by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe “Potopljeni Sikuli” u četvrtak, 9.svibnja u Galeriju C8. „Potopljeni Sikuli“ prikazuju rezultate podmorskih arheoloških istraživanja koji su provedeni u sklopu EU projekta Underwatermuse. Uz nove rezultate prezentiran je i materijal pronađen pri ranijim istraživanjima kao i materijal iz podmorja kojeg su sakupili ronioci Neven Lete i Ivica Svilan. Arheološko nalazište Resnik nalazi se pored Kaštel Štafilića, većim dijelom na prostoru današnjeg hotelskog naselja uz ušće potoka Resnik.
U izložbi je naglasak stavljen na tri glavna vremenska i kulturna razdoblja koja su pronađena u podmorju Resnika. To su ostaci neolitskog naselja, utvrđenog naselja s pristaništem iz 2. -1 st pr. Kr. te rimskog pristaništa. Glavnina nalaza koji su prezentirani na izložbi potječe iz vremena 2.-1- st. prije Krista, kada je ovdje egzistiralo naselje Sikuli. Riječ je o planski izgrađenom naselju koje je bilo snažno povezano s obližnjim Tragurijem i Issom, grčkom kolonijom koju su osnovali Sirakužani.
Dio izložbe čini virtualna rekonstrukcija sve tri faze naseljavanja Resnika koje je izradila zagrebačka tvrtka Novena d. o. o., a koje se može pogledati preko VR naočala Oculus 2 i digitalnog totema.
Autori izložbe su Anamarija Bralić, Ivanka Kamenjarin, Mate Parica, Dajana Popović-Dageta i Ivan Šuta. Za likovni postav su bili zaduženi Anamarija Bralić, Ante Jureškin, Ivanka Kamenjarin, Ivan Šuta i Dominik Žanić.
Uz izložbu je tiskan katalog, koji sadrži tekstove na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.
[AMI PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Izložbe, Muzeji, PRESS, Zagreb
Muzej grada Zagreba u 2024. godini realizirao je hibridni izložbeni projekt Laszowski – utemeljitelj. Projekt uključuje virtualnu izložbu, ali i njeno proširenje u stvarni prostor Muzeja grada Zagreba u vidu mini-izložbe u predvorju Muzeja, a povezani su s prvim ravnateljem, odnosno, upraviteljem Muzeja grada Zagreba te njegovim prvim kustosom – Emilijem Laszowskim.
U srijedu, 8. svibnja 2024. u 14 sati, predstavit ćemo drugu iz ciklusa mini-izložbi, englesku inačicu virtualne izložbe i vodič Stopama Laszowskog / Prvi postav Gradskog muzeja iz 1910. godine.
Veselimo se Vašem dolasku!
[MGZ PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder
Ilica 1c
Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Press informacija, 12. ožujka 2024.
Arheološki muzej u Zagrebu u prolazu Iličkog nebodera postavio je prvu izložbu projekta PROZOR U AMZ – Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?.
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo? prvo je i uvodno izdanje izložbenog projekta PROZOR U AMZ koje je posvećeno upoznavanju s našom zgradom, njezinom poviješću, ali i s tradicijom te radom stručnih odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Kroz replike nekih od naših najpoznatijih nalaza, pružamo vam pogled u stalni postav našeg Muzeja kakav je bio prije potresa 2020. godine, osobito zbog toga što ćete ga uskoro moći vidjeti u novom ruhu.
U sljedećim izdanjima PROZOR U AMZ pružit će vam uvid u tajne koje se kriju unutar, ali i izvan stalnog postava Muzeja, u prostorima kao što su čuvaonice i radionice koje inače nisu dostupne posjetiteljima. Osim toga, upoznat ćemo vas i s dijelom onoga što arheolozi rade kada su na terenu, ali i nakon što tereni završe, a mi se vratimo u urede.
Javite nam se s pitanjima, idejama i prijedlozima, možda baš ono što Vas zanima postane jedna od sljedećih tema.
Ovim putem pozivamo naše sugrađane i našu publiku, sve zaljubljenike u arheologiju, da nam se jave, jer možda baš ono što njih zanima postane jedna od sljedećih tema izložbenog projekta PROZOR U AMZ.
