Monografija ‘Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu’ dr. sc. Janka Beloševića, professora emeritusa Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zadru te nekadašnjeg ravnatelja Arheološkog muzeja Zadar, objavljena je 2007. godine, trideset godina od završetka arheoloških istraživanja ovoga groblja. Izuzetnog opsega, monografija sadrži iscrpnu dokumentaciju vezanu uz tijek istraživanja i nalaze te znanstvenu interpretaciju, statističke podatke, fotografije i crteže.
Već u Predgovoru autor objašnjava razloge naknadne objave i zahvaljuje svima koji su pridonijeli realizaciji ovoga rada.
Groblje na Ždrijacu u Ninu, do sada je najveće sustavno istraživano starohrvatsko groblje na području Hrvatske. U uvodnom dijelu autor se osvrće na razvoj istraživanja starohrvatskih grobalja koje započinje potkraj 19. st., preciznije 1855. godine kada pokretač hrvatske arheologije u Dalmaciji, fra Lujo Marun, osniva u Kninu Odbor za istraživanje hrvatskih starina u kninskoj okolici (kasnije Kninsko starinarsko društvo, te naposlijetku Hrvatsko starinarsko društvo). Brojna istraživanja u okolici Knina potaknula su osnivanje Prvog muzeja hrvatskih starina u Kninu te tiskanje časopisa Starohrvatska prosvjeta. Autor navodi relevatna nalazišta i zaslužne arheologe te kritički sagledava probleme ranijih istraživanja, među kojima je pitanje objavljivanja rezultata te svojedobni manjak interpretacije i novih saznanja. Autor nastavlja poviješću istraživanja te poglavlje završava pregledom istraživanja Nina i opisom arheološke situacije područja groblja, koja svoje početke ima još u prapovijesnom dobu.
‘Opsežnija arheološka iskapanja u Ninu vršena su na površini okoliša crkve sv. Križa, od godine 1968. do 1970. i od 1977. do 2000. Na istraženoj površini od oko 2000 m2 otkriveni su ostatci antičke stambene arhitekture koju je većim dijelom u ranom srednjem vijeku starohrvatsko pučanstvo Nina, suhozidnim dogradnjama i pregradnjama, iskoristilo u stambene svrhe. U okolišu crkve sv. Križa, koja je sagrađena na jednoj antičkoj stambenoj insuli, otkriveno je i višeslojno ranosrednjovjekovno groblje s preko 300 grobova, od kojih 50 pripada autohtonom kasnoantičkom življu 7. – 8. stoljeća, a ostali grobovi starohrvatskom pučanstvu 9. – 17. stoljeća. Uz ostatke antičke i srednjovjekovne arhitekture, na dijelu terena bili su otkriveni i skromni tragovi prapovijesne (liburnske) arhitekture. Osim toga, u slojevima otkopa otkriveno je obilje sitne pokretne arheološke građe prapovijesne, antičke i srednjovjekovne provinijencije, bitne za praćenje kontinuiteta života u Ninu kroz puna dva milenija.’
Slijedi poglavlje s opisom topografskog smještaja groblja i podacima o tijeku istraživanja. Prve nalaze djelomice uništenih kosturnih grobova prvi je uočio 1967. godine Zdenko Brusić, kustos Područne arheološke zbirke u Ninu, koji je o tome obavijestio djelatnike Arheološkog muzeja u Zadru. Nakon rekognosciranja položaja, odredila se pokusna sonda da bi se prikupilo više podataka o groblju. Sustavna istraživanja započela su 1969. godine pod stručnim vodstvom Autora, u to vrijeme voditelja Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja Zadar. Daljnji tekst knjige odnosi se ne tijek i metode istraživanja po kampanjama, uz prisustvo tehničkih i, povremeno, antopoloških stručnjaka iz Ljubljane te studenata arheologije.
‘Dakle, na Ždrijacu u Ninu u šest provedenih istraživačkih kampanja (1969., 1970., 1971., 1974., 1957. i 1977.) istražena je površina terena od oko pola hektara i otkriveno sveukupno 337 starohrvatskih grobova: 278 na zapadnom dijelu i 56 grobova na istočnom dijelu groblja.’. Kako dalje navodi Autor, grobova je bilo više, ali su tijekom vremena uništeni.
Sljedeće poglavlje sadrži opis arheoloških karakteristika groblja (Opće značajke groblja, Oblik i vrsta grobova, Način pokapanja, pogrebni običaji i grobni prilozi, Problem naselja uz groblje na Ždrijacu). Reproducirano je nekoliko zračnih fotografija.
Slijedi Katalog grobova i grobnih nalaza. Opis grobova i nalaza uključuje podatke o dimenziji, orijentaciji, detaljan opis samoga groba, odnosno rake, njezin sadržaj, antropološki određeni podaci o kosturu te popis priloga, ukoliko ih je bilo. Svakom grobu, kao i svakoj grupi priloga, pripada odgovarajući crtež na numeriranoj tabli (ukupno 107 tabli crteža te 51 tabla s fotografijama nalaza u boji).
