MAS – Izložba LJUDI OD STAKLA / Pregled umjetnika i izložbi suvremene umjetnosti stakla u Muzeju antičkog stakla u Zadru od 2009. do 2018. (PRESS)

Izložba

LJUDI OD STAKLA / Pregled umjetnika i izložbi suvremene umjetnosti stakla u Muzeju antičkog stakla u Zadru od 2009. do 2018.

MEN OF GLASS / An overview of artists and exhibitions of contemporary glass art in the Museum of Ancient Glass in Zadar from 2009 to 2018

https://i.imgur.com/WL4YckG.jpg

Muzej antičkog stakla u Zadru

  1. svibnja – 15. listopada 2018.

Izložba „LJUDI OD STAKLA / Pregled umjetnika i izložbi suvremene umjetnosti stakla u Muzeju antičkog stakla u Zadru od 2009. do 2018.“ otvara se 5. svibnja 2018. u Muzeju antičkog stakla u Zadru povodom 9. godišnjice otvorenja Muzeja i obilježavanja Dana MAS-a. Od samog osnutka Muzej antičkog stakla u Zadru promiče umjetnost suvremenog stakla s jasnom vizijom da Zadar postane važno mjesto u promociji stakla kao umjetničkog medija, dajući priliku umjetnicima da se predstave na brojnim izložbama i radionicama. Na taj smo način u ovih 9 godina rada susreli naše Ljude od stakla, drage umjetnike, prijatelje i Muzeja i stakla, koji su svoju umjetničku viziju u oblikovanju stakla podijelili s javnosti u našem Muzeju. U ovih plodnih 9 godina rada na 36 izložbi suvremenog stakla javnosti su se predstavila 22 umjetnika na 28 samostalnih izložbi te mnoštvo umjetnika na 8 skupnih izložbi. Neki su umjetnici priredili više izložbi u ovom razdoblju, prikazujući razne cikluse svoga rada. U skupne izložbe održane u Muzeju uvrštene su i dvije izložbe učenika Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Zadar te jedna studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Važno je istaknuti da su radovi za te izložbe dijelom rađeni upravo u muzejskoj radionici za izradu stakla u Zadru i lijep su primjer djelovanja MAS-a na obrazovanju mladih u umjetničkoj obradi stakla i postavljanju dobrih temelja afirmaciji stakla kao važnog umjetničkog medija. Muzejska radionica poslužila je i brojnim umjetnicima da, uz svoje izložbe, održe niz umjetničkih radionica, demonstracija i tematskih predavanja u Muzeju antičkog stakla u Zadru.

Tijekom godina rada ta lijepa suradnja s umjetnicima iz Hrvatske, ali i iz inozemstva, oplemenjena je još jednim za Muzej važnim aspektom. Naime, naši Ljudi od stakla prepoznali su važnost promoviranja stakla kao umjetničkog medija, pa se spontano u Muzeju antičkog stakla u Zadru oformila Studijska zbirka suvremenog stakla, koja broji preko 100 umjetnina. Uz gotovo svaku novu izložbu taj fond se povećava i čini važan pogled na hrvatsko staklarstvo suvremenog doba. Kako je ta zbirka brzo prerasla očekivane okvire, ukazuje se i potreba za njezinim stalnim izlaganjem kako bi Zadar dobio još dodane vrijednosti na staklarskoj karti ne samo Hrvatske nego Europe i svijeta.

U svrhu ilustriranja umjetničke simbioze stakla i Muzeja antičkog stakla u Zadru brojevi dobro dođu pa, ako izuzmemo, samo za ovaj primjer, 80 studenata i pedesetak učenika koji su izlagali na tri skupne izložbe, potom pobrojimo 35 nordijskih i 28 talijanskih umjetnika s dvije međunarodne velike izložbe u MAS-u, dodamo 27 umjetnika koji su se predstavili svojim staklenim radovima, sumiramo pojedinačno sve umjetnike koji su izložili makar i jedno djelo, došli bismo do impresivne brojke od 90 umjetnika u 9 godina rada MAS-a, što je pravi broj Ljudi od stakla u našem Muzeju!