Radujemo se vašim idejama i prijedlozima koje možete poslati online putem društvenih mreža, ili na mail amz@amz.hr. Također nam možete pisati na Arheološki muzej u Zagrebu, P.P. 28, 10000 Zagreb.
PROZOR U AMZ novi je izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu putem kojeg želimo s publikom podijeliti dio onoga tko smo, što smo, gdje smo i što zapravo radimo. Naš „prozor“ nalazi se u Prolazu neboder, na adresi Ilica 1c u Zagrebu
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder, Ilica 1c, Zagreb
Impresum:
Autorica postava: Ana Đukić
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić
Tehnička izvedba izložbe: Robert Vazdar, Ana Đukić
Izrada replika predmeta: Vedran Mesarić
Marketing i odnosi s javnošću: Sanja Mijač, Davorka Maračić
Izložbeni ormarić na korištenje ustupio je Gradski ured za obnovu izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; Odjel za korištenje i zakup javnih površina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora; Odsjek za korištenje i zakup javnih površina i reklame.
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Autorica izložbenog projekta PROZOR U AMZ: Ana Đukić
Trajanje izložbenog projekta: 1. veljače 2024. – 31. prosinca 2027.
[AMZ PRESS]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 6, 2024 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Lokaliteti, Muzeji, U Europi
Barcelona je puna sunca, boja, glazbe i hrane. Impresivna je ponuda svježih, lokalnih i uvoznih, kopnenih i morskih, svježih, skuhanih i pečenih delicija (jedino nisam našla medvjeđi luk i bučino ulje 🙂 ). Tržnice često rade dvokratno, a neke i cijeli dan, do navečer. Najpoznatija je i turistički najposjećenija (i meni najbliža) Mercat de la Boqueria, gdje se u prijepodnevnim satima nalaze i štandovi s lokalnim proizvodima. Nedavno sam s arheološkom kolegicom Kristinom Gwirtzman komentirala kako se hrana u Španjolskoj (i drugim mediteranskim zemljama, posebice Italiji), ne smatra privilegijom, već pravom (poznata je i obilježena lokacija, baš u blizini El Born CCM-a, na kojoj je bio veliki prosvjed 1789. godine prilikom pocvećanja cijene kruha u kojem su mnogi stradali). U Kopenhagenu, a ni Oxfordu, ne postoje prave tržnice. Barem ne u formi stalnih, povoljnih mjesta s raznovrsnom i lokalnom ponudom, kumicama s proizvodima iz vlastitog vrta ili farmi na kakve smo navikli kod kuće (od onih koje sam posjećivala, najdraže su mi pulska i ljubljanska tržnica). Sjevernjačke ponude u okviru ‘farmers markets’ organiziraju se periodično, s proizvodima čija cijena odražava kvalitetu i porijeklo (domaće je puno skuplje nego uvezeno). Barcelonske tržnice oduševljavaju kvalitetom, uslugom, sadržajima te cijenom. Stjecišta su i središta društvenog života, na kojima se ne samo kupuju namirnice, već kušaju i konzumiraju upravo pripremljeni obroci ili specijaliteti (svježe kamenice, ježinci, pržena riba, vruća paella, hladni naresci…) i sastaju poznanici uz kavu ili ukusni napitak. Tržnice predstavljaju i atrakciju za turiste koji se uključuju i doprinose živahnoj atmosferi.
Arheološko nalazište El Born centar kulture i sjećanja (El Born Centre de Cultura i Memòria) u Barceloni nalazi se na području bivše tržnice u istoimenom kvartu. Tržnica je izgrađena zbog potrebe organizirane velikoprodaje u razdoblju ekspanzije gradskog stanovništva, a za tu namjenu idealno je locirana blizu luke, uz znamenitu ‘Gotičku četvrt’. Prva je tržnica u Barceloni izrađena metalnom konstrukcijom po uzoru na Les Halles u Parizu, u drugoj polovici 19. stoljeća, a nakon nje uslijedila je gradnja i ostalih danas poznatih tržnica (Sant Antoni, Santa Caterina, Conception, El Clot), koje sam sve posjetila i sve imaju odličnu raznoliku ponudu. El Born jedina je lokacija koja više ne djeluje u svojoj funkciji. Tržnica je zatvorena 1971. godine, a sada natkriva izvrsno očuvano i prezentirano arheološko nalazište.
