by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Od danas, 15. prosinca 2023., u Muzeju antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu može se vidjeti više od 200 arheoloških predmeta koji prikazuju narod po kojemu je dobio ime istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr.
Predmeti su prvi put izloženi u Italiji u sklopu izložbe “Histri u Istri”, koju su realizirali Hrvatska zajednica u Trstu / Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre, u suradnji s Općinom Trst.
Izložba autorice Martine Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske (Univerza na Primorskem) u Kopru otvorena je u četvrtak 14. prosinca 2023., u prisustvu gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze, pročelnika za kulturu i turizam Giorgia Rossija, voditelja službe za povijesne i umjetničke muzeje Stefana Bianchija, zamjenika pulskog gradonačelnika Brune Cergnula, predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovica, te Marzije Vidulli Torlo, kustosice Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann”.
Izložba postavljena u dvoranama na drugom katu Muzeja, na Trgu Katedrale 1, usmjerena je na širenje spoznaja o drevnom narodu koji je nastanio istarski poluotok tijekom brončanog doba.
“Histri u Istri” ostaju otvoreni za javnost sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje, između 10.00 i 17.00 sati.
“Nastavlja se uspješan dijalog pograničnih regija Istre i Furlanije – Julijske krajine započet na inicijativu Hrvatske zajednice u Trstu, u sinergiji s Općinom Trst” potvrđuje pročelnik za kulturu i turizam, Giorgio Rossi. “Put je to kojeg zagovara Hrvatska zajednica u Trstu i kojeg dijeli s važnim muzejskim dionicima iz Hrvatske” – zaključuje Rossi – “što jamči kvalitetu prekograničnih kulturnih projekata u kojima općinska uprava Trsta s entuzijazmom i pažnjom sudjeluje kao suorganizator”.
“Ostvarivanjem ovog projekta” – tvrdi Damir Murkovic, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu –“htjeli smo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos upućen heterogenoj publici: ljubiteljima prapovijesti i arheologije, ali i općenito svim ljubiteljima umjetnosti; obraćamo se naročito mladima i studentima koji će putem ovih predmeta moći dobiti poticaje za promišljanje vlastitog kulturnog i ljudskog razvoja. Riječ je o drugom od tri izložbena projekta koja Hrvatska zajednica u Trstu realizira u suorganizaciji s Općinom Trst te, ovom prigodom, s Arheološkim muzejom Istre u Puli, uz potporu regije Furlanije – Julijske krajine. Prva je izložba, Japodi, tajanstveni
gorštaci u srednjoj Europi,” – prisjeća se Murkovic – “ bila postavljena od studenog 2018. do veljače 2019., a privukla je više od 8000 posjetitelja. Završni susret biti će onaj s Liburnima, kojima će biti posvećena izložba predviđena za razdoblje
2024./2025.”
“Želim posvetiti ovu izložbu našoj nekadašnjoj kustosici, Kristini Mihovilić,” – naglasio je u poruci okupljenima Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli – “koja nas je napustila prošle godine. Ideja o organizaciji izložbe o Histrima bila je njezina i ostvarili smo je 2013. u Puli i potom u Medulinu. Danas je predstavljamo u Trstu, prvom gradu izvan Hrvatske koji će biti domaćinom izložbe o Histrima. Histri su obilježili povijest sjevernog Jadrana tijekom željeznog doba, ne samo Istre već i mnogo šireg područja, koji je uključivao i lokacije današnje Furlanije – Julijske krajine”.
“Željeznodobna kultura Histra” – objašnjava autorica izložbe, Martina Blečić Kavur – “s pravom se može nazvati civilizacijom. Riječ je o narodu koji je dobio svoje zasluženo mjesto na povijesnoj sceni, ali i o narodu koji je imao važnu ulogu u kulturnim strujanjima ne samo sjevernog Jadrana i njegova neposrednog zaleđa, već i čitavog jadranskog bazena. Njihova je arheološka baština zaista impresivna, bogata i očaravajuća. Ona ne samo da potvrđuje status tog naroda, već i kulturne kontakte s drugim narodima antičkog svijeta, pogotovo s Italicima i Grcima. Obilje predmeta materijalne kulture uvest će nas u magični svijet Histra u Istri. Izložba predstavlja dakle naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načinu života, predstavljenom
kroz rituale i pravila sahranjivanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture.”
