by PRESS | Dec 21, 2021 | Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj
Dragi prijatelji Muzeja grada Splita,
u godini čitanja i obilježavanja 500 godišnjice prvotiska Judite, pripremili smo za naše osnovnoškolce (ali i za vas malo starije željne znanja i zabave) edukativnu knjižicu 500 mi je godina tek! O Marku Marulicu i njegovoj Juditi.
U njoj ćete saznati više o obitelji Marulić, zanimljivosti o Marulu i o jednom od njegovih najpoznatijih djela epu Juditi, kao i koji su ga vladari i intelektualci rado čitali. Zabavit ćete se uz zajedničko rješavanje zadataka, križaljke, labirinta…
Edukativnu knjižicu možete kupiti na recepciji Muzeja grada Splita po cijeni od 30 kn.
Radujemo se vašem dolasku!
Info:
MGST PRESS
by PRESS | Dec 21, 2021 | Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj
U Galeriji Emanuel Vidović izložba Veličina Skromnosti
– Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića
Povezanost između Petra Smajića i obitelji Emanuela Vidovića
Slikar Emanuel Vidović je, kao i ostala građanska elita na ovim prostorima, visoko vrednovao likovni folklor i tradicijske vrijednosti sela doživljavajući ih kao dio vlastite kulture i identiteta. Umjetnički predmeti koje je Vidović pronalazio i spašavao iz porušenih crkava dijele prostor s narodnim rukotvorinama koje je kupovao po seoskim sajmovima. A sasvim simbolično, baš na stolu u sredini atelijera stoji nekolicina veličinom malih, a izražajnom snagom monumentalnih kipova Petra Smajića koji je zahvaljujući slikarevom sinu Slavanu Vidoviću, dobio priliku izložiti svoje radove u splitskom Salonu Galić 1934. godine i tako izašao iz anonimnosti. U kutu sobe vide se i gusle ukrašene figurom muškarca na konju, baš one koje je na splitskoj ulici 1932. godine zapazio i otkupio dr. Slavan Vidović te predložio Smajiću da od njihovog figuralnog ukrasa načini samostalnu skulpturu. Slijedeće dvije godine Slavan Vidović je otkupljivao Smajićeve skulpture i pohranjivao ih u očevu atelijeru pa je slikara okružio s čak četrdeset Smajićevih djela od kojih su mnogi kasnije postali motivi Vidovićevih mrtvih priroda i interijera. Stari meštar je ćutio plastičku i ekspresivnu kvalitetu Smajićevih kipova potvrdio je to i Cvito Fisković kada je 1936. godine u Novom Dobu napisao Vidović s mnogo topline govorio o Smajićevim skulpturama Adama i Eve. Zanimljivo je da baš te skulpture neobično podsjećaju na elementarne forme romaničkih Adama i Eve čiji odljevi još danas krase Vidovićev atelijer. Vjerojatno nikada nećemo saznati je li Smajić pronašao inspiraciju u prvim ljudima majstora Radovana iz umjetnikova atelijera, ali Smajićeve skulpture će zauvijek ostati dio Vidovićeva duhovnog inventara. Slikar ih je posvojio i tako što ih je većinu patinirao i(li) polikromirao, čime je samo pojačao sugestivnu moć njihovih jednostavnih, ali univerzalnim značenjem nabijenih oblika. Danas u atelijeru nema četrdeset skulptura, ali preostalih trinaest, među koje ubrajamo i sudbonosne gusle, dostojno prezentiraju najautentičniji dio Smajićevog stvaranja. Štoviše, mogu poslužiti kao presjek kiparevih tematsko-motivskih preokupacija, od likova i portreta bliskih mu ukućana i prototipova njegovih seljana, preko likova životinja (Konjić, Magarac) do bliskih mu zaštitnika, Madone, anđela i sv. Roka i dati potpunu sliku o izražajnim mogućnostima Petra Smajića iz dalmatinskog razdoblja (1932.-1941.). (Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita)
______
Izložba Veličina skromnosti – tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića produžena je do 10. siječnja 2022. godine. Možete je razgledati od ponedjeljka do petka od 9 i 30 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, a utorkom je zatvorena.