Građevina je otvorena i posjet je slobodan. Cijena vođenog posjeta je 4 €, a svake nedjelje popodne, vodstvo je besplatno (kao i u mnogim drugim muzejima). Uokolo istraženog, konzerviranog i izloženog lokaliteta napravljena je ophodna konstrukcija staklene ograde s horizontalno postavljenim trojezičnim infopanelima. Ovo praktično rješenje prezentiranja informacija in situ omogućava posjetiteljima istovremeni pogled na arheološke ostatke i informacije o njima. Lokalitet je izložbeno podijeljen na tri dijela, tako da se svaka od tri sekcije lokaliteta može u potpunosti obići sa svih strana.
Poznata su brojna imena i zanimljivi detalji ovog područja. Primjerice, na jednom području bili su koncentrirani proizvodjači gitara i viola koje su se tradicionano izrađivale od crijeva ovaca, jaraca, kozlića i janjaca. Iz komunalne cehovske radionice u kojoj su se ove sirovine prerađivale toliko je zaudaralo, da je dobila ime Casa dels Budells (‘Kuća crijeva’). Barcelona je poznata prema svojoj ljubavi prema glazbi i plesu, a ovi proizvodi predstavljali su i značajan dio izvoza.
Otvoreni kanal Rec Comtal kojim je voda iz rijeke Besõs dovođena u grad bio je integriran u urbanu strukturu ovoga područja. Smatra se da je konstruiran u 10. stoljeću, a bio je korišten do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Voda je pokretala trinaest mlinova, a korištena je i za navodnjavanje i pranje, potičući razvoj proizvodnji koje su trebale vodu, poput kožarstva, bojanja tekstila i dr., ali kanal je priokupljao i otpadne kanalizacijske voda. Medju kućama na ovom području u 17. stoljeću bila su dva centra za distribuciju leda, poznata kao ‘kuće snijega’. Led je u Barceloni tijekom 17. stoljeća bio neizostavna potrepština. Korišten je u medicinske svrhe, za prezervaciju hrane, hlađenje vina i osvježavanje napitala. Popularna pića toga vremena u Barceloni bila su napravljena od usitnjenog leda, limuna, badema ili ruže, popularno znana aigües gerapinyades. Led je pribavljan iz Castellterçola te Montsenyja odakle je transportiran prvo na mazgama, a zatim na kolicima do grada. ‘Kuće snijega’ bile su opremljene skladištem (cotxa) u kojem se preostatak leda pažljivo čuvao zaštićen slojevima esparto trave te preprodavao na području grada za potrebe rashlađivanja.
Stalna izložba artefakata pronađenih prilikom istraživanja dostupna je uz kupnju ulaznice, a trenutno je u drugom institucijskom objektu postavljena privremena, aktualna izložba ‘Zašto rat?’ (‘Perche la guerra?’).
Na području tržnice Mercat de Santa Caterina također se nalazi prezentirani arheološki lokalitet. Ova tržnica u funkciji je i danas, pa se u okviru obilaska lokaliteta mogu nabaviti i fantastični lokalni proizvodi (Sarró de Cabra, Manchego, jamon Iberico, tocino Iberico, sve moguće vrste riba, masline, maslinovo ulje). O ovoj i drugim tržnicama više drugom prilikom. Sad treba nešto pojesti 🙂
Vendi Jukić Buča
Barcelona, 6. svibnja 2024.