“Muzej antikviteta “J. J. Winckelmann” s velikim užitkom ugošćuje izložbu o Histrima,” – tvrdi Marzia Vidulli Torlo, kustosica Muzeja antikviteta “J.J. Winckelmann” – “drugu postaju u trilogiji posvećenoj protopovijesnim populacijama Hrvatske, nakon one o Japodima pristigle iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predmeti izloženi ovom prigodom obogaćuju muzej budući da su dio zajedničke kulturne baštine i uklapaju se u dvorane ne samo fizički, već nalazeći podudarnosti u predmetima iz postava, odražavajući oblike i ukrase. Naime, iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja, sve od 1904. kada je Carlo Marchesetti na lokalitetu Picugi / Pizzughi istražio
nekropole triju gradina smještenih nedaleko morske obale kod Poreča, a ti su predmeti trajno izloženi u jednoj od dvorana na prvom katu”.
NALAZI I POSTAV
Izložba je fokusirana na povijest, običaje i nošnju Histra, naroda koji je dominirao obližnjim istarskim poluotokom od 12. st. pr. Kr. sve do konačnog rimskog osvajanja 177. g. pr. Kr. Kroz vizualni i izložbeni postav prikazan u dvoranama na
drugom katu Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu posjetitelji se mogu diviti predmetima kojih je više od dvije stotine, a spadaju među najznačajnija djela istarske umjetničke i kulturne baštine. Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra: potječu iz cijele Istre, a naročito iz središta istarskog kraljevstva, Nezakcija, te iz Picuga i Limske gradine. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog naroda i njegovoj kulturi sahranjivanja. Središte izložbe jest grobnica istražena 1981. u temeljima rimskog hrama B u Nezakciju, bogata arheološkim materijalom.
Među nalazima zasigurno zanimljivim posjetiteljima ističu se situle i primjerak plovila koji potječe iz 1200. pr. Kr.
Situlska umjetnost: situle su brončane vaze ukrašene biljnim motivima ili prikazima iz svakodnevnog života, poput lova ili pomorskih bitki. Pronađene su ne samo u Istri nego i u Sloveniji i sjevernoj Italiji, kod Veneta i alpskih naroda, te u srednjoj Europi.
Histarski brod: otkriven prije 10 godina na dubini od dva metra u moru ispred Zambratije, naselja u općini Umag u sjevernoj Istri, predstavlja jedan od najstarijih primjeraka plovila na Mediteranu. Dug oko 10 metara, potječe iz 1200. g. pr. Kr. te je jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka tehnike konstrukcije korištene u tako davno vrijeme: sagrađen je bez upotrebe čavala i drvene su daske spojene koristeći samo užad.
Autor vizualnog identiteta i postava je Vjeran Juhas.
Podudarnosti s predmetima izloženima u Muzeju starina “J.J. Winckelmann”:
Prva istraživanja i prva iskopavanja u Istri odvijala su se pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja; tako je 1904. na lokalitetu Picugi Carlo Marchesetti istražio nekropole triju gradina smještenih u blizini mora nedaleko Poreča i ti su predmeti dio stalnog postava u dvorani na prvom katu.
Potom su u prvim desetljećima 20. stoljeća Alberto Puschi i Piero Sticotti, obojica ravnatelji Muzeja starina u Trstu, izvršili prva arheološka istraživanja na lokalitetu Vizače, nalazeći potvrdu da je riječ o poziciji povijesnog oppiduma Nezakcij kojeg Tit Livije spominje u opisu Drugog histarskog rata, koji je doveo do rimskog osvajanja čitave Istre. Izbor predmeta koji su tada pronađeni i odmah izdvojeni s iskopavanja tvoreći dio pulskog muzeja u nastajanju, zajedno s drugima iz recentnijih iskopavanja, čine dijelove izložbe predstavljene na drugom katu.
Predmeti s izložbe podudaraju se nadalje s još muzejskih izložaka, naime onih iz odjela grčkih vaza: potonje potječu iz tršćanskog kolekcionarstva 19. st., kao prirodan rezultat pomorskih trgovačkih kontakata. Izložba o Histrima pokazuje kako odnosi između Apulije i gornjeg Jadrana postoje već u prvom tisućljeću prije Krista, kao što dokazuju vaze apulske proizvodnje pronađene u grobnicama 5.-4. st. pr. Kr. u Nezakciju, ali već i tijekom četiri prethodna stoljeća.