U poglavlju ‘Analiza grobnih nalaza’ nalazi su grupirani prema funkciji: Nakit i ukrasni dijelovi nošnje (Naušnice, Prsteni, Ogrlice, pojedinačni nalazi – Torkves i Medaljon, Praporci, Ukrasne aplike), Oružje i oprema konjanika (Mač (spatha), Koplja, Bojni noževi, Vršci strijela, Ostruge s garniturom za zakopčavanje), Oruđe i pribor – predmeti dnevne uporabe (Noževi, Sklopivi noževi (britve), Kresiva i kremenje, Srp, Šila, Kameni brusovi, Željezni ključevi, Pršljeni (utezi vretena za predenje), Koštani češljevi, Koštani iglenici i željezne šivaće igle, Brončane i željezne kopče i pređice, Brončana dugmad, Cijevasti okovi remena), Predmeti kultne namijene (Grobna keramika, Željezni okovi drvene vedrice, Stakleni predmeti – boca, čaše i ulomci stakla, Puževe kućice, Posude (recipijenti) od jelenjih parožaka, Novac) te Ostali nalazi (Ostatci tekstila i kože, Rimski brončani čavli, Željezni čavli za spajanje drvena lijesa i kovinski ulomci od neutvrđenih predmeta, Lančić od tordirane brončane žice, Ulomci brončanog lima s čavlićima od obuće). Za određene grupe nalaza izrađene su i karte rasprostranjenosti, kako bi se zemljopisno mogli pratiti njihovi položaji.
Slijedi cjelina ‘Statistički pregled grobnih nalaza’ za svaki grob u odnosu na spol pokojnika i nalaze u grobu.
U Zaključnom razmatranju Autor sumira zaključke na osnovi datog pregleda.
‘Izneseni podatci o arheološkim značajkama starohrvatskog groblja na Ždrijacu u Ninu dokazuju, na temelju dosadašnjih razmatranja, a prije svega provedene analize grobnih nalaza, da se groblje može sa sigurnošću okvirno datirati u 8. i prvu polovicu 9. stoljeća. To je dosada najveće sustavno istraženo starohrvatsko groblje s 337 otkrivenih grobova s poganskim načinom pokapanja, ne samo na području Dalmatinske Hrvatske, već i Republike Hrvatske uopće. To groblje arheološki je veoma značajno jer nas rezultati istraživanja upoznavaju s načinom pokapanja, s pogrebnim običajima, s tipologijom grobova, s brojnošću i raznolikošću kulturnog grobnog inventara. A to su sve bitni podatci za osvjetljavanje duhovne i materijalne kulture Hrvata nedugo nakon njihova doseljenja u novu postojbinu na obalu i šire zaleđe istočnog Jadrana’.
Slijede brojne fotografije ninskog područja, samog lokaliteta, arheološkog istraživanja, sudionika, grobova, nalaza te karte rasprostranjenosti.
Sažeci su napisani na njemačkom i engleskom jeziku.
Uključeno je šest priloga crteža pozicije grobova, Popis nalazišta na arheološkim kartama, Popis priloga te Popis kratica i Literatura, a na samom kraju i Bilješka o piscu.
Prilikom održavanja znanstvenog skupa ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812.-2012.’ u Zadru od 29. studenog do 1. prosinca ove godine, posjetila sam Muzej antičkog stakla u Zadru, koji ću ovom prilikom predstaviti na osnovi osobnih dojmova.
Muzej se nalazi na povišenom položaju zapadnog ruba zadarskog poluotoka, uz bedeme i obalu. Smješten je u renoviranoj palači Cosmacendi, koja svojim oblikom i bojama privlači pažnju kada se izađe iz uličica koje iz centra grada vode do Palače.
MAS - Ulaz u Muzej. Foto: VJB.
MAS - Bočni pogled na dograđeni dio, tzv. 'kristal'. Foto: VJB.
Ravnatelj Muzeja dr. sc. Ivo Fadić ljubazno me primio u svom uredu na posljednjem katu Palače. Vrijeme je bilo mračno i kišovito (u Gorskom kotaru se taj vikend očekivao i prvi snijeg!), a Ured se zrcalio svjetlinom staklenih bočica, vaza, tanjurića i čaša proizvedenih u muzejskoj puhaonici stakla.
MAS - Ravnatelj dr. sc. Ivo Fadić u svom Uredu. Foto: VJB.
Tijekom ugodnog i korisnog razgovora o sadržaju i projektima Muzeja, u kojem je dogovorena daljnja suradnja s Portalom, u posjet je došao i muzejski savjetnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, dr. sc. Željko Demo, te nas je gospodin Fadić osobno proveo po Muzeju. Do nastavka Kongresa bilo je dovoljno vremena s pažnjom obići sve prostorije Muzeje.
Obilazak je počeo uredskim prostorijama u potkrovlju Palače. Uz Ravnateljev ured tu je i soba za sastanke, također dekorirana izlošcima staklenih predmeta koji su izrađeni u Muzeju ili su darovi suvremenih staklarskih umjetnika. U potkrovlju se nalazi specijalizirana knjižnica s publikacijama o staklu te čajna kuhinja u kojoj se napici poslužuju u replikama antičkih čaša.
MAS - Unutrašnjost Knjižnice. Foto: VJB.
Izradu stakla, postupak u kojem umjetnik prezentira svoju tehniku i vještinu, demonstrirao nam je djelatnik Muzeja Marko Štefanac koji se, uz kolegicu Antoniju Gospić bavi izradom stakla, a njihova sposobnost prepoznata je i nagrađena priznanjima. U kratkom vremenu izradio je dvije staklene vaze, a dr. Fadić je objašnjavao postupak i proces te namjenu prostora unutar kojeg se staklo postavlja (peć, drveno postolje, aparat za hlađenje…).