Izabrana literatura
[https://ajuntament.barcelona.cat/memoriademocratica/en/placa-memoria/1789-bread-riots/]
[https://ajuntament.barcelona.cat/mercats/ca]
[https://elbornculturaimemoria.barcelona.cat/es/]
[https://elbornculturaimemoria.barcelona.cat/es/activitat/por-que-la-guerra/]
Video pogledajte na Instagramu: https://www.instagram.com/p/C6lzA56M_ws/
Fotografije: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.960857289379314&type=3
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Apr 1, 2024 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Ovo je najsveobuhvatniji muzej o znanosti koji smo do sad posjetili. Od početka života na Zemlji do Svemira, Muzej ujedinjuje (abecednim redom) arheološki, astronomski, biološki, fizikalni, paleontološki i zoološki aspekt znanosti te sadrži čak i Planetarij. Izgrađen je u dubinu umjesto u visinu te se prostire na -5 etaža. Na samom ulazu ispisane su formule zakona fizike i postavljena je umjetnička instalacija njihala koje demonstrira kaotičnu dinamiku. Na recepciji su izložene voštane figure Charlesa Darwina, Marie Curie i Alberta Einsteina, jednih od najzaslužnijih i najpoznatijih pojedinca temeljem čijih rezultata istraživanja danas temeljimo cjelokupnu znanost, odnosno aspekte fizikalnih i kemijskih zakonitosti, biologije i evolucije prikazane u Muzeju.
Glavni se postav nalazi na najnižoj etaži do koje se dolazi pokretnim stepenicama ili rampama. Na sredini, vjerojatno -3. ili -2. etaži, nalaze se prostori izložbe o mikrosvijetu sa staklenim radnim prostorijama s mnogobrojnim mikroskopima, vjerojatno namijenjenima radionicama te Planetarij. Planetarij se otvara u 18 sati, a Muzej zatvara u 20. Iako smo došli oko 16, toliko nas je zaokupila glavna izložba da Planetarij nismo stigli posjetiti (vjerojatno ćemo se vratiti!). Na navedenoj ‘mikroskopskoj’ etaži nalaze se ‘miradori’ – pozicije s pogledom na glavnu izložbu i impresivnu Poplavljenu prašumu s jezerom ostakljenog bazena u kojem obitavaju velike i male ribe i aligatori te gustim raznovrsnim raslinjem u kojem se skrivaju tropske ptice. U tunelu ispod ove fascinantne unutrašnje instalacije nalaze se ostakljeni terariji s insektima i zmijama.
Tjelesan i mentalan razvoj čovjeka prikazan je izloženim koštanim ostacima te rekonstrukcijama ljudi i rituala (pokapanja). Opisuju se karakteristike različitih ljudskih predaka na temelju lubanja i drugih dijelova tijela te grobni prilozi iskopani na arheološkim istraživanjima.
Dio izložbe koji se bavi fizikom omogućuje posjetiteljima sudjelovanje u poučnim eksperimentima koji objašnjavaju njezine zakone – i klasične i kvantne. Tu smo proveli najviše vremena, a uočili smo da su francuski učenici, u okviru edukativnog posjeta Muzeju, s entuzijazmom sistematski odrađivali jedan po jedan eksperiment. Neki od fizikalih i matematičkih principa ilustrirani eksperimentima su Zakon očuvanja kutne količine gibanja, Gausova raspodjela, Brownovo gibanje, prikaz valne čestice dualnosti, tri Newtonova zakona te različite dinamike fluida i drugi. Prisutni su i vizualno atraktivni eksponati, od kojih je najimpresivnija plazma kugla te veliko Foucaltovo njihalo. Ovakvo aktivno i hands on znanstveno iskustvo ne samo da omogućuje konkretno razumijevanje (djeci i odraslima) nekih od apstraktnih fizikalnih zakona, već fascinacija tematikom potencijalno motivira učenike za daljnji razvoj u određenom znanstvenom smjeru.
Dodano, mnogi izlošci postaju interaktivni uz uporebu mobilnih aplikacija, touch screenova i multimedijalnih instalacija. Bilo je, recimo, vrlo zabavno igrati memory s robotom ili ‘ući’ u ljudski mozak.
Trenutno su, u okviru privremene izložbe u posebnom dijelu Muzeja, izloženi paleontološki ostaci i rekonstrukcije kostura patagonijskih dinosaura. Rekonstrukcija najvećeg impozantne je veličine te se svojim dugim vratom i repom proteže u zračnom prostoru iznad podilja namjenjenog izložbi. Posjetiteljima je omogućen prolaz ispod njegovog trbušnog dijela i snimanje zanimljivih fotografija. Uz njega ionako mali dinosauri izgledaju još manji.