Ured za tisak Općine Trst
Aps komunikacije 040410910| Federica Zar 348 2337014 | zar@apscom.it
Ured za tisak Hrvatske zajednice u Trstu
Luisa Sorbone 348 7480854, +385 99 5031789 | sorboneluisa@gmail.com
Ured za tisak Arheološkog muzeja u Istri
Slađana Bukovac +385 95 3372085 | sladjana.bukovac@gmail.com
[AMI PRESS]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Nov 30, 2023 | Autorski osvrti, Istaknuto, Muzeji, U Europi
Praznična događanja u Danskoj počinju izrazito rano, gotovo odmah nakon Halloweena. Po povratku iz New Yorka, gdje smo svjedočili brojnim maštovitim kostimima i kućnim dekoracijama, dočekale su nas su nas praznično ukrašene ulice kišnog i vjetrovitog Kopenhagena (ugođaju pridonose i brojne balkonske lampice upaljene tijekom cijele godine). Vremenska prognoza idućih nekoliko dana najavljivala je svježe ali sunčano vrijeme. S obzirom da se Julemarked u okviru Hamletovog dvorca održava samo tijekom zadnjeg vikenda studenog i prvog mjeseca prosinca, nismo željeli propustiti ovu priliku te smo posjetili Kronborg već ove nedjelje. Dan je bio fantastičan i odluka je bila pun pogodak.
Kronborg je dvorac u Helsingøru (Elsinore), gradiću udaljenom od Kopenhagena oko sat vremena ugodne vožnje modernim vlakom. Ovo je drugi put da sam putovala u Helsingør. Naime, ranije ove godine posjetila sam Pomorski muzej (https://www.instagram.com/p/CwvNdtlsIZC/) koji se nalazi pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine, a njime upravlja Nationalmuseet (Nacionalni muzej Danske). Nekoć su danski muzeji nudili posjetiteljima besplatan ulaz, ali relativno nedavno uvedeno je plaćanje ulaznica (uz posebne pogodnosti na godišnjoj bazi). Za Julemarked, koji se održava na području unutarnjeg dvorišta, u kuhinjskim prostorima te podzemnim kazamatima dvorca, potrebno je kupiti ulaznicu koja omogućuje posjet cijelom kompleksu. Uz godišnju pretplatu, ulaz na sajam je, logično, slobodan.
Dvorac se nalazi 15 minuta šetnje od helsingørške željezničke stanice. Sagrađen je na najistočnijem području poluotoka Zealanda, na najužem dijelu tjesnaca Øresund koji dijeli Dansku od Švedske (ovdje se odmah na mobitel priključuje švedska mobilna mreža). Prihodi od plaćanja dopuštenja za prolaz ovim tjesnacem bili su glavni izvor prihoda brojnih danskih kraljeva, a njima se financirala i izgradnja dvorca Kronborg. Do Dvorca se dolazi prolaskom kroz monumentalna vrata nekoliko obrambenih zidina. Na ovoj ugodnoj trasi nalazi se i kućica s cafeom te ponudom toplih napitaka i zalogaja, a u vrijeme našeg obilaska i malim prazničnim sajmom rukotvorina. Radno vrijeme nedjeljom za Dvorac, kao i gotovo sve uslužne objekte, počinje u 10 sati. Na glavnom ulasku u dvorski kompleks, a prije posljednjih zidina, posjetitelje dočekuju prigodne danske praznične pjesme u ugodnom sopranu. Ista će izvoditeljica, nešto kasnije, nakon mađioničarskih trikova, u Plesnoj dvorani vokalom pratiti ples oko okićenog bora.
U okviru Julemarkeda organiziran je raznovrstan praznični program (https://en.kronborg.dk/jul-paa-kronborg) i bilo nam je vrlo zabavno kombinirati obilazak Dvorca, praćenje izabranih događanja (poput simpatičnih mađioničarskih trikova) i kupovinu na sajmu. (Kasnije smo na fotografijama, od kojih su dvije u albumu, uočili praznične dekoracije postavljene i na izloške muzejskog postava. Da li su to učinili posjetitelji ili zaposlenici? Ne znamo. Možete li ih pronaći? 🙂 )
Kuhinjske prostorije prizemlja dvorca nije bilo moguće fotografirati zbog velikog broja štandova i kupaca. Ukupno četiri kuhinje pripremale su i posluživale kraljeve i dvorjane tijekom stoljeća: Kralj i Kraljica imali su po jednu s posebnim namještenicima, kako bi se smanjila mogućnost (nenamjernog) trovanja. U posebnoj kuhinji su se pripremali obroci za vojnike i poslugu, a tu je i takozvana kuhinja za prženje. Kuhinja otvorena za javnost je Kraljeva kuhinja. Podrumski kazamati bili su posebno zanimljivi. Nema osvjetljenja, pa preporučamo ulazak jedino ako imate vlastiti izvor rasvjete. U protivnom se zaista lako izgubiti u brojnim hodnicima, proširenjima, slijepim odvojcima te svojevrsnim labirintima. Nije ih bilo moguće fotografirati. U jednoj prostoriji nalazi se cementna skulptura autora H. P. Pedersen-Dana koja prikazuje uspavanog Holgera Danskog. Legenda kaže da će se Holger probuditi iz dubokog sna ukoliko Danska bude napadnuta, kako bi ju spasio. Prvi put ga kao Ogier le Danois spominje 1060. godine francuska epska poema Pjesma o Rolandu, najpoznatija iz serije starofrancuskih junačkih pjesama o Karlu Velikom. H. C. Andersensenova bajka Holgera Danskog locira upravo u Kronborgu.