MAS - Proces izrade staklene posude - zagrijavanje staklene mase. Marko Štefanac. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - puhanje stakla u kalupu. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - definiranje staklenog oblika u kalupu. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - obrada plamenikom. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - završno oblikovanje. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - završno oblikovanje. Marko Štefanac. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - dovršena posuda. Marko Štefanac. Foto: VJB.
MAS - Proces izrade staklene posude - Stakleni oblici u Puhaonici. Foto: VJB.
Na prvom katu Palače nalazi se soba za povremene izložbe i stalni postav. U sobi za povremene izložbe trenutno se odvijao 2. Hrvatski triennale keramike. Radi se o jednom od najmlađih likovnih događaja, koji su prije tri godine pokrenuli djelatnici Galerije Zvonimir i Likovni art design centar Ladica. Triennale obuhvaća natjecateljski dio upotpunjen dodatnim programima, djelima autora koji nastupaju van konkurencije i djelima preminulih umjetnika. Radovi su izrađeni različitim materijalima (glina, porculan, terakota, biskvit, raku, šamo), a uz izložbu je tiskan i katalog s djelima umjetnika, njihovim opisima i fotografijama. Za umjetnička djela u konkurenciji dodjeljuju se priznanja.
MAS - Dr. sc. Ivo Fadić u prostoriji za povremene izložbe. Trenutno: 2. Hrvatski triennale keramike. Foto: VJB.
Uslijedio je veliki prostor stalnog postava. Zbirka antičkog stakla Arheološkog muzeja u Zadru čini većinu inventara. Arheološki muzej u Splitu većinu je otkupljenih nalaza donirao Muzeju antičkog stakla, koji čine zasebnu zbirku unutar cjeline. Prezentirano je oko 2000 staklenih izložaka grupiranih u zasebne cjeline, a svaku prati tekst s citatima i svjedočenjima iz prošlosti. Uz nalaze iz rimskih nekropola, važan dio postava potječe iz naseobinskih slojeva antičkog Zadra, Nina, Aserije, Bribira te Ivoševaca kod Kistanja (rimski vojni logor Burnum). U Muzeju se također čuva i kolekcija nakitnih predmeta iz Sotina kraj Vukovara (rimski Cornacum).
Prva cjelina stalnog postava, koja opisuje povijest staklarstva, nalazi se u prizemlju; demonstriran je proces izrade stakla, materijal i oruđe, antička staklena građa kao primjer različitih tehnika izrade i ukrašavanja. Postav se nastavlja na prvom katu s temom trgovine i trgovačkih puteva u kojoj su izloženi stakleni artefakati strane i domaće poizvodnje. Izloženi su i stakleni nalazi koji su korišteni u kozmetici, farmaciji i medicini te stakleni materijal nekropola iskopanih na zadarskom području. Na zidovima velike prostorije nalaze se plakati arheoloških situacija prilikom iskopavanja, a podno njih, u staklenim vitrinama, kamene urne (unutar kojih su se nalazile staklene, iz tog razloga redovito u cjelosti sačuvane), uz priloge od drugih materijala. U dijelu prostorije s prikazanim bedemom Aserije izloženo je i nekoliko nadgrobnih natpisa te liburnskih cipusa. U maloj dvorani na istočnom dijelu Palače izloženi su primjerci staklenog nakita, a veća prostorija sadrži izloške stakla korištenog u kućanstvu i svakodnevnoj upotrebi te staklene minijature. Stalni postav završava raritetima i unikatnim primjercima.
MAS - Ivo Fadić i Željko Demo u razgledavanju. Foto: VJB.
MAS - Vitrina s izlošcima i TV za projekciju filmova. Foto: VJB.
MAS - Vitrine i panoi s natpisima. Foto: VJB.
MAS - Vitrina s izlošcima koji se koriste u procesu izrade staklenih posuda. Foto: VJB.
MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.
MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.
MAS - Staklene bočice. Foto: VJB.
MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Foto: VJB.
MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Foto: VJB.
MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja. Ivo Fadić i Željko Demo. Foto: VJB.
MAS - Prostorija s nalazima iz grobalja - rimski natpisi na kamenim pločama. Foto: VJB.
MAS - Izlošci - posudice, stakleni štapići za miješanje i kozmetičke/farmacijske sirovine. Foto: VJB.
MAS - Vitrine s osvijetljenim izlošcima. Foto: VJB.
MAS - Boca u obliku ribe. Foto: VJB.
U prizemlju, uz ranije spomenuti dio stalnog postava, postavljena je sažeto koncipirana izložba slika i plakata palače Cosmacendi prije i nakon njezine restauracije, s navedenim osnovnim podacima i povješću, a u dograđenoj staklenoj prostoriji, tzv. ‘kristalu’, postavljena je izložba Ive Fadića i Berislava Štefanca ‘Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi’ (o njoj ćemo zasebno pisati).
MAS - Izložba o palači Cosmacendi. Foto: VJB.
MAS - Izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - Reljefni radionički žigovi' autora Ive Fadića i Berislava Štefanca. Foto: VJB.
MAS - Izložba 'Rimsko staklo Hrvatske - Reljefni radionički žigovi' autora Ive Fadića i Berislava Štefanca. Foto: VJB.
U prizemlju, na plameniku, Antonija izrađuje nakit od stakla.
MAS - Izrada staklenog nakita - Antonija Gospić. Foto: VJB.
MAS - Izrada staklenog nakita - Antonija Gospić. Foto: VJB.