Uz trgovinu, koja nudi izbor kreativnih i interaktivinih te edukativnih igračaka, u okviru Muzeja djeluju kafeterija i restoran. Terasa restorana prostire se na području unutarnjeg dvorišta Muzeja na kojem su također postavljeni izlošci. Ono što smo, uz Planetarij, propustili jer smo došli popodne, što je još jedan razlog za ponovni posjet, je Heliostat koji direktno projicira prikaz Sunčeve površine na zaslon u Glavnom dijelu izložbe te se koristi za više eksperimenata. Veliki sunčani sat i skulpture koje se odnose na prikaz Zemlje i njezinih karakteritika te njezin položaj u Svemiru zaokupljaju prostor između građevina i visećeg vrta. Postavljena je i vremenska kapsula zapečaćena 2010. godine, predviđenog otvaranja 2159. godine.
Za kraj, za Muzej koji na svojim stranicama citira Nikolu Teslu
Svako živo biće je mali kotačić u ustroju svemira. Premda se čini kao da utječe samo na svoju najbližu okolinu, njegov se utjecaj širi u beskonačnost.
(https://cosmocaixa.org/es/p/sala-universo_a455343), možemo konstatirati da je rijetki muzej koji je uzbudljiviji od odlaska u kino 🙂
Barcelona, 29. 3. 2024.
Berislav Buča i Vendi Jukić Buča
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Dec 22, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U Europi
Muzej Krakova institucija je koja obuhvaća brojne muzejske podružnice na području Krakova. Većinu smo posjetili i o njima ćemo pisati idućih nekoliko mjeseci, a prvo predstavljamo Pod Krzysztofory palaču u kojoj se nalazi Povijesni muzej Grada Krakova. Osim što je impresivan i arhitekturno i izložbeno, Muzej organizira tradicionalni natječaj za izbor najljepših Božićnih jaslica. Rečeno mi je da je Krakov nabolje posjetiti u prosincu upravo radi ovog natječaja i prateće izložbe koji se održavaju prve subote.
Palača se nalazi u Starom gradu, na zapadnom uglu Glavnog trga (polj. Rynek Główny).. Od kad je izgrađena sredinom 17. stoljeća, spajanjem triju gotičkih građevina, doživjela je brojne transformacije i promjene vlasnika. Ime je dobila po sv. Kristoforu čija se skulptura nalazi na pročelju iznad glavnog ulaza. Muzejom postaje 1965. godine, a trenutni stalni postav prikazuje ‘Krakov od početka, do bez kraja’ (‘Krakow from the beginning, to no end’). Izložba se prostire na području podruma i prvog kata Palače. Kako navode autori, ‘do bez kraja’ ima trostruko značenje: o gradu postoje tolike pripovijesti i vezuje se uz toliko konteksta da ih je nemoguće sve obuhvatiti izložbom, koliko god opsežna bila, jer grad se razvija i u moderna vremena te naposlijetku, jer se posjetitelje potiče na istraživanje grada nakon obilaska izložbe šetnjom, kroz literaturu te posjetom događaja u organizaciji Muzeja.
