute.
Na današnji dan, 10. veljače 1858. godine rođen je Josip Brunšmid, ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja (danas Arheološkog muzeja u Zagrebu) i prvi profesor arheologije u Hrvatskoj.
Arheološki muzej u Zagrebu izdao je knjigu “Skizzenbücher – Putne bilježnice Josipa Brunšmida (1892. ‒ 1911.)” autorice Ane Solter, voditeljice Odjela za dokumentaciju.
Skizzenbücher – Putne bilježnice Josipa Brunšmida (1892. ‒ 1911.) publikacija je koja ne valorizira informacije o arheološkim lokalitetima niti se bavi analizom arheoloških predmeta, već je vodič kroz Brunšmidova putovanja koja su većim dijelom i okosnica nastanka zbirki Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Josip Brunšmid (1858. – 1929.), ravnatelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu (danas Arheološki muzej u Zagrebu – AMZ), svake je godine u proljeće i jesen kretao na svojevrsne terenske uviđaje po raznim dijelovima države. Cilj putovanja bila je zaštita arheološke i druge spomeničke građe, što je obično podrazumijevalo obilazak lokaliteta po dojavi, rekognosciranje, poduzimanje iskopavanja, preuzimanje ili otkup građe, susrete s muzejskim povjerenicima, organizaciju transporta građe do Zagreba, i dr. Uz veliku količinu građe koja je s tih putovanja dospjela u muzejski fundus, te uz brojne publicirane radove, svjedočanstvo ovog aspekta Brunšmidovog rada je njegovih 12 Skizzenbüher koje su pohranjene u Dokumentarnoj zbirci I AMZ te jedna u Arheološkom muzeju u Splitu. Brunšmid je Skizzenbuch – džepnu bilježnicu za crtanje tvrdih korica – redovito nosio na put i u nju bilježio informacije s terena te popisivao i skicirao građu. Kako su bilješke nastajale na terenu, nerijetko zapisivane u brzini i neuredno, Brunšmid bi se pobrinuo da se njihov sadržaj naknadno uredno prepiše. Na taj je način nastao skup od 476 listova koji faksimilski donosimo u katalogu ove publikacije.
U povodu 164. obljetnice rođenja Josipa Brunšmida, Zorica Babić, voditeljica Pedagoškog Odjela osmislila je edukativno interaktivnu infografiku za djecu i mlade. Online infografici moguće je pristupiti online u Virtalnom Arheološkom muzeju u Zagrebu putem poveznice:https://amz.hr/hr/virtualni-muzej/edukacija/josip-brunsmid/
Sadržaj
Uvod
Josip Brunšmid (Vinkovci, 1858. – Zagreb, 1929.)
Putovanja Josipa Brunšmida
Putne bilježnice Josipa Brunšmida
Katalog
Arhivski izvori i građa
Literatura
Impresum
Nakladnik: Arheološki muzej u Zagrebu
Za nakladnika: Sanjin Mihelić
Autorica: Ana Solter
Tehnički urednik: Emil Podrug
Recenzenti: Ina Miloglav, Rajna Šošić-Klindžić
Korektura: Jelena Jović
Oblikovanje i priprema za tisak: Sensus Design Factory, Srećko Škrinjarić
Tisak: Tiskara Zelina d.d.
Naklada: 300
Zagreb, 2021.
ISBN: 978–953–8143–27–4
Izdavanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Arheološki muzej u Zagrebu održat će nove radionice Zagrebačke egiptološke škole kao dio cjelogodišnjeg programa kojim obilježavamo 100. obljetnicu od otkrića Tutankhamonove grobnice. Osim ZEŠ radionica (ZEŠ – na staroegipatskom riječ za pisara), tijekom 2022. godine održat će se Tjedan Tutankhamona, otvaranje dodatnih soba na izložbi Virtualni stari Egipat i predavanja stranih i domaćih stručnjaka.
Krajem 2021. godine za bivše polaznike Zagrebačke egiptološke škole organizirane su prve ZEŠ radionice. Pet tematskih radionica iz starog Egipta obuhvatile su upoznavanje s radom kustosa, o povijesti Egipatske zbirke u Arheološkom muzeju u Zagrebu i o njenoj zaštiti, istraživanje jednog od najpoznatijih egipatskih mitova „Spor Horusa i Seta“, analizu egipatskog božanstva pisma i mudrosti Tota, načine čitanja i istraživanja stela, pri čemu su polaznici pročitali jednu od stela iz Egipatske zbirke.
Polaznici su pokazali naučeno pokušavajući utvrditi porijeklo i dataciju najrecentnije dopune Egipatskoj zbirci – dječje maske od kartonaže (smjesa od papirusa i blata koja je nanesena na mumificirano tijelo, umotano u lanene trake, slična današnjem kartonu, pogodna za bojanje i pisanje).
Tijekom ZEŠ radionica polaznici su imali priliku naučili pravilno rukovati predmetima iz starog Egipta. S obzirom na to da posao muzejskih stručnjaka u radu s predmetima predviđa i ostvarivanje direktnog kontakta, pažljivim i pravilnim rukovanjem s predmetima sprječavaju se oštećenja kako bi se predmeti očuvali.
Voditelj ZEŠ radionica je Porin Šćukanec Rezniček, egiptolog, stručni suradnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. Čitanje i istraživanje stela prezentirala je doktorandica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tatjana Kuznicova.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
