by Uredništvo | Oct 23, 2017 | Istaknuto, Uredništvo
Od posljednjeg tjedna listopada 2017. redakcija portala Arheologija.hr djeluje iz Oxforda, Velika Britanija, u koji su preselili njegovi osnivači Vendi Jukić Buča i Berislav Buča, zajedno s ljubimcem Pulcijem.
Dr. sc. Berislav Buča prihvatio je poslijedoktorsku poziciju na Odsjeku za fiziku Sveučilišta u Oxfordu, što je bio povod preseljenju.
Uz seriju članaka o Oxfordu i Velikoj Britaniji, najavljujemo i ovogodišnji ArheoKalendar© s oxfordskim znamenitostima, koje će predstaviti arheomačak Pulci.
Izvještavanje o arheološkim događajima u Hrvatskoj ostat će glavna djelatnost Portala.
Uredništvo
Oxford, 23. 10. 2017.
by Uredništvo | Nov 30, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, SLO Narodni muzej Slovenije, Stručna literatura, U Europi
Narodni muzej Slovenije
Tip: katalog
Izdajatelj in založnik/Izdavač: Narodni muzej Slovenije, 2016
Zanj/Za: Barbara Ravnik
Uredniki/Urednici: Polona Bitenc, Timotej Knific, Tomaž Nabergoj
Avtorja/Autori: Timotej Knific, Tomaž Nabergoj
Jezikovni pregled/Jezični pregled: Borut Petrović Jesenovec
Fotografije: Tomaž Lauko in Boris Farič, Andrej Furlan, Darja Grosman, Srečo Habič, Jože Hanc, Draško Josipovič, Timotej Knific, Marija Lubšina Tušek, Narodna in univerzitetna knjižnica, Narodni muzej Slovenije, Matija Pavlovec, Nejc Saje, Igor Sapač, Vinko Šribar, Dejan Šumak, Samo Tanacek, Boris Vičič, Tomislav Vrečič, ZVKDS Center za preventivno arheologijo
Risbe in načrti/Crteži i planovi: Ida Murgelj in Roman Hribar, Dragica Knific Lunder, Igor Sapač
Karte: GeoPodobe Vida Bitenc s.p.
Jezik: slovenski
ISBN 978-961-6981-04-0
Fizični opis/Fizički opis: 239 str., 23 x 30 cm, 232 barvnih slik
Avtorica seznama razstavljenih predmetov/Autorica popisa izloženih predmeta: Polona Bitenc
Ureditev seznamov literature/Urednica popisa literature: Barbara Jerin
Oblikovanje: Iztok Lemajič, IDFL arhitektura in oblikovanje, d.o.o.
Tisk/Tisak: Tiskarna Present
Naklada: 500 izvodov
Galerija fotografij/Galerija fotografija [autor VJB]
Katalog ‘Srednjeveške zgodbe s stičišča svetov’ spremlja istoimensko razstavo postavljeno leta 2016, ki je del stalne arheološke razstave v Narodnem muzeju Slovenije.
V uvodu avtorja predstavita razstavo in katalog, ki pripovedujeta o življenju prebivalcev na ozemlju današnje Slovenije od 5. do 15. stoletja, to je v obdobju pozne antike in srednjega veka. Slovenija je bila prehodni prostor, kjer se stikajo velika geografska, jezikovna, etnična in kulturna območja. Ta stoletja med starim in novim vekom so zaznamovala pomembna dogajanja in spremembe: propad rimskega imperija, razmah krščanstva in Cerkve, nastanek barbarskih kraljestev, naselitev Slovanov, obnovitev ideje cesarstva, oblikovanje fevdalnih gospostev, grofij in dežel, vzpon mest, krize poznega srednjega veka.
Razstava in katalog temeljita na arheoloških najdbah iz pozne antike (5. in 6. stoletje), zgodnjega srednjega veka (od 7. do 10. stoletja), visokega srednjega veka (11. in 12. stoletje) in poznega srednjega veka (od 13. do 15. stoletja). Na ogled je 830 predmetov iz Narodnega muzeja Slovenije in 16 predmetov, ki so jih posodili tri ustanove in dva zasebnika. Predmeti izhajajo s približno 70 najdišč na ozemlju Republike Slovenije.