Iz ‘kristala’ dopire se na terasu, koja svoju punu funkciju doživljava ljeti, kada se na njoj održavaju otvorenja, prezentacije i koncerti. U krajnjem kutu ove prostorije nalazi se caffe bar, koji će, kada se u potpunosti osposobi, doprinijeti opuštanju i okrepi tijekom obilaženja opsežnog i fascinantnog muzejskog prostora.
MAS - Pogled s terase Muzeja. Foto: VJB.
Na više mjesta postavljene su video projekcije dokumentarnih filmova o staklu i njegovoj izradi u produkciji MAS-a, a zaseban je i projekt skladanja glazbe za muzejski prostor, koja stvaraja jedinstveni ugođaj. Dizajn interijera općenito je minimalistički; prevladava bijela boja koja ističe prirodnu boju izloženog stakla. Elementi ograde, izrađeni od matiranog stakla, te staklene pregrade, naglašavaju i podupiru cjelokupan koncept izložbenog prostora.
U podrumu Palače nalazi se restauratorska radionica, uredan i organiziran depo s posebnim ormarima za pohranu materijala, te prostorija s izrađenim suvenirima koji čekaju ljetnu sezonu prodaje. U podrumu se nalazi i tehnička prostorija, strojarnica te vrata koja vode u (nepoznate) prostore ispod Palače.
MAS - Prostor za izradu malih suvenira i djelatnice. Foto: VJB.
MAS - Restauratorsko-konzervatorska radiona. Foto: VJB.
MAS - Restauratorsko-konzervatorska radiona. Foto: VJB.
MAS - Depo staklenih suvenira. Foto: VJB.
MAS - Strojarnica. Foto: VJB.
Na kraju obilaska i druženja, uputili smo se u Suvenirnicu, u kojoj se prodaju u puhanici izrađeni, stakleni predmeti i nakit, zasebno ili u kombinaciji s autohtonim proizvodima poput maslinovog i lavandinog ulja.
MAS - Suvenirnica. Foto: VJB.
Time je završio impresivan obilazak Muzeja antičkog stakla u Zadru, a muzejske publikacije koje nam je ljubazno ustupio Ravnatelj dr. sc. Ivo Fadić, sustavno ćemo predstavljati na Portalu.
Ovim putem još jednom zahvaljujem gospodinu Fadiću na srdačnosti i vodstvu.
U Muzeju antičkog stakla u Zadru, u petak 14. rujna 2012. godine u 12 sati, otvorit će se izložba ‘Rimsko staklo Hrvatske – Radionički reljefni žigovi’.
Prenosimo službeno priopćenje.
Nalazi staklene građe iz rimskog razdoblja na području Hrvatske zapaženi su u većoj količini na istočnoj obali Jadrana. Uz Pulu (Pola), Bakar (Volcera), Omišalj (Fulfinum), Osor (Apsorus), Skradin (Scardona) i Solin (Salona), brojni su stakleni predmeti pronađeni u Zadru (Iader) i njegovoj okolici. Značajnija su središta, uz Zadar, Starigrad (Argyruntum), Nin (Aenona) i Podgrađe kod Benkovca (Asseria). U kontinentalnom su dijelu Hrvatske nalazi iznimno rijetki.
Od desetak tisuća oblikovno raznolikih staklenih predmeta posebnu skupinu čine primjerci označeni reljefnim žigom na dnu recipijenta. Prema sadašnjim spoznajama u Hrvatskoj je evidentirano 312 takvih primjeraka. Reljefni su žigovi najčešći na vrčevima i staklenkama kvadratična tijela, odnosno spremnicima za pohranu i transport raznih tekućih i polutekućih sadržaja. U manjem su broju zastupljeni na ostalim četverokutnim recipijentima kao što su Merkur boce, pseudo Merkur bočice i boce pravokutna tijela tipa amfore. Radioničke oznake potvrđene su i na spremnicima za pohranu skupocijenih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka među kojima su posebno značajne boce i balzamariji spljoštena tijela. Posebnu kategoriju čine konične čaše s uleknućima s otiskom carskog novca.
U označavanju staklenih predmeta rimski su staklari koristili razne geometrijske, biljne i životinjske motive, dok su pojedine radionice predmete označavale tekstualnim oznakama. Posebnu pažnju privlače vrčevi i staklenke na kojima su sačuvana imena sjeveroitalskih staklara G. Salvija Grata, L. Emilija Blasta i P. Akcija Alcima. U razdoblju ranog kršćanstva pojavljuju se i oznake križa i kristograma.
Analize radioničkih oznaka predstavljaju važan segment izučavanja antičkog staklarstva te su bitne u praćenju razvoja lokalne produkcije i izdvajanja autohtonih proizvoda iz cjelokupne staklene građe. Na zadarskom su području registrirani specifični reljefni žigovi koji se ne pojavljuju u drugim dijelovima Rimskog Carstva. Prema nalazima kvadratičnih vrčića označenih s četirima laticama i pseudo Merkur bočica, Zadar (Iader) se može izdvojiti kao glavno proizvodno i distributivno središte Liburnije u vremenu od kraja 1. do sredine 3. stoljeća. Dakako, to ne isključuje postojanje staklarske djelatnosti i u drugim liburnskim središtima, primjerice Enoni, Aseriji i Argiruntumu, što potvrđuje brojnost i homogenost drugih staklarskih proizvoda bez radioničke oznake.