U jednom dijelu podrumskih prostorija ispod povišenja na kojem se nalazi Dvorac, postavljena je multimedijalna izložba o Čudovištima autora Shane Broxa. Osim vrlo neobičnih, poput ‘stookog’ kamenog čudovišta ili mace sa svijetlećim očima, uočili smo i neka koja su nam poznata iz ikonografije, primjerice baziliska i zmaja.
Sajam je nudio lokalne proizvode, prvenstveno kobasice, vino i med. Mi smo kupili tople i ukusne gammeldags flæske svær (hrskava svinjska koža i salo, poput hrskavih čvaraka) pripremljene po starinskom receptu i komad tradicionalne danske kobasice. Naknadno smo otkrili domaći gløgg, a u ponudi su bile hrenovke, burgeri i palačinke. Ostatak sajamske ponude odnosio se uglavnom na božićne ukrase te poneki štand s nakitom i rukotvorinama. Muzejska trgovina također je nudila prigodne, praznične poklone, a mi smo kupili paket topovskih kuglica, koje još nismo probali. Izbor nam se činio prigodnim jer je cijelo područje prepuno topova i uredno složenih topovskih kugla. Uz program za djecu, praznični program sadrži pjevanje božićnih pjesama te održavanje jazz i gospel koncerata.
Fantastičan pogled nad cijelim područjem pruža se s platforme na koju se dolazi penjanjem uskim kružnim stepenicama tornja. Uspela sam se u jednom mahu te na vrhu predahnula uživajući u zaista lijepom danu i vedrom nebu kojeg su presijecali tornjevi i kule te njihovi šiljati brončani krovovi.
Renesansni dvorac izgradio je Frederik II. (hrv. Fridrik II. Danski), kako bi se učvrstio kao najmoćniji kralj na području Skandinavije, nakon pobjede u sedmogodišnjem ratu sa švedskim kraljem Erikom. Frederikove zabave bile su poznate širom Europe, a brak sa Sophie smatra se jednim od najsretnijih kraljevskih brakova na području Europe. Dvorac je fascinirao i Shakespeara, koji radnju Hamleta postavlja upravo u Kronborg. U Helsingøru se u ljetnim mjesecima održava i festival posvećen znamenitom pjesniku.
Na prvom katu dvorca nalazi se Kraljevski apartman, originalno dizajniran kada je Kralj Frederik II. transformirao prvotnu tvrđavu u dvorac u 16. stoljeću. Kralj Kristijan IV. morao ga je reproducirati nakon požara 1629. godine. Posjetitelji prolaze kroz nekoliko spavaćih soba, blagovaonica, prostorija za prijeme, kroz biblioteku te sobu koja nalikuje laboratoriju, ispunjenima autentičnim namještajem i popratnim izlošcima. Prostorije na drugom katu apartman su Frederika V. dekoriran u stilu 18. stoljeća s dvoranom, glavnom spavaonicom, mnoštvom manjih spavaonica za pokazivanje (krevet u jednoj od njih namijenjen je odmoru posjetitelja), salonom i paradnom sobom. Najprostranija je Plesna dvorana, do koje vode muzejske ture. U njoj su se održavala događanja u okviru Julemarkeda, poput ranije spomenutih mađioničarskih trikova i plesa oko božićnog drvca. Zanimljiv je i mali toalet u izbočenju, u kojem se i kralj mogao osamiti.
U Dvorcu se održavaju i privremene izložbe. Trenutno je na rasporedu izložba ‘Zauvijek i uvijek Kronborg’ koja se fokusira na posebno značenje Kronborga te ljude kojima je život na neki način isprepleten s poviješću Kronborga. Izložena je kolekcija slika i izložaka iz danskih domova te prezentirane zanimljive osobe, primjerice kolekcionar kronborških memorabilija, radnik u brodogradilištu koji je živio odmah pored dvorca, vojnik koji je rođen u dvorskoj kuhinji, glumac čija se svlačionica nalazila u kazamatima i dr. Izložba zauzima dvije prostorije i moguće ju je obići do jeseni iduće godine.
