Obavještavaju se autori koji žele da im se tiskaju radovi u sljedećem broju časopisa Histria archaeol. br. 45/2014., da je rok za predaju do zaključno 30. 4. 2015.
Predani radovi će biti lektorirani, recenzirani i prevedeni na engleski jezik. Pri pisanju radova primjenjuju se samo jedne upute o pisanju i to tzv. Harvardski stil.
Izvor
AMI PRESS
Narodni muzej Slovenije, Ljubljana 2014.
Web
Tip: katalog
Izdavač: Narodni muzej Slovenije
Za izdavača: Barbara Ravnik
Urednici: Polona Bitenc, Janka Istenič
Jezikovni pregled: Tinka H. Selič
Oblikovanje: Iztok Lemajič
Fotografije: Tomaž Lauko, Slavko Ciglenečki, Igor Dolinar, Srečo Habič, Jože Hanc, Katja Hrobat, Janka Istenič, Iztok Lemajič, Matija Pavlovec, arhiv Narodnega muzeja Slovenije
Crteži i planovi: Ida Murgelj, Igor Rehar, Vesna Svetličič Turk
Jezik: slovenski
Stranica: 207
Dimenzije (cm): 30 x 23 x 1.8
ISBN 9789616169943
Katalog ‘Rimske zgodbe s stičišča svetov’ prati istoimenu izložbu, novi stalni postav Antičke zbirke Narodnog muzeja Slovenije.
Izložba je svečano otvorena 3. prosinca 2014. godine na dan rođenja slovenskog pjesnika dr. France Prešerna, kada se tradicionalono obilježava ‘Ta veseli dan kulture’ u Sloveniji.
Organizacijom izložbe ‘Rimske zgodbe s stičišča svetov’ Narodni muzej Slovenije, zajedno s drugim ljubljanskim kulturnim ustanovama, participira u proslavi 2000. obljetnice postojanja rimske Emone, današnje Ljubljane.
Autorica izložbe i kataloga, dr. sc. Janka Istenič, kustosica je za antičku arheologiju i voditeljica Arheološkog odjela Narodnog muzeja Slovenije.
U Predgovoru ravnateljica Narodnog muzeja Slovenije, mag. Barbara Ravnik ukazuje na važnost stalnog izložbenog postava kojim muzeji predstavljaju javnosti osnovu svoje djelatnosti te važnost novopostavljene Izložbe.
Pred nekaj manj kot 200 leti je bil v zibel novoustanovljenemu muzeju, prethodniku Narodnega muzejs Slovenije, položen stavek:
… da bi bil odslej tisto središče, kjer bi vsa nova odrkitja našla poti in možnosti, da se izrabijo v javno korist.
Ta stavek je še vedno svetilnik na naši poti. Nova stalna razstava Narodnega muzeja Slovenije s pomenljivim naslovom Zgodbe s stičišča svetov je za to najboljši dokaz.
Mag. Barbara Ravnik
Prije nešto manje od 200 godina u kolijevku je novoosnovanog muzeja bila položena rečenica:
… da bi bio od sada ono središte, gdje bi sva nova otkrića našla putove i mogućnosti, da se upotrijebe u javnu korist.
Ova rečenica još je uvijek svjetionik na našem putu. Nova stalna izložba Narodnog muzeja Slovenije sa smislenim imenom Doživljaji sa čvorišta svjetova za to je najbolji dokaz.
Mag. Barbara Ravnik
[Prijevod: VJB]
Dr. Istenič u Uvodu opisuje okolnosti nastanka izložbe u kontekstu prostora koji je nekoć bio dijelom Rimskog Carstva. Autorica opisuje koncept izložbe i način njezine organizacije – izložena građa upotpunjuje se pričama kojih su mogli biti dijelom kako bi se čim više arheološka baština rastumačila zainteresiranim posjetiteljima.