Izložba započinje (a i završava) izloškom skulpture tradicionalnih krakovskih Božićih jaslica autora B. Pięcika iz 2002. godine. Krakovske jaslice, pored neophodnih protagonista, Isusa, Marije, Josipa u društvu Tri mudraca, anđela, pastira i ovaca, prikazuju i lokalne povijesne figure, kraljeve, narodne heroje i značajne Poljake te imaginarne likove, poput Svirača bugle, gospodina Tvardovskog i suvremene osobe, poput Lecha Wałęsa ili pokojnog Pape Ivana Pavla II. Godišnji natječaj inicirao je dr. Jerzy Dobrzycki 1937. godine. U počecima, skulpture jaslica bile su skromne, izrađene uglavnom od kartona ili drveta i dekorirane obojanim papirima. Naknadno su popularizirane izrezima u papiru kroz koje je prolazilo svjetlo svijeće (svijeće su u ovoj upotrebi danas zabranjene). Suvremene jaslice uglavnom su osvjetljene električnom rasvjetom. S vremenom su umjetnička ekspresija i uvođenje novih materijala u njihovoj izradi rezultirali bogato dekoriranim, detaljnim i impresivnim skulpturama. Nakon natječaja, Muzej otkupljuje najljepše primjerke jaslica za svoju kolekciju. Osobno su mi najdraži izložak jaslice u pravoj veličini, na kraju izložbe, u koje se ulazi kao u bajku, a prikazuju znamenite gradske spomenike poput tornjeva Crkve sv. Marije, Sigismundove kapele i Sukiennice (Dvoranu tkanina). Više o ovogodišnjem natječaju pročitajte na linku (na englsekom): http://www.arheologija.hr/2023/12/21/muzej-krakova-800th-anniversary-of-creation-of-the-first-nativity-scene-szopka-press/
Prvo se obilaze podrumske prostorije. Iduća prostorija prikazuje stvorenja, čuda i životinje Krakova (realne i imaginarne). Brojne gradske skulpture izradio je B. Chromy (1925-2017), uključujući i skulpturu zmaja na ulazu u Zmajsku spilju podno Dvorca Wavel (tekst slijedi). Izložena mu je skulptura pauna širokog, rastvorenog repa te nekoliko skulptura izrađenih u kombinaciji kamena i metala, a na podu se nalazi osvijetljeni motiv zmaja. Ovdje se nalazi prvi od brojnih satova raspoređenih po izložbi.
Na prostoru bivšeg kafića Krzysztofory, otvorenog 1958. godine u podrumu Palače, nalazili su se galerija Krakovske gupe II te kino Cricot 2. Danas se ovdje nalazi stalna izložba ovih postratnih institucija.
Iduće prostorije prikazuju osnutak Krakova, glavnog grada Poljske od 11. do 14. stoljeća, te legendu o osnivaču Krakusu i njegovoj kćeri nasljednici Wandi. Smatra se da su dva obližnja brežuljka za koje se smatra da potječu iz brončanog doba njihova počivališta, a ja sam obišla Wandu pri posjeti muzeju u Nowa Huti, tekst naknadno na FILM-mag.net-u. Ovaj dio izložbe pripovijeda o krakovskim herojima, vladarima i drugim legendama vezanima uz grad, poput one koja tvrdi da su brojni krakovski golubovi zapravo začarani vitezovi Vojvode Henrika IV. Pravičnog (13. stoljeće). Izložena je ofenzivna (mačevi) i defenzivna (oklopi) ratnička oprema te portreti kraljeva i znamenitih Krakovčana. Zanimljivi izlošci obuhvaćaju znamenja gradonačelnika iz 16. stoljeća, prsten i skeptar te grb Erazma Czeczotka, poznatog kao Krvavi gradonačelnik. Među legendama ističe se i ona koja se veže uz vrijeme mongolske invazije na Krakov u 13. stoljeću. Tatarska strijela pogodila je svirača bugle za vrijeme sviranja upozorenja stanovnicima na nadolazeći napad. Danas se ova legenda obilježava na način da se na puni sat svira bugle s vrha tornja Bazilike sv. Marije (poljski Kościół Mariacki), a nastup u podne prenosi se uživo putem radija.
Zanimljiva je prostorija u kojoj su prikazane igre i zabave organizirane u Krakovu od srednjeg vijeka do danas. Posebice su bile omiljene dvorske zabave, a razvoj kafića omogućio je susrete u javnom prostoru umjetnika te su postali mjesto razvoja novih ideja tijekom 19. i 20. stoljeća. Izloženi fragment zida potječe s građevine koja se smatra najstarijom na području Krakova – rezidencijalnog i obrambenog tornja iz druge polovice 13. stoljeća. Velike glave potječu s Hale tkanina gdje su zamijenjene replikama nakon oštećenja u velikoj oluji 2002. godine.
Berislavu je najzanimljivija bila prostorija koja prikazuje mistične i ‘magične’ pojave, ljude i životinje. Predstavljaju se mitski gospodin Twardowski, alkemičar koji je pokušao nadmudriti Vraga, ali je završio na Mjesecu, gdje se nalazi i danas te brojne realne osobe koje su se bavile znanošću i magijom tijekom 16. i 17. stoljeća. Izložen je i stol te osobni predmeti suvremene gatare Dzidzianne Solske (1929.-2017.) te njezin portret s brojnim mačkama (mačke smo s radošću zamjećivali posvuda po postavu). Utjelovljeni su brojni duhovi, poput Crne Dame, ranije vlasnice Palače Krzysztofory, koja predviđa datume smrti osoba koje susreće.