Upotreba staklenih predmeta s radioničkim žigovima odgovara vremenu od druge četvrtine 1. do sredine 4. stoljeća, a težište je na razdoblju kraja 1. i prvih desetljeća 2. stoljeća. Stagnacija staklarske djelatnosti, započeta sredinom 4. stoljeća odrazila se i u potpunom izostanku radioničkih oznaka.
Izvor
MAS PRESS
MAS - Pozivnica na izložbu 'Rimsko staklo Hrvatske - Radionički reljefni žigovi'. Ustupio: MAS PRESS.
9.00 – Otvaranje skupa, pozdravni govori / Official opening and welcoming speeches (Ante Uglešić,rektor Sveučilišta u Zadru; Smiljan Glušćević, ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar; Željko Demo, Arheološki muzej u Zagrebu)
9.30 –13.30h
1. sesija / session 1: “Vrela i promišljanja o vremenu, ljudima i prostoru / Sources and thoughts about the time, the people, and the region”
(Krešimir Filipec /Ante Uglešić)
9.30 –9.50 Hrvoje GRAČANIN (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
“Aachenski mir 812. godine – povijesne okolnosti i interpretacije / The Treaty of Aachen in 812 – the historical circumstances and interpretations”
9.50 –10.10 Goran BILOGRIVIĆ (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
“Karolinški nalazi i formiranje identiteta elite u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj / Carolingian finds and the formation of the identity of the elite class in early medeival Croatia”
10.10 –10.30 Željko TOMIČIĆ (Institut za arheologiju, Zagreb)
“Prostor od Alpa do Dunava i Neretve u svjetlu materijalnih tragova insularne umjetnosti karolinškog doba / The region from the Alps to the Danube and Neretva Rivers in light of the material traces of insular art of the Carolingian period”
Pauza za kavu / Coffee break (20 minuta) – prizemlje Rektorata Sveučilišta u Zadru –
10.50 –11.10 Mate ZEKAN (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split)
“Gens Guduscanorum – dva ranosrednjovjekovna groblja. Primjer prožimanja starohrvatske i karolinške kulture / Gens Guduscanorum – two early medieval cemeteries. An example of the interpenetration of Early Croatian and Carolinian culture”
11.10 – 11.30 Tomislav ŠEPAROVIĆ (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split)
“Aachenski mir i ranosrednjovjekovna Hrvatska – numizmatički izvori / The Treaty of Aachen and early medeival Croatia – numismatic sources”
“Strukturni pregled Sipra kod Umaga / A structural review of Sipar near Umag”
12.40 –12.50
Marin BUOVAC (Zadar)
“Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale / The pagan custom of placing obols of Constantine V and Leo IV in inhumation graves in the region along the eastern Adriatic coast”
12.50 –13.00
Zrinka PREMUŽIĆ, Petra RAJIĆ ŠIKANJIĆ, Tajana TRBOJEVIĆ VUKIČEVIĆ, Anita RAPAN PAPEŠA (Institut za antropologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Gradski muzej Vinkovci)
“Ukopi s konjima na avarskom groblju u Nuštru / Horse burials at the Avar cemetery in Nuštar”
13.00 –13.10
Anita RAPAN PAPEŠA (Gradski muzej Vinkovci)
“Prvi konzervirani i restaurirani nalazi iz Nuštra / The first conserved and restored finds from Nuštar”
13.10 –13.20
Tajana SEKELJ IVANČAN (Institut za arheologiju, Zagreb)
“Novi ranosrednjovjekovni nalazi iz šljunčare Jegeniš kraj Koprivnice / New early medeival finds from the gravel pit of Jegeniš near Koprivnica”
2. sesija / session 2: “Crkva i crkveni namještaj primorja / Churches and church furnishings of the coastal region”
(Miro Jurić / Mate Zekan)
15.30 – 15.50 Vendi JUKIĆ BUČA (Ljubljana)
“Kameni namještaj predromaničke crkve na lokalitetu u četvrti sv. Teodora u Puli / The stone furnishings of the pre-Romanesque church at the site in the quarter of St. Theodora in Pula”
15.50 – 16.10 Mirja JARAK (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
“Prilog istraživanju ranih predromaničkih kapitela u Dalmaciji i na Kvarneru / A contribution to research into early pre-Romanesque capitals in Dalmatia and the Kvarner region”
16.10 – 16.30 Pavuša VEŽIĆ (Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru)
“Ornamenti s prutovima i žljebovima na kamenim i drvenim preromaničkim spolijama iz crkve sv. Donata u Zadru / Decorations with bands and grooves on stone and wooden pre-Romanesque spolia from the Church of St. Donatus in Zadar”
Pauza za kavu / Coffee break (20 minuta) – prizemlje Rektorata Sveučilišta u Zadru
16.50 – 17.10 Jakov VUČIĆ (Arheološki muzej Zadar)
“Rezultati novijih istraživanja na Trgu Petra Zoranića u Zadru / Results of new excavations at Petar Zoranić Square in Zadar”
17.10 – 17.30 Miona MILIŠA-JAKŠIĆ (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
“Polikromirana predromanička pleterna skulptura, detaljna studija na ulomcima iz crkve sv. Petra Velikog u Dubrovniku / Polychrome pre-Romanesque braided sculture: a detailed study of the fragments from the Church of St. Peter the Great in Dubrovnik”
17.30 – 17.50 Marinko TOMASOVIĆ (Gradski muzej Makarska)
“Pojava prostornog plana upisanog križa u kvadratnu osnovu crkve sv Tripuna u Kotoru na početku 9. stoljeća / The appearance of the spatial plan of an inscribed cross in the square plan of the Church of St. Tryphon in Kotor at the beginning of the 9th century”
17.50 – 18.50 – Rasprava / Discussion
19.30 – Prijem u povodu 60. obljetnice studija arheologije (Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru) / Reception in honour of the 60th anniversary of archaeological studies in Zadar (Ceremonial Hall of the University of Zadar)