Tekstualno, katalog je podijeljen na više poglavlja koji kronološki prate osnutak i razvoj rimskog grada Emone, od začetaka naseljavanja ovog područja u prapovijesti do kasnoantičkog/ranokršćanskog razdoblja 5. st., kada je mjesto porušeno. U kontekstu povijesnih činjenica, u Katalogu se prezentiraju i drugi aspekti rimskog života u Emoni o kojima svjedoči pronađena arheološka građa. Kataloška poglavlja prate izložbene cjeline postavljene izložbe
Popis izložene građe izradila je Helena Bras Kernel.
Katalog je opremljen brojnim fotografijama, kartama, rekonstrukcijama i drugim slikovnim prikazima, a na samom kraju nalaze se i fotografije postava izložbe.
Zahvaljujem Narodnom muzeju Slovenije na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 5. 12. 2014. Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Katalog – Janka Istenič ‘Rimske zgodbe s stičišča svetov’. Foto: VJB.
Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.
Tip: priručnik
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar
Za izdavača: Višnja Zgaga
Urednica: Snježana Radovanlija Mileusnić
Autori tekstova: Renata Brezinščak, Tatjana Brlek, Denis Detling, Mira Francetić Malčić, Željka Jelavić, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, Andreja Smetko, Liljana Velovski
Recenzentice: mr. sc. Elizabeta Serdar, Leonilda Conti, mag. art
Lektorica: Zlata Babić
Jezik: hrvatski
Stranica: 172
Dimenzije (cm): 21 x 15 x 1.2
ISBN 978-953-6664-36-8
Publikacija Muzejske publikacije za djecu i mlade druga je publikacija objavljena u novopokrenutoj biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu Muzejskog dokumentacijskog centra.
Uz edukacijsku aktivnost, Muzejski dokumentacijski centar radi i na promicanju muzejske pedagogije kao bitne sastavnice muzejske djelatnosti. Podijeljena na devet poglavlja publikacija obuhvaća priloge različitih autora u kojima se prezentira koncept i sadržaj muzejskih publikacija namijenjenih djeci i mladima.
U Uvodu Višnja Zgaga predstavlja ciljeve i koncept Publiacije.
Ova je publikacija skup iskustava i prakse muzesjkih pedagoga koji iza sebe imaju mnoge sate i dane rada i razgovora s mladima. U pronalaženju različitih i raznovrsnih komunikacijskih modela, u svom su radu došli i do potrebe osmišljavanja i izrade publikacija koje će biti potpora u njihovom radu i veselje djeci. To su izdanja koja su ozbiljan i stručan napor, ali i kreativan čin.
Višnja Zgaga
Urednica Publikacije Snježana Radovanlija Mileusić u Uvodu (Uvod ili zašto tema muzesjkih publikacija za djecu i mlade) predstavlja temu muzejskih publikacija za djeci i mlade, njezin odabir te problematiku izrade koncepta muzejske publikacije edukativne svrhe tj. koja će na primjeren i prihvatljiv način promovirati sadržaje muzeja svojoj publici, kao i onima koji bi to tek trebali postati. Ovaj priručnik nastao je iz potrebe za učestalijim objavama edukativnih publikacija u okviru opsežnijih pedagoških aktivnosti muzejskih institucija.
Prilozi u publikaciji:
Željka Jelavić Promišljanja o svrsi i namjeni muzejskih publikacija za djecu i mlade
Snježana Radovanlija Mileusić Vrste i specifičnosti muzejskih publikacija za djecu i mlade
Tajana Brlek Važnost ilustracije u muzejsko-edukativnim publikacijama: na primjerima izdavačke djelatnosti Muzeja “Staro selo” Kumrovec
Denis Detling Lapidarij iliti prvi iz trilogije muzejskih vodiša stalnih postava Muzeja Slavonije
Liljana Velkovski Interaktivni edukativni listići i knjige: publikacije za djecu i mlade Galerije Klovićevi dvori
Mira Francetić Malčić Muzejske slikovnice Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu
Andreja Smetko Muzejske elektroničke edukativne publikacije: na primjeru CD-ROM-a Hrvatskoga povijesnoga muzeja “Dadoh zlato na željezo – Hrvatska u Prvom svjetskom ratu 1914. – 1918.”