Idućih nekoliko prostorija posvećeno je građevinama, zidinama i najamnim kućama. Fotografije, crteži i slike prikazuju nekadašnje vizure grada. Za obilježavanje najamnih kuća isprva su se koristili plitki reljefi, s prikazima biljnih i životinjskih motiva. Naknadno je uveden sistem naziva ulica (koje su često mijenjane u odnosu na ideologiju) i kućnih brojeva. Prikazan je razvoj grada – model prikazuje Krakov prije njegova osnutka 1257. godine, projicira se film o Krakovu sredine 17. stoljeća, a na staklenom panou postavljena je satelitska snimka modernog Krakova. Iznad ove prostorije nalazi se izduženi prostor izrađen tijekom arheoloških istraživanja. Iza zaštitnog stakla, nalazi je prednji zid tipičnog krakovskog arhitekturnog elementa – uzdignuća ispod kojeg se nalazi tzv. cellarium ante domum (eng. stoop) te dio popločenja ulice uz Glavni trg, koji se originalno nalazio ispod današnje razine (posebna izložba nalazi se ispod razine današnjeg trga, o njoj pišemo naknadno). Ovi ulazni podrumi Krzysztofory palače bili su najveći u Krakovu (80 m2). Izgrađeni sredinom 14. stoljeću, obuhvaćali su dvije prostorije nadsvođene bačvastim svodom dograđene na fasadu rezidencijalne građevine iz prve polovice 14. stoljeća ispred uzvišenja najamne zgrade. U njima se uglavnom čuvala trgovačka roba. Tijekom ranog 17. stoljeća iznad ulaznih podruma nalazila se terasa natkrivena krovom na drvenim stupcima. Ovi podrumi istraženi tijekom arheoloških istraživanja jedini su arheološki i arhitekturni lokalitet u Poljskoj koji prikazuje njihov interior i eksterior.
Nakon podrumskih prostorija uspinje se na razinu prizemlja Palače, gdje je multimedijalna prostorija oblikovana kao garderoba Lajkonikove pratnje. Legenda pripovijeda o herojskim tegleničarima koji su otklonili prijetnju Tatara te u čast pobjedi održali ceremonijalnu paradu u odjeći poraženih. Radi ove legende jedan od najpoznatijih motiva je bradati jahač u orijentalnoj odjeći i zašiljenoj kapi. I danas se održava procesija Lajkonika tijekom koje centrom grada od Zwierzynieca do Gralvnog trga tijekom Tijelova prolazi Lajkonik, a vjeruje se da će onaj koga palicom dotakne u rame, imati puno sreće u nadolazećoj godiiu. Lajkonik je popularan motiv na malim suvenir-značkama, uz goluba i okruglo krakovsko pecivo obwarzanek krakowski (jako fino!).
Tematski drugi dio izložbe nastavlja se na prvom katu Palače, reprezentativnom piano nobile. Kako se navodi u Vodiču, izloženi su najdragocjeniji dijelovi kolekcije Muzeja, radovi poljskih nacionalnih umjetnika s prijelaza 19. na 20. stoljeće. Kao najznačajniji i najpoznatiji od njih ističe se Jan Matejko (1838.-1893.). Velika izložba njegovih djela otvorena je do 7. siječnja 2024. u Nacionalnom muzeju Krakova (pišemo naknadno).
Impresivna Baldassare Fontana dvorana nekoć je bila poprište održavanja balova i prestižnih društvenih događanja za krakovsku elitu. Na stropu prostorije Pad Faetona izrađen je oko 1700. godine u štuku i sačuvan u originalu. Prikazuje grčki mit o tragičnoj sudbini Faetona, Helijevog sina, koji je poželio voziti sunčevu kočiju. Približivši se previše površini zemlje, Zeus ga je prostrijelio munjom te se Faeton srušio u rijeku Eridan. Ovo djelo smatra se najznačajnijim djelom talijanskog baroka u Krakovu. Pogled kroz prozore ove dvorane prostire se po Glavnom trgu. Put nastavlja u galeriju znamenitih Krakovčana 19. stoljeća te još jednu prostoriju ukrašenu štukom, tzv. kapelu. U motivima iz rimske mitologije, prepoznaje se kršćanska simbolika.