Info:
MGST PRESS
by PRESS | Dec 21, 2021 | Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Vodstva
Zagreb, 20. prosinca 2021. – u atriju Hrvatskog prirodoslovnog muzeja svečano je otvoreno gradilište trenutno najvećeg infrastrukturnog projekta u kulturi Grada Zagreba, projekta obnove i rekonstrukcije palače Amadeo, doma Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
Radove su otvorili gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović. Svečanom otvaranju gradilišta prisustvovali su i predstavnici projektanata iz tvrtke RADIONICA ARHITEKTURE d.o.o., izvođača radova – tvrtke ING – GRAD d.o.o. te stručnog nadzora tvrtke Interkonzalting.
Početak radova odvija se u okviru EU projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej”, a obilježava povodom 35. godišnjice ujedinjenja triju muzeja u današnji Hrvatski prirodoslovni muzej. Projekt vrijedan više od 118 milijuna kuna će po svom završetku krajem 2023. godine omogućiti potpunu rekonstrukciju i dogradnju Palače Amadeo, ugradnju suvremene prezentacijske i multimedijalne opreme za prezentaciju izabranog fundusa te nove laboratorije opremljene modernom tehnologijom koji će biti na raspolaganju svim korisnicima muzeja.
Nositelj projekta „Čuvar baštine kao katalizator razvoja, istraživanja i učenja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“ je Hrvatski prirodoslovni muzej, a partneri projekta su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba. Ukupna vrijednost projekta iznosi 118.774.358,99 kuna, od čega Europska unija sufinancira 57.251.417,40 kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Grad Zagreb je za projekt izdvojio 61.522.941,59 kuna.
Ovaj, trenutačno najveći projekt u kulturi u Gradu Zagrebu te jedan od kapitalnih u Republici Hrvatskoj, završit će krajem 2023. godine kada će građani i posjetitelji grada Zagreba moći uživati u novom sjaju potpuno obnovljene Palače Amadeo. Cjelovita obnova uključuje građevinske radove, potpunu zamjenu svih instalacija, a poboljšat će se i toplinska izolacija, uz primjenu energetski učinkovitijih sustava. Osigurat će se i nesmetani pristup i kretanje osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Dodatni prostor za proširenje stalnog postava Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i brojne nove aktivnosti postići će se natkrivanjem atrija Palače Amadeo, čime će se bitno unaprijediti kapaciteti turističke ponude Grada Zagreba u rekonstruiranoj Palači Amadeo. Otvorit će se i novi pristup muzeju i Gornjem gradu preko Vrazovog šetališta, spojnice između zelenog Tuškanca i urbane Demetrove, koja će imati važnu ulogu u revitalizaciji gornjogradskog područja. Prostor od Vrazovog šetališta iskoristit će se i za uvođenje prirodoslovnog sadržaja s naglaskom na cjelinu „Botanika na Tuškancu“.
Sljedeća aktivnost projekta odnosi se na uspostavljanje novog stalnog postava, multimedijalne i multifunkcionalne dvorane, suvenirnice i muzejskog ugostiteljskog objekta. U novom stalnom postavu posjetitelji će moći vidjeti niz reprezentativnih eksponata iz niza zbirki s objašnjenjima, pripadajućim grafikama, kartama, ilustracijama i fotografijama, kao i multimedijalnim interaktivnim prezentacijama vezanim uz određenu tematsku cjelinu. Svaki će posjetitelj moći izabrati interpretacijsku razinu kroz koju želi razgledavati određene teme u postavu, a novoopremljena multimedijalna dvorana omogućit će interaktivnu prezentaciju postojećih i novih multimedijalnih sadržaja na temu bogate hrvatske prirodoslovne baštine.
Novina ovog projekta koja predstavlja značajan iskorak u prezentaciji kulturne baštine i obogaćivanju turističke ponude Grada Zagreba je opremanje oglednog laboratorija koji će njegovim korisnicima omogućiti upoznavanje s osnovnim metodama rada u biološkoj i geološkoj znanosti, koje do sada nisu javno prikazane. U oglednom laboratoriju korisnici će po prvi put moći uživo pratiti tijek analiza u interpretaciji muzejske baštine. Naposljetku, korisnici će u okviru interaktivnog laboratorija uz mogućnost rada „in situ“ sami moći stvarati nove vrijednosti za prirodoslovlje. Dio znanstvenih aktivnosti otvorit će se za javnost u suradnji s obrazovnim institucijama, što će omogućiti i aktivan rad učenicima i studentima. Edukacijske radionice namijenjene osnovnoškolskim i srednjoškolskim uzrastima doprinijet će pobuđivanju znatiželje o prirodoslovnom svijetu, dok će sadržaji za sve uzraste doprinijeti prirodoslovnom opismenjavanju, važnom alatu za razumijevanje fizičkog i prirodnog svijeta i smještanje prirodoslovlja u društveni i kulturni kontekst.