Renata Brezinščak Osmišljavanje i priprema muzejskoga edukativnoga materijala: neknjižna građa i sitni tisak
Literatura i web izvori
Priručnik je koncipiran pregledno i sistematično s brojnim slikovnim prikazima, mekog uveza i tiskan na kvalitetnom papiru praktičnog formata.
Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 25. 11. 2014.
Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
MDC – Naslovnica priručnika Muzejske publikacije za djecu i mlade. Foto: VJB.
Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.
Tip: priručnik
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar
Za izdavača: Višnja Zgaga
Urednica: Snježana Radovanlija Mileusnić
Autori tekstova: mr. sc. Marina Bregovac Pisk, dr. sc. Željko Demo, mr. sc. Ervin Dubrović, mr. sc. Slavica Marković, Ivanka Maroević, mr. sc. Snježana Pintarić, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, dr. sc. Goran Zlodi
Recenzentica: dr. sc. Marina Vinaj
Lektorica: Zlata Babić
Jezik: hrvatski
Stranica: 152
Dimenzije (cm): 21 x 14.8 x 1.1
ISBN 978-953-6664-32-0
Publikacija Što je muzejski katalog prva je publikacija objavljena u novopokrenutoj biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu Muzejskog dokumentacijskog centra.
Podijeljena na osam poglavlja publikacija obuhvaća priloge različitih autora u kojima se prezentira koncept i sadržaj muzejskog kataloga.
U Uvodu Višnja Zgaga upoznaje čitatelja s novopokrenutom zbirkom Kako objaviti dobru muzejsku knjigu te prezentira druge serije stručnih i znanstvenih publikacija koje objavljuje Muzejski dokumentacijski centar u okviru svoje edukativne djelatnosti. Muzejski dokumentacijksi centar organizira razlčite oblike stručne edukacije putem predavanja, seminara, tribina i radionica na kojima sudjeluju djelatnici hrvatskih muzeja kao predavači i polaznici (kustosi, dokumentaristi, informatičari, knjižničari, pedagozi, preparatori i konzervatori). Serija Kako objaviti dobru muzejsku knjigu tematizira raznovrsna muzejska izdanja (zbornike, knjige za djecu, publikacije za osobe s teškoćama u razvoju, vodiče, elektroničko nakladništvo) objavljujući predavanja/radove koji problematiziraju temu muzejskog kataloga.
Publikacija Što je muzejski katalog donosi stručna i empirijska iskustva naših kolega koja svojom kvalitetom prerastaju u profesionalni standard za koncipiranje pripreme osnovne muzejske publikacije – kataloga.
Višnja Zgaga
Urednica publikacije Snježana Radovanlija Mileusić u Predgovoru prezentira edukacijsku aktivnost Muzejskog dokumentacijskog centra na području izrade i prezentacije muzejskih publikacija koja obuhvaća organizaciju izložbi i simpozija te poticaj za organizaciju ciklusa radionica za stručno muzejsko osoblje i objavljivanjem priručnika kojima je cilj poslužiti kao praktična literatura za polaznike radionica i dodatna stručna literatura.
Uvodni tekst Što je muzejski katalog: sadržajna i formalna obilježja muzejskih kataloga autorice mr. sc. Snježane Radovanlije MIleusić donosi temeljne definicije i pregled osnovnih vrsta muzejskih kataloga te njihove sadržajne i formalne elemente. Prilog mr. sc. Ervina Dubrovića Što sve obuhvaćaju edicije jedne izložbe: primjeri Muzeja grada Rijeke predstavlja publikacije koje muzeji objavljuju uz svoje izložbene projekte. Dr. sc. Marina Bregovac-Pisk u prilogu Muzejski predmet i kataloška jedinica opisuje izradu kataloških jedinica kao osnovnih elemenata svakog muzejskog kataloga. Dr. Goran Zlodi i Ivanka Maroević u svojem prilogu Od muzejske dokumentacije do tiskanog i virtualnog kataloga: modul muzejskog informacijskog sustava M++ za upravljanje sadržaja i tematskih cjelina virtualnih zbirki i kataloga predstavili su primjenu modula muzejskog informacijskog sustava M++ za izradu tiskanih i virtualnih kataloga. Mr. sc. Snježana Pintarić u prilogu Katalog muzejskog fundusa opisala je etape rada u njegovoj izradi. Mr. sc. Slavica Marković opisala je strukturu tiskanih i elektroničkih kataloga povremenih izložbi u prilogu naziva Katalozi povremenih izložbi: tiskane i elektroničke publikacije Kabineta grafike HAZU. U posljednjem prilogu Katalozi i monografije arheoloških nalazišta dr. sc. Željko Demo obrađuje specifičnu tematiku kataloga i monografija u izdanju arheoloških muzeja.