Iduće prostorije prikazuju sadržaj svakodnevnog života Krakovčana te razvoj načina stanovanja kroz nekoliko stoljeća (od srednjeg vijeka do industrijske revolucije). Izložen je namještaj, uporabni i fotografski materijal vezan uz slikare, pisce (Stanislav Lem!), političare, socijalne aktiviste te tradicionalna nošnja.
Posebno je istaknut odnos Krakovčana i njihovih ljubimaca te flore i faune unutar grada. U izloženom paviljonu prikazane su krakovske zelene zone, a portreti prikazuju Krakovčane i njihove ljubimce, primjerice Jerzy Paneka s njegovim ljubimcem psom Pimpekom. Golubovi su simbol Krakova i zaista ih velik broj obitava na Glavnom trgu. Nekoliko fotografija je posvećeno njima (u Hali tkanina, a i drugdje u Krakovu, moguće je kupiti plišance u obliku golubova, koji su kvalitetno i realistično izrađeni).
Predstavljeni su i brojni znanstvenici. Vjerojatno najpoznatiji je Nikola Kopernik, koji je u Krakovu studirao. Predstavljena je i tvornička aktivnost i proizvodnja.
Izložba završava izlošcima koji se odnose na socijalne aktivnosti, zaštitu materijalnog naslijeđa grada te spiritualnost i religiju.
U posljednjoj prostoriji nalaze se velike jaslice koje smo opisali na početku ovog članka.
Na drugom katu nalaze se privremene izložbe. U trenutku našeg posjeta organizirana je bila izložba o liku i djelu slikara Włodzimierza Tetmajera (1861.-1923.), ‘Włodzimierz Tetmajer. Moć boja i temperamenta’, povodom stote obljetnice umjetnikove smrti. Ova monografska izložba prva je izložba ovog tipa i razmjera opusa Tetmajera. Veći dio izložbe posvećen je štafelajnom i monumentalnom slikarstvu te uključuje uljane slike, skice za slike i nacrte za polikromiranje i ilustracije. Izložbeni prostor ima zasebne tematske priloge posvećene temama: biografska nit, etnografska djelatnost, ilustrativna djelatnost, politička djelatnost. Senat Republike Poljske proglasio je 2023. godinu godinom Włodzimierza Tetmajera, umjetnika, slikara, vodećeg predstavnika Mlade Poljske, političara i borca za neovisnost. Izložbu nadopunjuju muzejska događanja koja prate izložbu.
Pored stalnog postava, Palača sadrži knjižnicu (druga najveća kolekcija krakovskih knjiga, nakon zbirke Sveučilišta Jagiellonian) i arhiv, edukacijske, administracijske, komercijalne i gastronomske prostore te konferencijsku dvoranu. Osim muzejske, institucija vrši i druge funkcije – održavanje koncerata, literarnih susreta, debata, predavanja i edukativnih radionica. Muzejski shop nudi asortiman korisnih suvenira s motivima Krakova i lokalnih umjetnika, a Centar za posjetitelje informacije o instituciji Muzej Krakova.
Iz vestibula se pogled prostire na atrij palače, ugodan vanjski prostor s restoranom, a mi smo popili najpjenušaviji latte u Krakovu.
Ulaz u Palaču slobodan je utorkom.
Vendi Jukić Buča i Berislav Buča
Kopenhagen, 22. prosinca 2023.
Izabrana literatura
Niechaj, ‘Kraków Nativity Scene’, Muzeum Krakowa, Kraków.
Hapanowicz, K. Stasiak, ‘The Pod Krzysztofory Palace – Guidebook’, Muzeum Krakowa, Kraków, 2022.
https://www.artistiticinesi-ineuropa.ch/ita/fontana-b-ita.html
https://culture.pl/pl/tworca/wlodzimierz-przerwa-tetmajer
https://mnk.pl/exhibitions/matejko-the-painter-and-history
https://muzeumkrakowa.pl/en
