U Galeriji Emanuel Vidović izložba Veličina Skromnosti
– Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića

Povezanost između Petra Smajića i obitelji Emanuela Vidovića

Slikar Emanuel Vidović je, kao i ostala građanska elita na ovim prostorima, visoko vrednovao likovni folklor i tradicijske vrijednosti sela doživljavajući ih kao dio vlastite kulture i identiteta. Umjetnički predmeti koje je Vidović pronalazio i spašavao iz porušenih crkava dijele prostor s narodnim rukotvorinama koje je kupovao po seoskim sajmovima. A sasvim simbolično, baš na stolu u sredini atelijera stoji nekolicina veličinom malih, a izražajnom snagom monumentalnih kipova Petra Smajića koji je zahvaljujući slikarevom sinu Slavanu Vidoviću, dobio priliku izložiti svoje radove u splitskom Salonu Galić 1934. godine i tako izašao iz anonimnosti. U kutu sobe vide se i gusle ukrašene figurom muškarca na konju, baš one koje je na splitskoj ulici 1932. godine zapazio i otkupio dr. Slavan Vidović te predložio Smajiću da od njihovog figuralnog ukrasa načini samostalnu skulpturu. Slijedeće dvije godine Slavan Vidović je otkupljivao Smajićeve skulpture i pohranjivao ih u očevu atelijeru pa je slikara okružio s čak četrdeset Smajićevih djela od kojih su mnogi kasnije postali motivi Vidovićevih mrtvih priroda i interijera. Stari meštar je ćutio plastičku i ekspresivnu kvalitetu Smajićevih kipova potvrdio je to i Cvito Fisković kada je 1936. godine u Novom Dobu napisao Vidović s mnogo topline govorio o Smajićevim skulpturama Adama i Eve. Zanimljivo je da baš te skulpture neobično podsjećaju na elementarne forme romaničkih Adama i Eve čiji odljevi još danas krase Vidovićev atelijer. Vjerojatno nikada nećemo saznati je li Smajić pronašao inspiraciju u prvim ljudima majstora Radovana iz umjetnikova atelijera, ali Smajićeve skulpture će zauvijek ostati dio Vidovićeva duhovnog inventara. Slikar ih je posvojio i tako što ih je većinu patinirao i(li) polikromirao, čime je samo pojačao sugestivnu moć njihovih jednostavnih, ali univerzalnim značenjem nabijenih oblika. Danas u atelijeru nema četrdeset skulptura, ali preostalih trinaest, među koje ubrajamo i sudbonosne gusle, dostojno prezentiraju najautentičniji dio Smajićevog stvaranja. Štoviše, mogu poslužiti kao presjek kiparevih tematsko-motivskih preokupacija, od likova i portreta bliskih mu ukućana i prototipova njegovih seljana, preko likova životinja (Konjić, Magarac) do bliskih mu zaštitnika, Madone, anđela i sv. Roka i dati potpunu sliku o izražajnim mogućnostima Petra Smajića iz dalmatinskog razdoblja (1932.-1941.). (Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita)

______

Izložba Veličina skromnosti – tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića produžena je do 10. siječnja 2022. godine. Možete je razgledati od ponedjeljka do petka od 9 i 30 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, a utorkom je zatvorena.

Info:
MGST PRESS