‘Najdbe z arheoloških najdišč so pogosto ohranjene le delno, navadno gre za manj dragocene, vsakdanje in včasih že zavržene predmete. Vendar so zelo pomembni za spoznavanje dobe, v kateri je bila večina prebivalstva nepismena, pisne vire pa je ustvarjala učena elita. Najdbe in najdišča ne pričajo o konkretnih zgodovinskih dogodkih ali celo trenutkih iz preteklosti, ampak o vsakdanjem življenju ljudi, njihovih opravilih in navadah, bivališčih, prehranjevanju, oblačenju, vojskovanju, pogrebnih običajih – o tisti stvarnosti srednjega veka, o kateri listine, freske ali zidani oboki stavb navadno molčijo.’
Timotej Knific in Tomaž Nabergoj, iz Uvoda
Publikacija je razdeljena na dva dela in sledi razstavljenemu gradivu po posameznih temah v zgoraj omenjenem časovnem zaporedju. Za obdobje pozne antike in zgodnjega srednjega veka je poudarek na raznovrstnosti prebivalstva, nationumdiversitas, ki jo na začetku 6. stoletja omenja pisec in poznejši škof Enodij. Ta je bila na ozemlju današnje Slovenije velika, saj so ob staroselskih Romanih pustili sledove Vzhodni Goti, Langobardi, Slovani in druge etnične skupine. V ta del sodijo teme Rimski svet se podira, V barbarskem kraljestvu, Nova domovina Slovanov in Uveljavljanje novega reda. Drugi del, obdobje visokega in poznega srednjega veka ima poudarek na stanovski razdelitvi srednjeveške družbe oziroma konceptu treh družbenih redov, ki se je v Evropi začel uveljavljati v 11. stoletju. V tem delu so teme Ljudje, strukture in ideje srednjega veka, V imenu gospodovem, Polje in vas. Nekatere vsebine v tem delu kataloga presegajo tridelno razdelitev družbe, npr. promet, simbolika znakov in podob ter spremembe v oborožitvi in vojaški organizaciji.
Publikacija vsebuje številen in bogat slikovni material: barvne fotografije vseh razstavljenih predmetov, posnetkov najdišč, sočasnih pisnih in likovnih virov, rekonstrukcije moških in ženskih noš, zemljevide z vrisanimi najdišči, tlorise najdišč, terenskih risb in risb predmetov.
Narodnemu muzeju Slovenije se zahvaljujemo za promocijski izvod kataloga.
Pavla Peterle Udovič
V Ljubljani, 29. 11. 2016
Katalog je izšel ob razstavi: http://www.arheologija.hr/?p=9487
Naslovnica kataloga ‘Srednjeveške zgodbe s stičišča svetov. Foto: VJB.
Katalog ‘Srednjovjekovne zgode s raskrižja svjetova’ prati istoimenu izložbu postavljenu 2016. godine, koja je dio stalnog arheološkog postava Narodnog muzeja Slovenije.
U uvodu autori predstavljaju izložbu i katalog, koji pripovijedaju o životu stanovnika područja današnje Slovenije od 5. do 15. stoljeća, odnosno u razdoblju kasne antike i srednjeg vijeka. Slovenija je bila prijelazan prostor na kojem se dotiču velika zemljopisna, jezična, etnička i kulturna područja. Ova stoljeća između starog i novog vijeka obilježili su važni događaji i promjene: pad Rimskog Carstva, ekspanzija kršćanstva i Crkve, nastanak barbarskih kraljevstava, doseljenje Slavena, obnova ideje Carstva, oblikovanje feudalnih gospodarstava, grofovija i država, uspon grada, krize kasnog srednjeg vijeka.
Izložba i katalog temelje se na arheološkim nalazima iz kasne antike (5. i 6. stoljeće), ranog srednjeg vijeka (od 7. do 10. stoljeća), visokog srednjeg vijeka (11. i 12. stoljeće) i kasnog srednjeg vijeka (od 13. do 15. stoljeća). Izloženo je 830 predmeta iz Narodnog muzeja Slovenije i 16 predmeta, koje su posudile tri ustanove i dva privatna kolekcionara. Predmeti potječu s približno 70 nalazišta na području Republike Slovenije.
‘Nalazi s arheoloških nalazišta često su sačuvana samo djelomično, najčešće se radi o manje dragocjenim, svakidašnjim i često odbačenim predmetima. Ipak su vrlo značajni za upoznavanje razdoblja u kojem je većina stanovnika nepismena, pisane izvore je stvarala učena elita. Nalazi i nalazišta ne pripovijedaju o konkretnim povijesnim događajima ili čak trenucima iz prošlosti, već o svakidašnjem životu ljudi, njihovim poslovima i običajima, staništima, prehranjivanju, oblačenju, ratovanju, pogrebnim običajima – o toj stvarnosti srednjeg vijeka, o kojima listine, freske ili zidani svodovi građevina obično šute.’