Cjelovita obnova gornjogradske Palače Amadeo i novi atraktivni sadržaji u funkciji su razvoja održivog turizma Grada Zagreba i postizanja ciljeva Urbane aglomeracije Zagreb. Kulturna baština, interpretirana na suvremeni način, posjetiteljima omogućuje novu dimenziju iskustva žive i nežive prirode i upoznavanje s respektabilnom hrvatskom prirodoslovnom baštinom i tradicijom, ali i obogaćivanje atraktivnosti Zagreba kao poželjne turističke destinacije.
Info:
Hrvatski prirodoslovni muzej PRESS
by PRESS | Dec 14, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Popularni, PRESS, Radionice, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
| U četvrtak 13. siječnja 2022. godine u 18 sati u Galeriji AMZ u povodu zatvaranje izložbe „Arheologija i speleologija“ održat će se pub kviz – Pećinski kviz. Prijavljene ekipe natjecatelja imat će priliku pokazati svoje znanje iz arheologije, povijesti i izložbe „Arheologija i speleologija“, a najbolji će osvojiti vrijedne nagrade.
Za šest ekipa po tri natjecatelja pripremili smo 50 pitanja iz općeg poznavanja vremena starog Egipta, Grčke i Rimskog carstva a posebno zanimljiva će svakako biti ona tematski vezana uz izložbu „Arheologija i speleologija“ za koja se potencijalni sudionici kviza mogu pripremiti obilaskom izložbe u Galerija AMZ i pratiti naše društvene mreže na kojima ćemo objavljivati informacije s izložbe. U dijelu pitanja iz općeg znanja iz područja arheologije kao posebnost kviza izdvajamo borbu znanjem, naime prijavljene ekipe imat će priliku upoznati i pokušati pobijediti autore izložbe.
Na kviz je moguće prijaviti ekipu od tri člana, kotizacija iznosi 150 kn po ekipi, a u cijenu su uključena pića tijekom večeri. Najboljima smo osigurali nagrade.
Svoju ekipu možete prijaviti na galerija@amz.hr
Izložbu Arheologija i speleologija posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.
Za ulazak u Galeriju AMZ, prema odluci Stožera civilne zaštite od 12. 11. 2021. potrebno je pokazati EU digitalnu covid potvrdu. |
|
Info:
AMZ PRESS
by PRESS | Dec 10, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Časopisi, Muzeji, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj, Zagreb
| Izašao je 54. svezak treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu posvećen dr. Željku Demi. Dostupan je u online first verziji na portalu Hrčak. Tiskana verzija bit će dostupna uskoro.
Poveznica na 54. svezak Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu
https://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=21007
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu je arheološki godišnjak s vanjskim istorazinskim vrednovanjem i izlazi kontinuirano više od 150 godina. U njemu se objavljuju znanstveni, stručni i pregledni radovi iz pretpovijesne, antičke i srednjovjekovne arheologije, povijesti i numizmatike te drugih srodnih znanstvenih disciplina koji prethodno nisu bili objavljeni putem nekog drugog medija.
Nastavljajući tradiciju posvećivanja pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak, posvećen je dr. Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.