Dvorska kapela nije bila otvorena u vrijeme našeg posjeta. Posvećena je 1582. godine, a neoštećena je preživjela požar iz 1629. Navodno je njezina originalna unutrašnjost krasno izrezbarena i obojana.
S obzirom da smo došli rano, rano smo i završili naš posjet, oko dva sata popodne,upravo prije (još) veće gužve djece i odraslih. Dvorac je otvoren do 17 sati, a može se posjetiti svakim danom. Jučer je u Kopenhagenu pao prvi snijeg te je moguće da idući vikend na Julemarkedu bude prava božićna atmosfera.
Vendi Jukić Buča i Berislav Buča
Kopenhagen, 30. studenog 2023.
Izabrani izvori
https://en.kronborg.dk/jul-paa-kronborg
https://www.andersenstories.com/en/andersen_fairy-tales/holger_danske
https://hamletscenen.dk/en/about-hamletscenen-2/shakespeare-festival
by PRESS | Oct 7, 2023 | Izložbe, Muzeji, PRESS, SLO Narodni muzej Slovenije, U Europi
Čivki iz preteklosti. Slovenska arheologija skozi zvoke, simbole in prve zapisane besede
Tweets from the Past. Slovenian archaeology through sounds, symbols and first written words
Razstava Čivki iz preteklosti. Slovenska arheologija skozi zvoke, simbole in prve zapisane besede je nastala na pobudo Arheološkega muzeja v Frankfurtu v okviru spremljevalnih dogodkov mednarodnega knjižnega sejma v Frankfurtu in častne gostje Slovenije.
Razstava predstavlja slovensko arheologijo skozi tri specifične vrste predmetov: tiste, ki jih povezujemo z zvokom in glasbo (to so bodisi glasbila – od prazgodovinskih piščali iz kosti jamskih medvedov preko antične dvojne piščali do novoveških železnih drumlic – bodisi ropotulje, ki so jih uporabljali pri ritualih ali kot otroške igrače); simbolne predmete (to so prazgodovinske figurine, verjetno upodobitve nam ne poznanih božanstev, kipci antičnih bogov, predmeti z vgraviranimi astralnimi simboli, predmeti v obliki živali, miniaturni predmeti in predmeti z vrezanimi figurami, ki govorijo zgodbo kot nekakšen strip); in tiste, ki nosijo najzgodnejše zapisane besede (med njimi so primeri venetske pisave na odlomku bronaste situle in na srebrni ploščici, zapisi imen lokalnih božanstev, antična miniaturna knjižica in grafiti).
Vsi ti predmeti nam s svojimi zvoki, simboli ali zapisanimi besedami odstirajo tisto nekoliko globljo dimenzijo duhovnosti, zabave in pojasnjevanje sveta ljudi iz preteklosti. Kažejo potrebo človeka po izražanju nečesa abstraktnega, po ustvarjanju simbolnega in po trajnem zapisu zgodb, zaobljub in tudi nedovoljenih besed. So neizpodbitni kazalci razvoja človeške ustvarjalnosti, ki je vodil do enega od njenih vrhuncev – knjige.
Skozi te predmete vstopamo do pomembnih slovenskih najdišč ter v pripoved o preteklosti prostora Slovenije, kot jo izrisuje arheologija.
Sodelovanje 10 slovenskih muzejev
Pri pripravi razstave je sodelovalo deset večjih muzejev, ki hranijo slovensko arheološko dediščino. Poleg Narodnega muzeja Slovenije, ki projekt vodi, sodelujejo še:
-
- Pokrajinski muzej Celje
- Pomurski muzej Murska Sobota
- Pokrajinski muzej Ptuj Ormož
- Muzej in galerije mesta Ljubljane
- Dolenjski muzej Novo mesto
- Pokrajinski muzej Koper
- Gorenjski muzej Kranj
- Goriški muzej Nova Gorica
- Tolminski muzej
Izbrani predmeti
Neandertalčeva piščal – najstarejše glasbilo (hrani Narodni muzej Slovenije)
Bakrenodobna ženska figurina – prva upodobitev človeka na ozemlju današnje Slovenije (hrani Pomurski muzej Murska Sobota)
Srebrna daritvena ploščica z napisom v venetski pisavi – najstarejši zapis z ozemlja današnje Slovenije (hrani Tolminski muzej)
[NMS PRESS]
by PRESS | Oct 7, 2023 | Arheološki muzej Narona, Izložbe, Muzeji, Narona, PRESS, U Hrvatskoj
U Arheološkom muzeju Narona se u četvrtak, 12. listopada 2023. g. u 19:00 otvara dvojezična izložba Nakit u fundusu Arheološkog muzeja Narona.