9.00 – 9.20 Ante JURČEVIĆ (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split)
“Antičke prometnice u ranom srednjem vijeku na području hrvatske kneževine / Roman roads in the early medieval period in the region of the Croatian Princedom”
9.20 – 9.40 Ivan ALDUK (Konzervatorski odjel u Imotskom)
“Ranosrednjovjekovna naselja i utvrde u srednjoj Dalmaciji / Early medieval settlements and fortifications in central Dalmatia”
9.40 – 10.00 Lazo ČUČKOVIĆ (Gradski muzej Karlovac)
“Ozalj-Stari grad u 8. i 9. stoljeću / Ozalj-Stari grad in the 8th and 9th centuries”
Pauza za kavu / Coffee break (20 minuta) – prizemlje Rektorata Sveučilišta u Zadru –
10.20 – 10.40 Luka BEKIĆ (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru)
“Nalazi 8. i 9. stoljeća iz Šarnjaka kod Šemovca / Finds of the 8th and 9th centuries from Šarnjak near Šemovec”
10.40 – 11.00 Josip LOZUK (Muzej Brodskog Posavlja)
“Stružani – naselje 8. i 9. stoljeća / Stružani – a settement of the 8th and 9th centuries”
4. sesija / session 4:“Parvae scintillae temporis sui”
(Maja Petrinec / Tajana Sekelj Ivančan)
15.30 –15.50 Maja BONAČIĆ MANDINIĆ (Arheološki muzej u Splitu)
“Zlatnici Konstantina V. Kopronima u Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Splitu / Gold coins of Constantine V Copronymus in the Numismatic Collection of the Archaeological Museum in Split”
15.50 –16.10 Vinita RAMLJAK (Zagreb)
“Franački pojasni jezičac s anglo-karolinškim životinjskim ornamentom sa Sipra u Umagu / A Frankish strap end with Anglo-Carolingian animal decoration from Sipra near Umag”
16.10 – 16.30 Željko DEMO (Arheološki muzej u Zagrebu)
“Štitasti prsten od raskovanog lima iz Arheološkog muzeja u Zagrebu / A shield-shaped ring of hammered sheet-metal from the Archaeological Museum in Zagreb”
Pauza za kavu / Coffee break (20 minuta) – prizemlje Rektorata Sveučilišta u Zadru
16.50 – 17.10 Krešimir FILIPEC (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
“Relikvijar karolinškog vremena iz Lobora / A reliquary of the Carolinian period from Lobor”
17.10 – 17.30 Anita RAPAN PAPEŠA (Gradski muzej Vinkovci)
“Zaštitno istraživanje avarskodobnog lokaliteta u Nuštru / Rescue excavations at the Avar period site in Nuštar”
17.30 –17.50 Tomislav FABIJANIĆ (Odsjek za arheologiju, Sveučilište u Zadru)
“Arapski kulturni krug i ranosrednjovjekovni Jadran / The Arab cultural sphere and the early medieval Adriatic”
17.50 –18.50 – Rasprava / Discussion
19.30 – Otvorenje izložbe “Prvi nalazi s avarskog groblja na položaju Nuštar” i zakuska za sudionike skupa (Arheološki muzej Zadar) / Exhibition opening “Prvi nalazi s avarskog groblja na položaju Nuštar” with reception for participants (Archaeological Museum Zadar)
9.00 – 9.20 Marija KOLEGA (Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru)
“Ranosrednjovjekovni horizont grobova na nalazištu Ploče u sklopu župnog kompleksa crkve sv. Asela u Ninu / The early medieval horizon of graves at the site of Ploče in the parish complex of the Church of St. Anselm in Nin”
9.20 – 9.40 Radomir JURIĆ (Arheološki muzej Zadar)
“Ranosrednjovjekovno groblje u Velimu kod Stankovaca / The early medieval cemetery at Velim near Stankovci”
9.40 – 10.00 Željko KRNČEVIĆ (Muzej grada Šibenika)
“Ranosrednjovjekovna groblja na šibenskom području / Early medieval cemeteries in the Šibenik area”
10.00 – 10.20 Maja PETRINEC (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split)
“Ranosrednjovjekovno groblje u Orliću kraj Knina / The early medieval cemetery at Orlić near Knin”
Pauza za kavu / Coffee break (20 minuta) – prizemlje Rektorata Sveučilišta u Zadru –
10.40 – 11.00 Šime PEROVIĆ (Muzej antičkog stakla u Zadru)
“Prilozi za opis demografskih kretanja na prostoru ranosrednjovjekovne hrvatske države od 8. do 11. stoljeća / Contributions to a description of demographic movements in the region of the early medeival Croatian state from the 8th to the 11th century”
11.00 – 11.20Mario NOVAK, Mario ŠLAUS (Odsjek za arheologiju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb)
“Je li u ranosrednjovjekovnom sarkofagu iz crkve sv. Petra od Vitla u Zadru doista pokopan svećenik/redovnik Juraj? Rezultati bioarheološke analize / Was the priest/monk Juraj truly buried in the early medieval sarcophagus from the Church of St. Peter in Zadar? The results of bio-archaeological analysis”
11.20 – 11.40 Željka BEDIĆ (Odsjek za arheologiju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb)
“Rezultati antropološke analize ranosrednjovjekovnih ukopa iz tumula u Kozici kod Vrgorca / The results of anthropological analysis of early medieval burials from a tumulus at Kozica near Vrgorac”
11.40 – 12.00 Zdravka HINCAK1, Fabio CAVALLI2, Paola IACUMIN3, Krešimir FILIPEC1, Damir MIHELIĆ (1Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 2Sveučilište u Trentu, Italija; 3Sveučilište u Parmi, Italija)
Prikaz uvjeta života muškarca pokopanog u predvorju predromaničke crkve IX. stoljeća u Loboru / Presentation of conditions of life of a man buried in the entrance hall of the 9th century Pre-Romanesque church in Lobor
12.0 – 12.40– Rasprava / Discussion
12.40– Završna riječ i završetak skupa / Concluding words and farewells
14.00 – Otvaranje izložbe „Don Luka Jelić i Nin“ i zakuska za sudionike skupa (Muzej ninskih starina, Nin) / Exhibition opening Don Luka Jelić i Nin with reception for participants (Museum of Nin Antiquities, Nin )
Znanstveni skup ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812.-2012.’