„Posvećivanje pojedinog sveska Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu (kao i njegovih prethodnika, Viestnika Narodnoga zemaljskoga muzeja u Zagrebu, Viestnika Hrvatskoga arkeologičkoga družtva i Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva) dio je dugotrajne tradicije ovoga časopisa. Tako su svezak 15 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za 1928. godište i svesci 30–31 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1997.–1998. bili posvećeni Josipu Brunšmidu, dok su svesci 18–21 Viestnika / Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva za godišta 1937.–1940. bili posvećeni Viktoru Hoffilleru (Serta Hoffilleriana), čijoj su stogodišnjici rođenja bili posvećeni i svesci 10–11 za godišta 1977.–1978. Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu. Nadalje, svesci 6–7 i 28–29 Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu za godišta 1972.–1973. i 1995.–1996. bili su posvećeni Šimi Ljubiću, svesci 12–13 za godišta 1979.–1980. Zdenku Vinskom, svezak 15 za 1982. godište Marcelu Gorencu, a svesci 16–17 za godišta 1983.–1984. Duji Rendiću-Miočeviću. Riječ je redom o stručnjacima koji su u jednom periodu svoje karijere obnašali dužnost ravnatelja Arheološkog muzeja u Zagrebu, odnosno upravitelja muzejskih institucija koje se smatraju prethodnicima današnjeg Muzeja. Od 1990. godine pojedini svesci Vjesnika posvećuju se i stručnjacima koji su značajan dio svoje karijere proveli u Muzeju, radeći kao kustosi na raznim muzejskim odjelima. Tako je svezak 23 za 1990. godište posvećen Kseniji Vinski-Gasparini, svesci 24–25 za godišta 1991.–1992. Branki Vikić-Belančić, svezak 37 za 2004. godište Ružici Drechsler-Bižić, svezak 39 za 2006. godište Zdenki Dukat (koja je u jednom mandatu obnašala dužnost ravnatelja AMZ-a), svezak 41 za 2008. godište Valeriji Damevski, svezak 42 za 2009. godište Dubravki Balen-Letunić, svezak 43 za 2010. godište Katici Simoni te, naposljetku, svezak 45 za 2012. godište Ivanu Mirniku. Nastavljajući tradiciju započetu prije gotovo jednog stoljeća, ovaj, 54. svezak u trećoj seriji, posvećen je Željku Demi, muzejskom i znanstvenom savjetniku umirovljenom 2016. godine, a u povodu njegovog 70. rođendana.“ (preuzeto iz Uvodnika uredništva Vjesnika Arheološkog muzeja u Zagrebu).
“Željko Demo rođen je 19. 12. 1951. godine u Zagrebu gdje se školovao i radio. Cijeli svoj radni vijek, 37 godina staža, proveo je u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Znanstveni interes usmjerio je na područja antičke i kasnoantičke arheologije, osobito na početku karijere, u manjoj mjeri arheologiji vremena seobe naroda te ponajviše na polje ranosrednjovjekovne arheologije. Numizmatičke teme također zauzimaju značajan dio njegove bibliografije, a usmjerene su na antičko, kasnoantičko i ranobizantsko razdoblje s osobitim interesom na monetarnu politiku i novac Istočnih Gota. Željko Demo umirovljen je krajem 2016. godine na svoj 65. rođendan. Umirovljenje dakako nije značilo prekid u njegovom stručnom i znanstvenom radu. Nastavio je pratiti muzejske izložbe, razna događanja i predavanja kolega, rado je nastavio s konzultacijama i razgovorima o aktualnim arheološkim temama te je kao cijenjeni srednjovjekovac i autoritet za pojedine teme i dalje traženi recenzent. Pa iako u posljednje vrijeme okolnosti nisu dozvoljavale uobičajena stručna okupljanja gdje bismo zasigurno kolegu Demu mogli susresti, on trag i dalje ostavlja sustavno objavljujući rezultate svojih istraživanja, uglavnom, iako ne isključivo, na polju numizmatike.” (preuzeto iz “Željko Demo – biografija” autorice Maje Bunčić, više kustosice i voditeljice Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu)
Glavni urednik
Tomislav Bilić, Arheološki muzej u Zagrebu
Uredništvo
Jacqueline Balen, Arheološki muzej u Zagrebu
Maja Bunčić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Drnić, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Mirnik, Arheološki muzej u Zagrebu, u mirovini
Miroslav Nađ, Arheološki muzej u Zagrebu
Ivan Radman-Livaja, Arheološki muzej u Zagrebu
Filomena Sirovica, Arheološki muzej u Zagrebu
John Chapman, Durham University, UK
Peter Kos, Narodni muzej Ljubljana, Slovenija
Preston Miracle, University of Cambridge, UK
Izdavanje 54. sveska treće serije Vjesnika arheološkog muzeja u Zagrebu financijski su pomogli Gradski uredu za kulturu Grada Zagreba, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. |
|
Info:
AMZ PRESS