Sama izložba obuhvaća radove u staklu 26 umjetnika koji su izlagali u MAS-u u ovom razdoblju na samostalnim i skupnim izložbama. Ukupno je izloženo 66 umjetnina, od toga je 56 dio Studijske zbirke suvremenog stakla Muzeja antičkog stakla u Zadru, a 10 ih je posuđeno iz privatnih kolekcija za potrebe ove izložbe. Uz radove u staklu izloženi su i plakati izložbi svih 36 izložbi suvremenog stakla u MAS-u. Autor izložbe i monografije „Ljudi od stakla“ je Jadranka Belevski, viši dokumentarist, voditelj Odjela za dokumentaciju Muzeja antičkog stakla u Zadru, dipl. povjesničar umjetnosti, dipl. arheolog. Glazbena podloga u postavu izložbe dio je autorske glazbe Milka Belevskog, skladane za stalni postav Muzeja antičkog stakla u Zadru, koja se sastoji od dva dijela: „Doživljaj stakla“ i „2010 Staklena odiseja.“ Uz izložbu Ljudi od stakla reproducira se glazba iz „2010 Staklena odiseja“ – „Green“ i „Blue.“

Izložba je otvorena od 5. svibnja do 15. listopada 2018. godine.

Jadranka Belevski

Izvor

MAS PRESS

AMZD – Otvorenje izložbe ‘Apoksiomen u sv. Donatu’ (PRESS)

Nakon izložbe održane u centralnom potkupolnom prostoru historicističkog prostora Umjetničkog paviljona, zatim u prostornom kontekstu-neoromaničke bazilike Sveta srca u Puli, devet metarski kip Ante Rašića Hrvatski Apoksiomen, gigantizirana i neomaniristički komponirana te sa šeststotina mobilnih zrcala optočena skulptura, postavlja se u novi prostorni kontekst predromaničke crkve Sv. Donat u Zadru, jednoj od vrhunaca arhitekture uopće. Kao i u Svetim srcima, kako je primijetio Mladen Lučić (pišući o toj izložbi) prostor u Svetom Donatu za posjetitelje nudi dvije osnovne vizure-prizemnu i drugu nadvišenu, galerijsku ophodnju s povišenog motrišta ali sada u savršenom, jednostavnom prostoru, idealnog, kružnog oblika, koji omogućava ophodnju i maksimalnu koncentraciju na skulpturu smještenu u samom središtu unutrašnjeg prstena rotonde, čineći tako prostorni vrhunac u kojem se sve silnice isprepleću, spajaju i istodobno odašilju, mnogobrojnim zrcaljenjima u svim smjerovima prostora.

Apoksiomen na taj način postaje lumino objekt u kojem odrazi svjetla, posjetitelja i samog prostora igraju nestvarnu iluzionističku igru kojoj se pridružuje specifična dinamika bazilikalnog osvjetljenja.

Mogućnost ogleda iz dvije vizure otvara nova iščitavanja Apoksiomena što se posebno tiče perspektivnih skraćenja i svjetlosne dinamike koji skulpturi pridodaju kinetička svojstva. Ako posjetitelj obilazi skulpturu primjetiti će da i ona s njim sudjeluje u kontinuiranom pokretu čime je i na taj način još jednom potvrđena njena interaktivnost… Bezbrojna ogledala dodaju i akumuliraju neočekivane svjetlosne impulse, te koliko je Apoksiomen statički dominantan u prostoru, on je ujedno iluzionistički i izvan njega.