Croatian Archaeology and the Peace of Aachen: 812-2012
Zadar, 29.-30. studenog 2012.
Lista prijavljenih sudionika skupa / The list of registered participants for theconference
Predavanja / Papers
Ivan ALDUK (Konzervatorski odjel u Imotskom)
Ranosrednjovjekovna naselja i utvrde u srednjoj Dalmaciji
Ivana ANTERIĆ, Željana BAŠIĆ, Katarina VILOVIĆ, Dragan PRIMORAC, Šimun ANĐELINOVIĆ(Sveučilišni odjel za forenzične znanosti)
Kvaliteta života i zdravlje ranosrednjovjekovne populacije s područja južne Hrvatske
Željka BEDIĆ (Odsjek za arheologiju, HAZU)
Rezultati antropološke analize ranosrednjovjekovnih ukopa iz tumula u Kozici kod Vrgorca
Luka BEKIĆ (Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru)
Nalazi 8. i 9.stoljeća iz Šarnjaka kod Šemovca
Goran BILOGRIVIĆ (Odsjek za povijest, FFZG)
Karolinški nalazi i formiranje identiteta elite u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj
Maja BONAČIĆ MANDINIĆ (Arheološki muzej u Splitu)
Zlatnici Konstantina V. Kopronima u Numizmatičkoj zbirci Arheološkog muzeja u Splitu
Lazo ČUČKOVIĆ (Gradski muzej Karlovac)
Stari grad Ozalj u 8. i 9. stoljeću
Željko DEMO (Arheološki muzej u Zagrebu)
Štitasti prsten od raskovanog lima iz Arheološkog muzeja u Zagrebu
Krešimir FILIPEC (Odsjek za arheologiju, FFZG)
Relikvijar karolinškog vremena iz Lobora
Hrvoje GRAČANIN (Odsjek za povijest, FFZG)
Aachenski mir 812. godine – povijesne okolnosti i interpretacije
Karla GUSAR, Mato ILKIĆ, Mate RADOVIĆ (Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru; Muzej ninskih starina)
Problematika ranosrednjovjekovnog naseljavanja Dalmacije na primjeru istraživanja Nina
Mirja JARAK (Odsjek za arheologiju, FFZG)
Prilog istraživanju ranih predromaničkih kapitela u Dalmaciji i na Kvarneru
Vendi JUKIĆ BUČA (Ljubljana)
Kameni namještaj predromaničke crkve na lokalitetu u četvrti sv. Teodora u Puli
Ante JURČEVIĆ (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika)
Antičke prometnice u ranom srednjem vijeku na području hrvatske kneževine
Radomir JURIĆ (Arheološki muzej Zadar)
Ranosrednjovjekovno groblje u Velimu kod Stankovaca
Marija KOLEGA (Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru)
Ranosrednjovjekovni horizont grobova na nalazištu Ploče u sklopu župnog kompleksa crkve sv. Asela u Ninu
Željko KRNČEVIĆ (Muzej grada Šibenika)
Ranosrednjovjekovna groblja na šibenskom području
Josip LOZUK (Muzej Brodskog Posavlja)
Stružani – naselje 8. i 9. stoljeća
Miona MILIŠA-JAKŠIĆ (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
Polikromirana predromanička pleterna skulptura, detaljna studija na ulomcima iz crkve sv. Petra Velikog u Dubrovniku
Mario NOVAK, Mario ŠLAUS (Odsjek za arheologiju, HAZU)
Je li u ranosrednjovjekovnom sarkofagu iz crkve sv. Petra od Vitla u Zadru doista pokopan svećenik/redovnik Juraj? Rezultati bioarheološke analize
Šime PEROVIĆ (Muzej antičkog stakla u Zadru)
Prilozi za opis demografskih kretanja na prostoru ranosrednjovjekovne hrvatske države od 8. do 11. stoljeća
Maja PETRINEC (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika)
Ranosrednjovjekovno groblje u Orliću kraj Knina
Vinita RAMLJAK (Zagreb)
Franački pojasni jezičac s anglo-karolinškim životinjskim ornamentom sa Sipra u Umagu
Anita RAPAN PAPEŠA (Gradski muzej Vinkovci)
Zaštitno istraživanje avarskodobnog lokaliteta u Nuštru
Tomislav ŠEPAROVIĆ (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika)
Aachenski mir i ranosrednjovjekovna Hrvatska – numizmatički izvori
Marinko TOMASOVIĆ (Gradski muzej Makarska)
Pojava prostornog plana upisanog križa u kvadratnu osnovu crkve sv. Tripuna u Kotoru na početku 9. stoljeća
Željko TOMIČIĆ (Institut za arheologiju)
Prostor od Alpa do Dunava i Neretve u svjetlu materijalnih tragova insularne umjetnosti karolinškog doba
Pavuša VEŽIĆ (Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru)
Ornamenti s prutovima i žljebovima na kamenim i drvenim preromaničkim spolijama iz crkve sv. Donata u Zadru