Timotej Knific i Tomaž Nabergoj, iz Uvoda
Publikacija je podijeljena na dva dijela i prati izloženu građu prema pojedinim temama u ranije spomenutom vremenskom razdoblju. Za razdoblje kasne antike i ranog srednjeg vijeka naglasak je na raznovrsnosti stanovništva, nationumdiversitas, koju na početku 6. stoljeća spominje pisac i kasnije biskup Enodij. Ona je bila na području današnje Slovenije velika, jer su uz romanske starosjedioce tragove ostavili Istočni Goti, Langobardi, Slaveni te druge etničke skupine. Tom dijelu pripadaju teme Rimski svijet pada, U barbarskom kraljevstvu, Nova domovina Slavena i Uvođenje novog reda. Drugi dio, razdoblje visokog i kasnog srednjeg vijeka ima naglasak na imovinskoj raspodjeli srednjovjekovnog društva odnosno konceptu tri društvena reda, koji se u Europi počeo provoditi u 11. stoljeću. U tom dijelu su teme Ljudi, strukture i ideje srednjeg vijeka, U ime Gospodnje, Polje i selo. Neki sadržaji u ovom dijelu kataloga prelaze trostruku podjelu društva, npr. promet, simbolika znakova i slika te promjene u naoružanju i vojničkoj organizaciji.
Publikacija sadrži brojan i bogat slikovni materijal: fotografije u boji svih izložaka, fotografije nalazišta, istodobnih pisanih i likovnih izvora, rekonstrukcije muških i ženskih nošnji, zemljovide s obilježenim nalazištima, tlocrte nalazišta, terenske crteže i crteže predmeta.
Zahvaljujemo Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.
Pavla Peterle Udovič
U Ljubljani, 29. 11. 2016.
Prijevod: VJB.
by Uredništvo | Mar 4, 2016 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji
Izložba je preseljena u Narodni muzej Slovenije – Prešernova. Otvorena je do 30. travnja 2016. godine.
”Na ljubljanskoj močvari pronašao je zemljoposjednik gospodin Peruci za znanost prezanimljive tragove, u prapovijesnom razdoblju postavljene stambene prostore na drvenim stupovima nad vodom, takozvane ‘pfahlbauten’. Iskopavanja napreduju. Više o tome sljedeći put.”
Citat iz obavijesti o otkriću sojenica, iz časopisa ‘Slovenski narod’, 28. srpnja 1875. godine.
Replike keramičkih nalaza pronađenih na području Iga. Fotografija: Pavla Peterle Udovič.
U petak, 15. siječnja 2016. godine, u Knjižnici Ig otvorena je izložba ‘VELIKANSKA NAJDBA, Prva odkritja kolišč na Ljubljanskem barju’ (‘VAŽAN NALAZ, Prva otkrića sojenica na Ljubljanskom barju’). Izložbu je pripremio Krajinski park Ljubljansko barje u suradnji s Narodnim muzejem Slovenije, Mestnim muzejem Ljubljana i Institutom za arheologiju ZRC SAZU. Izložbu su omogućili Ministarstvo za kulturu, Slovenska nacionalna komisija za UNESCO te općina Ig.
Sadržaj izložbe, čiji su autori Elena Leghissa i Dejan Veranič, čini Dežmanov doprinos razumijevanju kulturne baštine sojenica i njihovog značenja za današnje vrijeme.
Na izložbi su, pored arhivskih i današnjih fotografija Barja, pogledu i dodiru izložene replike sojeničkih predmeta te maketa Ljubljanskog barja i kratke animirane 3D rekonstrukcije. Autori planiraju gostovanja izložbe u barjanskim općinama i već početkom veljače ju je moguće razgledati u Ljubljani, gdje će biti moguće vidjeti i originalne nalaze.
Ižanske sojenice otkrivene su tijekom srpnja 1875. godine, kada se prilikom čišćenja jaraka uzduž ižanske ceste naletjelo na drvene stupce i raznovrsne nalaze. O otkriću je Martin Peruzzi, tadašnji vijećnik cestovnog vijeća, odmah obavijestio Kranjski deželni muzej u Ljubljani. Na ovu vijest odazvao se tadašnji vođa Deželnog muzeja Karl Deschmann (Dragotin Dežman), muzejski kustos te organizirao i izvršio prva arheološka iskopavanja provedena na Kranjskem. U narednim iskopavanjima, 1876. i 1877. godine, Dežman je na području sjeverno od Iga otkrio čak tri sojenička naselja, koje struka poznaje kao I., II. i III. Dežmanovo kolišče.