Na izložbi će biti predstavljeno stotinjak ukrasnih predmeta nošnje i tijela. Predmeti su većim dijelom izabrani iz muzejskih zbirki i među materijalom s novijih istraživanja, a manjim dijelom posuđeni iz drugih ustanova i od privatnih vlasnika. Najmlađi među njima su napravljeni u novom vijeku, a najstariji u brončanom dobu. Osim izbora predmeta i osnovnih statističkih podataka o nakitu u fundusu muzeja ova izložba donosi i kratak povijesni pregled izlaganja arheoloških predmeta u Vidu i formiranja fundusa Arheološkog muzeja Narona. Rijetka dosad provedena arheološka iskopavanja u zapadnom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije, koji je ujedno i prostor terenskog djelovanja Arheološkog muzeja Narona, dosad su iznjedrila jako zanimljive i poticajne nalaze. I zato je cilj ove izložbe podizanje svijesti u javnosti o potrebi očuvanja arheoloških lokaliteta i predmeta, našeg arheološkog blaga, do istraživanja, odnosno o potrebi zaštite lokaliteta od svih oblika nestručnog iskopavanja i devastiranja.
Autorica izložbe je viša kustosica Konstanta Bukovac.
Izložba ostaje otvorena do 26. siječnja 2024. g.
[AMN PRSS]
by PRESS | Oct 7, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
U petak, 6. listopada u 12 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre održat će se predavanje Siniše Radovića sa Zavoda za palentologiju i geologiju kvartara HAZU. I ovo će se predavanje održati u sklopu popratnog programa izložbe “Lica gladi” u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca, a ovaj se put povijest istarskog prehranjivanja promatra iz vizure arhezoologije, discipline kojoj je glavni cilj rekonstrukcija života ljudi u prošlosti, odnosno načina pribavljanja i konzumiranja hrane životinjskog podrijetla, prilagodbe na okoliš i općenito odnosa između ljudi i životinja.
“Arheozoološki vremeplov” prikazat će povijest strategija preživljavanja i načina prehrane na prostoru današnje Istre, od najranijih tragova ljudskog naseljavanja do srednjeg vijeka, kroz rezultate analiza ostataka životinja s arheoloških nalazišta.
Najstariji ostaci životinjskih kostiju povezani s tragovima ljudskih aktivnosti na prostoru Istre malobrojni su, ali svjedoče o lovu na veliku kopnenu divljač, poput jelena, divljih konja i pragoveda. Tijekom vremena u unutrašnjosti Istre i dalje prevladava kopnena prehrana, osobito šumska divljač, dok se bliže obali počinju iskorištavati riječni i morski resursi. U mlađem kamenom dobu, odnosno neolitiku, stočarstvo postaje dominantan način pribavljanja životinjskog mesa i mlijeka, a na arheološkim nalazištima prevladavaju kosturni ostaci domaćih životinja, poput ovaca, koza, goveda i domaćih svinja. Dolaskom Rimljana dolazi do pojačanih stočarskih aktivnosti i primjene specifičnih metoda mesarenja, a malobrojni arheozoološki podaci iz srednjeg vijeka ukazuju na konzumiranje goveđeg, ovčjeg, kozjeg, svinjskog, a u određenoj mjeri i kokošjeg mesa.
fotografija: donja čeljust kune s tragovima rezanja
Veselimo se Vašem dolasku, Arheološki muzej Istre
[AMI PRESS]
by PRESS | Oct 7, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Ostalo, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu vas poziva na panel o revoluciji društvenih medija u muzejskom svijetu.
UMREŽAVANJE U MUZEJIMA: DRUŠTVENI MEDIJI KAO MOST IZMEĐU STVARNOG I VIRTUALNOG
srijeda, 11. listopada 2023. u 11 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
Velika dvorana, 1. kat
PRIJAVITE SE OVDJE
Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog okupit će stručnjake i zaljubljenike u kulturu i muzeje kako bi istražili načine na koje društveni mediji oblikuju i revolucioniziraju muzejski svijet.