Na kraju publikacije nalaze se Literatura i izvori.
Priručnik je koncipiran pregledno i sistematično s brojnim slikovnim prikazima, mekog uveza i tiskan na kvalitetnom papiru praktičnog formata.
Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 25. 11. 2014.
Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
MDC – Naslovnica priručnika Što je muzejski katalog. Foto: VJB.
Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.
MDC
Za izdavača: Višnja Zgaga
Urednica: Lada Dražin-Trbuljak
Prijevod sažetaka: Graham McMaster
Jezici: hrvatski, engleski
ISSN 0350-2325
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
Tema broja:
Muzeji svjetskih i europskih kultura
Iskustva hrvatskih muzeja u projektima EU fondova
str. 6 – 14
Sanne Houby-Nielsen
Nacionalni muzeji svjetske kulture
str. 15 – 19
Jutta Engelhard
Rautenstrauch-Joest-Museum – kulture svijeta u Kölnu
str. 20 – 27
Elisabeth Tietmezer
Prikupljanje sadašnjosti: Strategije Muzeja europskih kultura u sklopu Nacionalnih muzeja u Berlinu
str. 28 – 34
Wim de Vos
Četiri muzeja u nadležnosti belgijske federalne znanstvene politike
str. 35 – 42
Nataša Šuković
Projekt digitalizacije suvremene umjetnosti
str. 43 – 47
Dunja Nekić
Partage Plus – projekt digitalizacije secesijske baštine
str. 48 – 51
Zvjezdana Antoš
Projekt Kultura EU: Karneval kralj Europe I i II (2007.-2009.; 2010.-2012.)
str. 52 – 54
Vesna Meštrić, Jadranka Vinterhalter
Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse
Riječ je o…
Baština u fokusu
str. 55 – 56
Davor Stipan
Kulturna baština kao žrtva vremena
str. 57 – 75
Marko Sjekavica
Sustavno uništavanje baštine – prema pojmu kulturocida/heritocida
str. 76
Lijdija Nikočević
Konferencija “Javne politike prema muzejima u vremenima krize”
str. 77 – 78
Grupa autora
Lisabonska deklaracija
Apel europskom parlamentu i komisiji, parlamentima i vladama europskih zemalja te regionalnim i lokalnim upravama: “Poduprite kulturu i muzeje u suočavanju s globalnom krizom i u izgradnji budućnosti!”