Jakov VUČIĆ (Arheološki muzej Zadar)
Rezultati novijih istraživanja na Trgu Petra Zoranića u Zadru
Mate ZEKAN (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika)
Gens Guduscanorum – dva ranosrednjovjekovna groblja. Primjer prožimanja starohrvatske i karolinške kulture
Posteri / Posters
Marin BUOVAC (Arheološki muzej Zadar)
Poganski običaj prilaganja obola Konstantina V. Kopronima i Lava IV. u inhumiranim grobovima na prostoru istočnojadranske obale
Zoran ČUČKOVIĆ (Karlovac)
Strukturni pregled Sipra kod Umaga
Zrinka PREMUŽIĆ, Petra RAJIĆ ŠIKANJIĆ, Tajana TRBOJEVIĆ VUKIČEVIĆ, Anita RAPAN PAPEŠA (Institut za antropologiju, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Gradski muzej Vinkovci)
Ukopi s konjima na avarskom groblju u Nuštru
Anita RAPAN PAPEŠA (Gradski muzej Vinkovci)
Prvi konzervirani i restaurirani nalazi iz Nuštra
Tajana SEKELJ IVANČAN (Institut za arheologiju)
Novi ranosrednjovjekovni nalazi iz šljunčare Jegeniš kraj Koprivnice
Lista sudionika je zaključena / The list of participants has been finalized
U Muzeju antičkog stakla u Zadru, u petak 20. srpnja 2012. godine u 12 h, otvorit će se izložba Zvonke Požun ‘Stakloslikarstvo – stare tehnike u novim interpretacijama’.
Prenosimo službeno priopćenje MAS-a.
Tragom dosadašnjih aktivnosti koje su podrazumijevale gostovanja brojnih umjetnika čiji je medij staklo, a koji su za sobom ostavili vrlo pozitivne reakcije publike, Muzej antičkog stakla u Zadru i ove si je godine dao za cilj da nastavi u tom smjeru. Naime, osim antičkih civilizacijskih i umjetničkih tradicija koje Muzej čuva i prenosi želja nam je da se ars vitraria i dalje prati u suvremenih umjetnika koji svojim radom daju jednu novu dimenziju u osvtu na ovaj materijal. U tom smislu postavila bi se i izložba „Stakloslikarstvo – stare tehnike u novim interpretacijama“ slovenske umjetnice Zvonke Požun čiji rad koji spaja tradicionalno slikanje u pozlati i emajlu sa maštovitim motivima i strukturom stakla zaslužuje biti izložena pogledu muzejske publike upravo u specijaliziranom Muzeju antičkog stakla.
Zvonka Požun rođena je u Celju 1967. g. U Ljubljani, se nakon završetka školovanja za dizajn i fotografiju, smjer grafički dizajn, nastavlja obrazovati na Radioteleviziji Slovenije za filmske scenarije gdje je sudjelovala u omladinskom i igranom programu te filmu. Godine 1990. vraća se u Celje gdje radi kao arheološki crtač u Pokrajinskom muzeju Celje te započinje sa oslikavanjem stakla. Kroz rad se upoznala sa predstavnicima Staklarskog muzeja Bärnbach u Austriji što je i odredilo njen daljnji stvaralački razvoj. Na preporuku profesora Richarda Meitnera s akademije Gerrit Rietveld Academy of Art and Design u Nizozemskoj nastavlja se educirati kod Norberta Laneggerja, umirovljenog stakloslikara staklarne Bärnbach, te je na odjelu za slikanje završila staklarsku školu u Kramsachu, Tirol. Duže vrijeme se usavršavala u Bärnbachu gdje je radila kao grafički dizajner.
U prvom razdoblju svojega stvaranja oslikala je oltarni sakrament crkve sv. Barbare u Bärnbachu, koja je djelo arhitekta Friedensreicha Hundertwassera, te prozor u crkvi sv. Štefana u Stainzu. Slikanjem na staklu nastavlja se baviti i u Oberglas centru Staklarskog muzeja u Bärnbachu, gdje radi kao samostalna kulturna djelatnica već osamnaest godina.
Nizomzemski sveučilišni profesor i umjetnik Richard Meitner sa Gerrit Rietveld Academy of Art and Design ocjenjuje njen rad, umjetničke kvalitete te dovršene radove sljedećim riječima: ”Sposobnost za slikovito izražavnje, inteligencija, poštenost i otvorenost, osobna skromnost, položaj umjetnice u pozadini – iza svojeg umjetničkog djela, predanost i sposobnost za ustrajan rad.”
Izvor
MAS PRESS
MAS - Izložba - Zvonka Požun 'Stakloslikarstvo - stare tehnike u novim interpretacijama'. Ustupio: MAS PRESS.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