Muzeji su se oduvijek bavili čuvanjem, istraživanjem i izlaganjem kulturnog nasljeđa. No kako se digitalno doba razvija, muzeji su prepoznali moć društvenih medija kao sredstva za povećanje svoje dostupnosti i utjecaja. Ovaj panel istražit će na koje načine muzeji koriste društvene medije kako bi proširili svoj doseg, potaknuli edukaciju te interakciju s publikom.
Tijekom panela stručnjaci iz različitih područja analizirat će i raspravljati o:
inovacijama u muzejskom sektoru – kako muzeji koriste društvene medije za privlačenje posjetitelja, promociju svojih izložbi i pričanju priča koje inspiriraju;
edukaciji kroz digitalne alate – kako se društveni mediji koriste za edukaciju publike i pružanja dubljeg razumijevanja kulturne baštine;
interakciji s publikom – kako muzeji potiču dijalog i interakciju s posjetiteljima putem društvenih medija;
promociji kulturne raznolikosti – kako društveni mediji pomažu muzejima u promociji različitih kulturnih izričaja
Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog prvi je od 4 planirana događanja koje organizira Arheološki muzej u Zagrebu u Programu Stručna događanja AMZ 2023. Na prvom će sudjelovati istaknuti govornici koji će podijeliti svoje stručno znanje i iskustvo:
Doc. dr. sc. Krešimir Dabo – znanstveni suradnik na Institutu za migracije i narodnosti, predavač na kolegijima vezanim uz odnose s javnošću u kulturi, menadžment manifestacija i interpersonalnu komunikaciju na Veleučilištu Edward Bernays, Sveučilištu VERN, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima;
Ivan Dorotić – glavni urednik i pokretač online magazina Vizkultura, fotograf, publicist i komunikacijski strateg;
Mihaela Kulej – ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica;
Dario Marčac – tiktoker, kreator sadržaja na društvenim mrežama, osnivač Crew zajednice.
Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog nezaobilazna je prilika za sve zainteresirane za budućnost muzeja i ulogu društvenih medija u oblikovanju kulturnog nasljeđa. Bez obzira jeste li stručnjak iz muzejskog i/ili kulturnog sektora, student ili jednostavno entuzijast za kulturu, ovaj panel će vas inspirirati i obogatiti vaše razumijevanje kako se muzeji umrežavaju s publikom putem digitalnih medija. Pridružite nam se na panelu Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog i zajedno istražimo kako društveni mediji postaju most između stvarnog i virtualnog svijeta.
Panelisti:
Doc. dr. sc. Krešimir Dabo znanstveni je suradnik na Institutu za migracije i narodnosti. Završio je preddiplomski stručni studij ekonomije, smjer turistički menadžment na Zagrebačkoj školi za menadžment. Specijalistički stručni diplomski studij Upravljanje poslovnim komunikacijama završio je na Sveučilištu VERN´, a drugi, diplomski, sveučilišni studij završio je pri Sveučilištu Sjever, na studiju komunikacijskih znanosti i odnosa s javnošću. Završio je jednogodišnji studij pri Centru za mirovne studije u Zagrebu. Doktorirao je u području društvenih znanosti, polje informacijsko-komunikacijske znanosti, grana komunikologija pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Profesionalnu karijeru počeo je na području novinarstva, radeći u uredništvima nekoliko medijskih kuća, počevši od Radio Studenta, pa do Hrvatskog radija, Televizije Z1 do RTL Televizije. Radio je u Odjelu za odnose s javnošću na RTL Televiziji, a šest je godina vodio Službu za odnose s javnošću i marketing u Ansamblu LADO. Na mjesto ravnatelja Ansambla LADO imenovan je 1. siječnja 2015. s mandatom od četiri godine. Kao vanjski suradnik, uz Veleučilište Edward Bernays, predaje na Sveučilištu VERN’, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima kolegije vezane uz odnose s javnošću u kulturi, menadžment manifestacija i interpersonalnu komunikaciju.