Otkriću je od početka i tijekom istraživanja uslijedio izuzetan odaziv javnosti po cijeloj Austro-Ugarskoj kao i arheološke struke iz cijele Europe. Brojni stručnjaci od tada dolaze vidjeti i proučavati nalaze. I danas su ti nalazi jedni od ključnih za proučavanje materijalne kulture kasnog bakrenog i ranog brončanog doba.
Ostaci sojenica su najvažniji arheološki izvor za istraživanje prvih poljodjelskih društava u Europi. Nalazi nude pogled na život Europe od 5000. do 500. godine pr. n. e. U razdoblju sojenica je došlo do nekoliko univerzalnih i dandanas očiglednih otkrića i napretka u društvu. Jedno među njima je keramika.
Sojenice na Igu proglašene su spomenikom državnog značaja te su od godine 2011. upisane na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ižanska ili Dežmanova kolišča čine dio od 111 prapovijesnih sojenica na području Alpa.
Na dan otvorenja izložbe, 15. 1. 2015. godine, Slovenija je postala predsjedavajuća država članica Međunarodnom koordinacijskom odboru za UNESCO prapovijesne sojenice uokolo Alpa (UNESCO World Heritage Site Prehistoric Pile Dwellings around the Alps – International coordination group).
Pavla Peterle Udovič
Originalni link: http://arheoved.si/razstava-velikanska-najdba-na-igu/
Galerija fotografija (autor Pavla Peterle Udovič)
Prijevod: VJB
by Uredništvo | Dec 9, 2015 | ArheoKalendar, Events, Inspiracija, Istaknuto
Arheologija.hr
Projekt: ArheoKalendar©
‘PULCI predstavlja SPLIT’
Portal Arheologija.hr i treću godinu nastavlja s Projektom izdanja kalendara s motivima arheoloških nalaza, muzejskih predmeta ili lokaliteta te umjetničkim reprodukcijama.
O Kalendaru 2016.
Predstavljamo vizure grada Splita i njegovih znamenitosti ‘po odabiru’ Mačka Pulcija, kućnog i internetskog ljubimca portala Arheologija.hr, koji je ujedno maskota prvog hrvatskog internetskog portala o filmu i bliskim područjima kulture FILM-mag.net, >vidi logo Portala.
Sve fotografije su autorske | Sva prava rezervirana
Autor fotografija: Vendi Jukić Buča
Oblikovanje Kalendara: Vendi Jukić Buča
Kalendar je izrađen u verziji formata A4 panorama
>Kalendar
>FILM-mag.net
Split, 8.12.2015.
Glavni i odgovorni urednik
dr. sc. Vendi Jukić Buča
ArheoKalendar© 2016. ‘PULCI predstavlja SPLIT’
Popis fotografija:
0. Ispred dovratnika Jupiterovog hrama
1. Pogled na renesansnu Uru podignutu na ostacima rimske kule (danas na Narodnom trgu – Pjaca)
2. Pogled na Protiron Peristila i dvije naknadno izgrađene kapelice
3. Maskeron u obliku lavlje glave kamenog žlijeba za vodu zapadne kapelice na Peristilu
4. Tri mace (lav, sfinga i Pulci) ispred ulaza u zvonik katedrale sv. Dujma na Peristilu
5. Pogled na vanjski plašt Dioklecijanovog mauzoleja, današnje katedrale sv. Dujma
6. Pogled na Dioklecijanov mauzolej – današnju katedralu sv. Dujma sa zvonikom
7. Dovratnik Jupiterovog hrama, koji je u 6. st. posvećen u krstionicu sv. Ivana Krstitelja, ukrašen biljnim motivima i likovima djece
8. Prolaz između Peristila i Jupiterovog hrama
9. Pogled prema poziciji drugog hrama na Peristilu, čiji su ostaci pronađeni ispod kavane ‘Luxor’
10. Sjeverna vrata Dioklecijanove palače, od 16. st. poznata kao ‘Zlatna vrata’
11. Kapitel izložen ispred sjevernog zida Dioklecijanove palače, na području srednjovjekovnog ženskog benediktinskog samostana
12. Ulica Ispod Ure
Literatura
T. Marasović. Dioklecijanova palača. Izdavačka organizacija ‘Sloboda’ Beograd, 1982.
J. Marasović, T. Marasović, B. Gabričević. Istraživanje i uređenje Peristila Dioklecijanove palače u Splitu 1956. – 1961. Književni krug Split, 2014.