… U svakom slučaju postav Hrvatskog Apoksiomena u rotondi Svetog Donata u Zadru, kao i ostale instalacije, dokazuju da Ante Rašić intenzivno promišlja svoju umjetnost kao integralni dio prostorne stvarnosti u kojoj je postavljena, a svojim mjenama, interakcijom, kinetičkim pokretom te svjetlosnim iluzionizmom prostoru daje novi smisao i višeznačna iščitavanja, jer višeznačnost je uostalom i karakteristično svojstvo svih Rašićevih objekata, koji nikada nisu do kraja dovršeni već čekaju da to učine prostor i publika koja ga posjećuje…

Ovom izložbom Ante Rašić nastavlja referiranje na baštinu. Rad Ante Rašića Hrvatski Apoksiomen možemo svrstati u prošireno polje umjetničkog djelovanja, između konceptualnog, site specific i ambijentalnog rada u proširenom smislu za koji je vrlo važna video i foto dokumentacija kao sastavni dio produžene percepcije i recepcije rada. Referenca na antičku skulpturu koju gigantizira do devet metara visine svjedoči o sveprisutnoj suvremenoj inspiraciji antikom kao kanonom poimanja ljepote ljudskog tijela i svega što paradigmatski pripada antičkoj klasičnoj skulpturi, koja mu je bila polazna točka i ideja da upravo tim klasičnim primjerom spoji nespojivo, a to je duh antike, vremena historicizma, predromanike, neoromanike i današnje postmoderne….

Svako novo postavljanje u novi prostor novi je kontekst kako za ozrcaljenu skulpturu tako i za prostor i posjetitelje i daje novu kvalitetu. Mijenja percepciju prostora i skulpture, povijesnog i suvremenog konteksta, sučeljavajući istovremeno i prošlost i sadašnjost na jednom mjestu i dajući joj novo značenje.

Skulptura: Hrvatski Apoksiomen, 2011.

Visina 900 x 280 x 280 cm

Stiropor, gaza, boja, metalna nosiva konstrukcija, drvo,

300 dvostranih rotirajućih ogledala (ø 17 cm, ogledala na metalnim pocinčanim zglobnim nosačima, mobilni, od 10 do 70 cm, 180 stupnjeva)

Skulptura je sastavljena od sedam dijelova koji se montiraju.

 

Hrvatski Apoksiomen je do sada izlagan na izložbama:

  1. Zagreb, Umjetnost je lijepa – Historicistički kabinet čuda; Umjetnički paviljon u Zagrebu
  2. Pula, Umjetnost je lijepa – Hrvatski Apoksiomen; Sveta srca, Arheološki muzej Iastre, (AMI), Muzej suvremene umjetnosti Istre, (MSUI/MACI).

Izvor

AMZD PRESS

AMZD – Predstavljanje časopisa ‘Diadora 31’ (PRESS)

Predstavljanje časopisa „ Diadora 31“ održat će se u petak, 23. ožujka 2018. u 12:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Novi broj časopisa „Diadora“, koji Arheološki muzej Zadar izdaje još od 1960. godine, dolazi na 248 stranica i donosi 12 radova, a tiskan je u nakladi od 400 primjeraka.

Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Mate Parica, doc. dr. sc. Igor Borzić i doc. dr. sc. Tomislav Fabijanić.

Izvor

AMZD PRESS

AMZD – Citanje/prezentiranje napisanih pisama „Poruka u boci – trag u beskraju“ u sklopu manifestacije „Zadar čita“ (PRESS)

Arheološki muzej Zadar i Klasična gimnazija Ivana Pavla II. pozivaju na čitanje/prezentiranje napisanih pisama „Poruka u boci – trag u beskraju“ u sklopu manifestacije „Zadar čita“ koja će se održati u petak, 16. ožujka 2018. u 12:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

I ove godine Arheološki muzej Zadar u suradnji s Klasičnom gimnazijom Ivana Pavla II. Zadar sudjeluje u manifestaciji Zadar čita 2018. čija je tema pismo. Program  kojeg smo nazvali „Poruka u boci – trag u beskraju“ uključuje sljedeće aktivnosti: terensku nastavu, radionicu pisanja pisama te prezentiranje tj. čitanje napisanih pisama. U skladu s tim dana 5. ožujka 2018., u okviru terenske nastave, s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. Zadar i njihovom mentoricom prof. Elvirom Katić posjetili smo Muzej ninskih starina u Ninu. Voditeljica Odjela Muzeja ninskih starina, mr. sc. Majda Dadić održala je predavanje na temu starohrvatskih brodova (Condura Croatica), a nakon toga uslijedio je razgled grada Nina.