Ivan Dorotić je glavni urednik i pokretač online magazina Vizkultura – nezavisne platforme koja se u 10 godina postojanja prometnula u jedan od najznačajnijih domaćih medija suvremene kulture i umjetnosti. Dio je fotografskog dvojca Bosnić+Dorotić specijaliziranog za arhitektonsku fotografiju, kontinuirano surađujući s brojnim domaćim arhitektima/icama te arhitektonskim studijima, dokumentirajući projekte koji su bili laureati ili nominirani za neke od najvažnijih domaćih, regionalnih i međunarodnih arhitektonskih i dizajnerskih nagrada. Posljednjih 15 godina aktivno sudjeluje na domaćoj kulturno-umjetničkoj sceni kroz širok dijapazon uloga; kao urednik, fotograf, arhitekt, kreativni direktor, publicist, kustos te komunikacijski strateg i medijski stručnjak u sferi kulture i umjetnosti, surađujući s muzejima, galerijama i arhitektonskim studijima. Bio je dio multidisciplinarnog autorskog tima koji je predstavljao Hrvatsku na 17. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2021. godine te dio komunikacijskog tima hrvatskih paviljona na 18. Venecijanskom bijenalu 2023. te 23. Milanskom trijenalu 2022. u ulozi službenog fotografa, voditelja komunikacije, odnosa s javnošću i društvenih mreža. Od otvorenja Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju do danas angažiran je kao autor svih službenih autorskih fotografija muzeja te voditelj kreativne direkcije digitalne komunikacije muzeja i društvenih mreža, a jedan je od koautora Žute sobe – dijela stalnog postava muzeja. Izlagao je na šest samostalnih i dvadesetak grupnih izložbi. Fotografije su mu kontinuirano publicirane u brojnim stručnim inozemnim dizajnerskim i arhitektonskim magazinima.
Mihaela Kulej profesorica je povijest umjetnosti i filozofije, doktorandica na Filozofskom fakultetu, Odjelu informacijskih i komunikacijskih znanosti, područje Muzeologija, dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica – muzeja koji 2020. godine dobiva nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji stalni postav, a 2022. godine ŽIVA nagradu Foruma slavenskih kultura za najbolji slavenski muzej. Svim time Mihaela Kulej pokazuje izuzetnu stručnost u obavljanju muzejske djelatnosti i vođenju muzeja. Osim primarne muzejske djelatnosti kroz dokumentiranje, čuvanje i obrađivanje građe, Mihaela uspješno organizira niz izložbi te obogaćuje djelatnost Muzeja u pedagoško – edukativnom aspektu kroz organizaciju raznovrsnih radionica i poticanja djelatnika muzeja na kreativno – edukativan rad, po čemu su postali prepoznatljivi u široj zajednici. Također, uspješno je završila i implementirala muzeološku koncepciju novog stalnog postava “Drveno doba” u prostor novoobnovljenog Dvorca Pejačević. Bila je aktivni sudionik i stručni suradnik na integriranom projektu “5 do 12 za Dvorac” koji je uspješno završen 2019. godine, a Muzej je na četiri etaže otvorio vrata ne samo stalnog postava, već i svih dodatnih sadržaja prema današnjim muzejskim standardima.
Dario Marčac je istinski predstavnik Z generacije, mlade i nove publike koja se treba povezati s muzejima. Ovako kaže za sebe:
Pozdrav! Ja sam Dario Marčac i pomažem brendovima i kreatorima da izgrade uspješne profile na TikToku.
Na svom TikTok profilu imam preko 500.000 pratitelja, a moji klijenti su ostvarili preko 120 milijuna pregleda. Osnivač sam Crew zajednice koja ukupno broji preko 8 milijuna pratitelja i predstavlja najveću zajednicu TikTok kreatora u regiji Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Austrije. TikTok kreatori unutar zajednice Crew su birani prema tri glavna kriterija: dobronamjeran sadržaj, snaga njihove zajednice i profesionalan pristup.
Osim na TikToku, redovito objavljujem sadržaj na LinkedInu, Instagramu, Facebooku i YouTubeu. Ukupno preko 850.000 pratitelja redovito prati moj sadržaj. Ostvario sam suradnju s preko 70 brendova, kroz koje većini kompanija vodim njihove TikTok profile ili organiziram TikTok marketinške kampanje. Brendovima koji su prepoznali snagu najbrže rastuće TikTok platforme i koji žele samostalno stvarati sadržaj održavam edukacije, mentoring i radionice kako bi brže savladali potpuni drugačiji koncept stvaranja sadržaja u odnosu na Instagram i Facebook.
Osim toga, najmlađi sam kolumnist Jutarnjeg lista te redoviti gost brojnih konferencija i festivala gdje govorim o TikToku, Influencer marketingu, kreiranju sadržaja i društvenim mrežama.
Mediji redovito prenose moj rad, a moj izazov #BookTok u kojem je sudjelovalo 16 školskih knjižničara iz cijele Hrvatske bio je popraćen u emisijama nacionalnih TV postaja, novinama i časopisima.
Kao stručnjak za TikTok, pomažem brendovima da iskoriste potencijal ove platforme i postignu uspjeh.
Dodatne informacije: zbabic@amz.hr
PRIJAVITE SE OVDJE
Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