str. 79 – 82
Jari Harju
Muzeji i teška kulturna baština
Iz muzejske teorije i praksa
str. 83 – 87
Lily Wang
Slava i snovi – promišljanje o društvenom poslanju japanskih muzeja u doba Cyberspacea
str. 88 – 91
Goranka Horjan
Muzeji i izazovi digitalnog doba
str. 92 – 96
Tamara Štefanac
Obrada i digitalizacija Zbirke fotografija i njeno predstavljanje na mrežnim stranicama Hrvatskoga željezničkog muzeja
str. 97 – 100
Jasmina Brković, Dunja Vranešević
Virtualni muzej Dotrščina
str. 101 – 104
Maja Šojat-Bikić
Hrvatski muzeji i muzejske zbirke na mrežnim stranicama turističkih zajednica
str. 105 – 109
VIšnja Zgaga
Kuća Fobrović
str. 110 – 116
Snježana Bogdanić, Anastazija Cvitković, Mirna Draženović. Lea Fujs, Marijana Grgić, Martina Salaj, Natalija Stajić, Ana Tumpić, Petra Uremović, Karla Varzić
Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke: Muzeološka koncepcija
str. 117 – 126
Silvija Brkić Midžić
Kulturno-povijesno značenje Zbirke Anke Gvozdanović i njena uloga u kontekstu zagrebačkih ambijentalnih zirki
str. 127 – 131
Vlatka Mičetić Stanković, Iva Mihoci
Muzejska obrada zbirki (vodenih) kornjaša s posebnim osvrtom na njihovo trenutno stanje u fundusu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja – promišljanja i smjernice
str. 132 – 136
Lucija Šoda
Oftamološka zbirka Tiflološkog muzeja: Od akvizicije do prezentacije
str. 137 – 139
Morana Vouk
Tamna soba Tiflološkog muzeja – pogled u mrak
str. 140 – 145
Diana Zrilić
Podsjetnik: Galerija likovnih umjetnosti u Rijeci, obljetnica osnutka
str. 146 – 149
Marija Lazanja Dušević
Film “Merika ide u Meriku” Muzeja grada Rijeke: Dokumentaristički prkaz izložbe “Emigration from Central Europe to America 1880.-1914.”
str. 150 – 152
Martina Matijaško
“Ah, ti kućanski poslovi!” – izložba Muzeja Slavonije u Muzeju grada Zagreba
str. 153 – 155
Nikolina Hrust
Retrospektivna izložba “Bela Csikos Sesia: Za psihom, sliko!”
str. 156 – 161
Đurđa Petravić
Originalna skulptura “Ecce hommo” izložena prvi put na salonu u Parizu 1875.: Prilog istraživanju opusa kiparice Marcello
str. 162 – 164
Vladimir Crnković
O slici Ivana Generalića “Pomrčina sunca”
str. 165 – 170
Dunja Šarić
Tradicija umijeća izrade licitara i drvenih igrađaka Hrvatskog zagorja
str. 171 – 178
Jadranka Belevski
Film u Muzeju antičkog stakla
str. 179 – 180
Jelena Balog, Dajana Batinić
Stručni opis polja “Stanje predmeta” u integriranome informacijskom sustavu M++ (Hrvatski povijesni muzej i Muzej grada Zagreba)
str. 181 – 184
Nina Sivec
Novi ustroj Fototeke Tiflološkog muzeja
str. 185 – 188
Marica Popić-Filipović
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Postdaytonovskoj Bosni i Hercegovini
str. 189 – 197
Svetlana Bajić
Etnološko odjeljenje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu (1888.-2012.)
Iz dokumentacijskih fondova MDC-a
str. 198 – 208
Jozefina Dautbegović
Iz personalnog arhiva zaslužnih muzealaca: Nada Vrkljan-Križić
Pogledi, događaji, iskustva
str. 209 – 213
Ivona Marić, Iva Validžija
Istraživanje podrijetla umjetnina u Museum od Fine Arts u Bostonu
str. 214 – 217
Lada Dražin Trbuljak
Ai Weiwei: umjetnik koji se ne odriče odgovornosti
str. 218 – 220
Ivan Samardžija, Ivana Zaninović
Film u muzeju / Sinergija dokumentarnog i igranog filma kao oblik obilježavanja života i rada
str. 221 – 223
Tončika Cukrov
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 2012. Tema: muzeji u svijetu promjena. Novi izazovi – nove inspiracije
str. 224 – 225
Željka Car
ICT sustavi za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama
str. 226 – 230
Nada Beroš
Vodeni jastuci -s spas u zadnji čas?
Kako su 17. muzejsku edukativnu akciju u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskoga muzejskog društva od samoukidanja spasili vodeni jastuci
str. 231 – 232
Ivan Samardđija
Meštrović: nove dimenzije
Meštrović i Split u pro-ljetnom kinu
str. 233 – 235
Zlatko Špoljar
Cilj: svaki dan presedan
str. 236 – 239
Maja Žepčević-Matić
Zašto blog “Muzej u loncu” ili baš se nekad dobro jelo
Prikazi
str. 240 – 242
Snježana Mikulčić Pavlaković
Vladimir Zebec: Minerali rudnika Trepča / Stari Trg. Katalog mineraloške zbirke Trepča/Stari Trg Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu
In Memoriam
str. 243 – 245
Vladimir Crnković
In memoriam: Nada Vrkljan Križić (1940.-2012.)
Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.
U Ljubljani, 27. 11. 2014., Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
MDC – Naslovnica časopisa Informatica museologica 43 (1- 4) 2012. Foto: VJB.
Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.
Tip: monografija
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar
Glavna i odgovorna urednica: Višnja Zgaga
Uredništvo: Muzejski dokumentacijski centar
Prijevod: Graham McMaster, Vida Lukić Kostrenčić
Jezik: hrvatski (predgovor i sažetak na engleskom jeziku)
Stranica: 516
Dimenzije (cm): 24.1 x 16.5 x 2.7
ISBN978-953-6664-35-1
Časopis Muzeologija promovira stručni i znanstveni rad muzejskih djelatnika te objavljuje njihove magistarske radove i doktorske disertacije.
Jubilarni, 50. broj posvećen je objavi doktorske disertacije pod nazivom ‘Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku’ Maje Šojat-Bikić (mentor prof. dr. sc. Damir Boras), informatičke savjetnice Muzeja grada Zagreba, obranjene 26. rujna 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U Predgovoru Urednica časopisa Višnja Zgaga, navodi usmjerenja i ciljeve Časopisa te ukratko predstavlja rad Autorice.
Upravo rad kolegice Šojat-Bikić, najkraće rečeno, obuhvaća fenomen kiberheritološkoga, baštinskog online prostora, s posebnom razradom na primjerima onoga muzejskog, kibermuzeološkoga.
Kako bi se sustavno razradili i znanstveno obrazložili ti složeni fenomeni, objašnjeni su temeljni pojmovi iz tehnologije i komunikacije kulturne baštine te nalizirani dosezi osnovnih baštinskih institucija. U njezinu radu opširno je elaboriran pojam digitalizacije, njezina svrhovitost i metodologija pristupa projektima digitalizacije, analizirane su europske strategije i konferencije, kao i prilike u Hrvatskoj.
Višnja Zgaga
U okviru doktorske disertacije, uz objašnjenja i prezentacije definicije, klasifikacije i evaluacije pojmova digitalizacije, digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda, Autorica je prezentirala i niz svojih realiziranih projekata povezujući teoriju i praksu rada.
Autorica je, također u okviru doktorske disertacije, izradila relacijsku bazu podataka pod nazivom Hrvatske kulturne baštine online (HKBO) u čiji su sadržaj uključeni bitni elementi mrežnih stranica, online zbirki i izložbi te drugih baštinskih sadržaja AKM institucija (arhivi, knjižnice i arhivi) te zbirki vjerskih zajednica, privatnih zbirki, ustanova i udruga u kulturi, kultirnih portala, turističnih zajednica i dr.
Tematika je razrađena izuzetno detaljno te prezentirana sistematski i pregledno. Publikacija je tiskana na kvalitetnom papiru, mekog uveza. Uz statističku obradu podataka, uključene su brojne tabele, popisi, grafikoni, table i fotografije.
U opsežnoj stranoj literaturi, kao i u onoj hrvatskih stručnjaka, koja prati problematiku informacijskih tehnologija i za koju se opravdano smatra da je ključna tema budućnosti baštinskog sektora, ne postoji rad koji bi svojom analitičnošću, teoretskim i praktičnim uporištem bolje obuhvatio nacionalni baštinski online prostor od ovog kolegice Šojat-Bikić.
Višnja Zgaga
Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.
Ljubljana, 27. 11. 2014.
Vendi Jukić Buča
>Galerija fotografija [Foto: VJB]
MDC – Naslovnica časopisa Muzeologija 50. Foto: VJB.
Čestitka 2024.
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
Projekt: ArheoKalendar© 2018. 'Kitten Pritten in Great Britain - Maca Oxfordaca - Pulci predstavlja Oxford'
Pratite nas i na Facebooku.
Radujemo se podršci!
Brings the ancient to life