Postavili smo si jednostavno pitanje: kako fiksirati poruku s terenske nastave u Ninu? I, došli smo do sljedećeg odgovora: napisati pismo, napisati „poruku u boci“, otisnut ga do nepoznatog čitatelja i ostaviti „trag u beskraju“!

Trudit ćemo se da, suprotno od današnjih trendova komunikacija na relaciji prema čitatelju, ta poruka pisanim kanalom (a iznesena govorom/jezikom) ne bude statična, već interaktivna … da se prenesu informacije i njihovo značenje između pošiljatelja, sudionika terenske nastave, učenika Klasične gimnazije Ivana Pavla II.  i primatelja, sudionika manifestacije Zadar čita 2018.

Izvor

AMZD PRESS

AMZD – Predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana i otvorenje izložbe ‘Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi’ (PRESS)

Arheološki  muzej Zadar i Muzej vučedolske kulture imaju čast pozvati na prigodno predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana i otvorenje izložbe Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi u petak, 9. ožujka 2018. u 19 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Autori stručne koncepcije izložbe su prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Mirela Hutinec i Darko Puharić. Gostovanjem u Arheološkom muzeju Zadar ujedno se obilježava dan od izuzetnog značaja u vučedolsko vrijeme koji je zapisan na terini iz kolektivnog groba. Uz izložbu Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi održat će se i prigodno predavanje prof. dr. sc. Aleksandra Durmana.

Cilj izložbe je kroz suvremeno i zanimljivo interpretirane astralne simbole na vučedolskoj keramici, posjetiteljima približiti i promovirati arheologiju, te astronomiju koja je kao znanost prilično zapostavljena. Na izložbi se prezentira prvo piktografsko pismo kojim su se služili Vučedolci, a koje je prof. dr. sc. Aleksandar Durman iščitao s bogato dekoriranih keramičkih posuda.

Nakon što su prošli kroz Plejade (Mars – 7. veljače, Venera – 22. veljače 2889. g. pr. Kr.), kako je zapisano na jedinstvenoj vučedolskoj terini iz kolektivnog groba otkrivenog na Vučedolu 1985. godine, na dan 09. ožujka 2889. g. pr. Kr. Mars i Venera našli su se u konjunkciji – Vučedolci su ih vidjeli u istoj noći na istome mjestu.  Posebna zanimljivost je da je u tom trenutku kroz njih prošao komet Enke i činilo se kao da ih je razdvojio, te su oni slijedeće noći nastavili svoje kretanje i otišli svaki na svoju stranu.

Konjunkcija Marsa i Venere na nebeskom je svodu atraktivan događaj, a izuzetno rijedak ako se dogodi u zviježđu Plejada. Ako bi se pak dogodio uoči ili na sam dan proljetnoga ekvinocija bio je i posebno znakovit, pa možda i „vrijedan“ tolikih ljudskih žrtava. (Durman: Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, str. 52., Zagreb, 2000.)

Događaj koji su Vučedolci zabilježili na vučedolskoj terini, a koji je 2000 godina kasnije u Odiseji zabilježio Homer, koji nebeskim komponentama pridružuje božanske likove / Mars – Ares, Venera – Afrodita, nevidljiva mreža – Plejade, te nebeski lovac Orion – Hefest / na Vučedolu je označen ljudskom žrtvom u slavu vučedolskog boga vatre, koji je imao svoje zemaljske zastupnike, a povod je mogao biti rijedak nebeski događaj u kojemu je i taj bog sudjelovao.

Više o ovoj zanimljivoj temi saznajte u petak, 9. ožujka 2018. u 19 sati u Arheološkom muzeju Zadar.

Izvor

AMZD PRESS