Izložba je preseljena u Narodni muzej Slovenije – Prešernova. Otvorena je do 30. travnja 2016. godine.
”Na ljubljanskoj močvari pronašao je zemljoposjednik gospodin Peruci za znanost prezanimljive tragove, u prapovijesnom razdoblju postavljene stambene prostore na drvenim stupovima nad vodom, takozvane ‘pfahlbauten’. Iskopavanja napreduju. Više o tome sljedeći put.”
Citat iz obavijesti o otkriću sojenica, iz časopisa ‘Slovenski narod’, 28. srpnja 1875. godine.
Replike keramičkih nalaza pronađenih na području Iga. Fotografija: Pavla Peterle Udovič.
U petak, 15. siječnja 2016. godine, u Knjižnici Ig otvorena je izložba ‘VELIKANSKA NAJDBA, Prva odkritja kolišč na Ljubljanskem barju’ (‘VAŽAN NALAZ, Prva otkrića sojenica na Ljubljanskom barju’). Izložbu je pripremio Krajinski park Ljubljansko barje u suradnji s Narodnim muzejem Slovenije, Mestnim muzejem Ljubljana i Institutom za arheologiju ZRC SAZU. Izložbu su omogućili Ministarstvo za kulturu, Slovenska nacionalna komisija za UNESCO te općina Ig.
Sadržaj izložbe, čiji su autori Elena Leghissa i Dejan Veranič, čini Dežmanov doprinos razumijevanju kulturne baštine sojenica i njihovog značenja za današnje vrijeme.
Na izložbi su, pored arhivskih i današnjih fotografija Barja, pogledu i dodiru izložene replike sojeničkih predmeta te maketa Ljubljanskog barja i kratke animirane 3D rekonstrukcije. Autori planiraju gostovanja izložbe u barjanskim općinama i već početkom veljače ju je moguće razgledati u Ljubljani, gdje će biti moguće vidjeti i originalne nalaze.
Ižanske sojenice otkrivene su tijekom srpnja 1875. godine, kada se prilikom čišćenja jaraka uzduž ižanske ceste naletjelo na drvene stupce i raznovrsne nalaze. O otkriću je Martin Peruzzi, tadašnji vijećnik cestovnog vijeća, odmah obavijestio Kranjski deželni muzej u Ljubljani. Na ovu vijest odazvao se tadašnji vođa Deželnog muzeja Karl Deschmann (Dragotin Dežman), muzejski kustos te organizirao i izvršio prva arheološka iskopavanja provedena na Kranjskem. U narednim iskopavanjima, 1876. i 1877. godine, Dežman je na području sjeverno od Iga otkrio čak tri sojenička naselja, koje struka poznaje kao I., II. i III. Dežmanovo kolišče.
Otkriću je od početka i tijekom istraživanja uslijedio izuzetan odaziv javnosti po cijeloj Austro-Ugarskoj kao i arheološke struke iz cijele Europe. Brojni stručnjaci od tada dolaze vidjeti i proučavati nalaze. I danas su ti nalazi jedni od ključnih za proučavanje materijalne kulture kasnog bakrenog i ranog brončanog doba.
Ostaci sojenica su najvažniji arheološki izvor za istraživanje prvih poljodjelskih društava u Europi. Nalazi nude pogled na život Europe od 5000. do 500. godine pr. n. e. U razdoblju sojenica je došlo do nekoliko univerzalnih i dandanas očiglednih otkrića i napretka u društvu. Jedno među njima je keramika.
Sojenice na Igu proglašene su spomenikom državnog značaja te su od godine 2011. upisane na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ižanska ili Dežmanova kolišča čine dio od 111 prapovijesnih sojenica na području Alpa.
Na dan otvorenja izložbe, 15. 1. 2015. godine, Slovenija je postala predsjedavajuća država članica Međunarodnom koordinacijskom odboru za UNESCO prapovijesne sojenice uokolo Alpa (UNESCO World Heritage Site Prehistoric Pile Dwellings around the Alps – International coordination group).
Pavla Peterle Udovič
Originalni link: http://arheoved.si/razstava-velikanska-najdba-na-igu/
Galerija fotografija (autor Pavla Peterle Udovič)
Prijevod: VJB
