by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
Izložba „Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina“ Muzeja Đakovštine i Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorit će se u petak, 8. prosinca 2023. u 19 sati u Muzeju Đakovštine. Izložba ostaje otvorena do 21. siječnja 2024. godine.
Izložba Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina prezentira rezultate arheoloških istraživanja koja se na ovom lokalitetu provode od 2012. godine.
Gradina je smještena 3 kilometra južno od sela Viškovci, a prepoznata je kao arheološko nalazište još od početka 20. stoljeća. Terenskim pregledima utvrđeno je kako je ovaj iznimno pogodan strateški položaj bio nastanjen za vrijeme trajanja badenske, kasne vučedolske i vinkovačke kulture, tj. tijekom trećeg tisućljeća prije Krista. Sustavna arheološka istraživanja provedena u posljednjih desetak godina ocrtala su obrise brončanodobnog naselja na Gradini zahvaljujući kombiniranju sondažnog iskopavanja s nedestruktivnim metodama kao što su geofizikalna istraživanja.
Na izložbi Pretpovijesno naselje Viškovci – Gradina će, osim pronađenog arheološkog materijala, biti prikazane i idealne rekonstrukcije izgleda pretpovijesnog naselja na Gradini.
Autorice izložbe su dr. sc. Jacqueline Balen, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, ujedno i voditeljica sustavnih istraživanja na Gradini i Jelena Boras, kustosica Muzeja Đakovštine.
Organizacija izložbe: Muzej Đakovštine, Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba je realizirana sredstvima Grada Đakova i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
[AMZ PRESS]
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U ponedjeljak 18. prosinca 2023. godine s početkom u 12 sati u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) održat će se otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja.
Na dan otvorenja izložbe 18. prosinca u Galeriji AMZ, s početkom u 19 sati dr.sc. Ramón Montes Barquín, tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe i Pilar Fatás Monforte, ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamir održat će se prigodna predavanja u povodu otvorenja izložbe. Predavanja su na engleskom jeziku.
Ulaz na izložbu i predavanja je besplatan.
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti donosi priču o špilji Altamiri koju su posjećivale različite skupine ljudi više od 20.000 godina, a koja je poznata diljem svijeta po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.
Dolazak Homo sapiensa u Europu prije oko 45.000 godina označio je početak razdoblja poznatog kao gornji paleolitik, što je doba paleolitičke umjetnosti u špiljama. Od tada do prije otprilike 12.000 godina, skupine ljudi stvarale su umjetnost koja je dijelila slične podloge, tehnike i teme. Ako imamo na umu da pretpovijest počinje s najranijim kulturnim izričajima vezanim uz rod Homo prije više od dva milijuna godina, ovo razdoblje procvata umjetnosti bilo je relativno kratko, svega nešto više od 2% sveukupne povijesti čovječanstva. Ipak, 35.000 godina koliko je trajala ova epizoda značilo je 350 stoljeća umjetničke aktivnosti ujedinjene zajedničkom kulturnom niti.
Paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena je diljem europskog kontinenta. Špilje, pripećci i stjenoviti izdanci koji su služili kao platna prvim umjetnicima mogu se pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku. Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja.
Špilja Altamira nalazi se u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj. Nalazi se unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od sedamdeset špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar područja koje mjeri samo 3.500 km2.
Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 km zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta te ljudske ruke. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.
Špilju Altamiru posjećivale su različite skupine ljudi više od 20.000 godina. Umjetnici Altamire bili su muškarci i žene poput nas. Dijelimo njihov fizički izgled, manualnu spretnost, intelektualni kapacitet i sposobnost komuniciranja s drugima, što se sve savršeno odražava u njihovim umjetničkim kreacijama. Živjeli su zajedno u malim skupinama koje su često razmjenjivale predmete, pojedince i ideje, stvarajući tako kulturne mreže diljem kontinenta u kojima su umjetnički izričaji igrali istaknutu ulogu kao sredstvo prenošenja simboličkog mišljenja.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Krvatskoj
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokroviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Predavanja uz izložbu Altamira – Remek djelo prve umjetnosti 8na engleskom jeziku)
18. prosinca 2023. u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6
besplatan ulaz
19:00 – 19:25 sati Palaeolithic Rock Art in Europe and in the Cantabrian Region, Altamira in its context
Dr.sc. Ramón Montes Barquín (Tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe)
19:30 – 19:55 sati Altamira, the big sanctuary of the European Palaeolithic
Pilar Fatás Monforte (ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamire, Španjolska)
Dr.sc. Ramón Montes Barquín doktorirao je arheologiju i pretpovijest na Sveučilištu Cantabria (Španjolska). Istraživač je materijalne kulture paleolitika i paleolitičke pećinske umjetnosti Pirenejskog poluotoka. Znanstveni je suradnik Muzeja i istraživačkog centra Altamira, gdje je razvio različite arheološke radove na paleolitičkim nalazištima i nalazištima pećinske umjetnosti. Napisao je dvanaest knjiga i više od 250 radova u različitim znanstvenim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.
Kulturni je menadžer specijaliziran za arheološki turizam. Upravljao je velikim brojem projekata za otvaranje arheoloških lokaliteta i/ili nalazišta pećinske umjetnosti, kao i muzeja i interpretacijskih centara usmjerenih na arheologiju, pretpovijest i pećinsku umjetnost. Koordinator je Pretpovijesnih špilja otvorenih za javnost u Kantabriji 2005.-2006., od 2007. godine tehnički je koordinator Kulturne rute Vijeća Europe “Pretpovijesne staze pećinske umjetnosti – Chemins de l’Art Rupestre Préhistorique2”
https://www.coe.int/en/web/cultural-routes/prehistoric-rock-art-trails
http://www.prehistour.eu
Pilar Fatás Monforte ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira (Španjolska) od 2016., gdje je prethodno 16 godina bila zamjenica ravnatelja. Magistrirala je iz upravljanja kulturnom baštinom, diplomirala je povijest umjetnosti i znanost o antici na odjelu Arheologija i pretpovijest na Sveučilištu u Zaragozi, te diplomirala socijalnu i kulturnu antropologiju na Sveučilištu UNED. Pripadnica je vijeća kustosa španjolskih muzeja španjolskog Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta od 1999. godine.
Od 2018. do 2022. bila je članicom Savjetodavnog povjerenstva za svjetsku baštinu Ministarstva kulture i sporta. Trenutačno je članica Znanstvenog savjetodavnog odbora Međunarodnog pretpovijesnog istraživanja Kantabrije i Nacionalnog odbora za pećinsku umjetnost ICOMOS-a u Španjolskoj, kao i predstavnica Muzeja Altamire u raznim nacionalnim i međunarodnim mrežama o pećinskoj umjetnosti i muzejima. Trenutačno radi na implementaciji UNESCO-vog Centra svjetske baštine za pećinsku umjetnost kategorije 2, sa sjedištem u Kantabriji.
Voditeljica je istraživačkog projekta “Prva umjetnost čovječanstva: špilja Altamira” i članica konzervatorskog istraživačkog tima za špilju Altamiru. Također je istraživačica na drugim nacionalnim arheološkim istraživanjima i R+D+i projektima, a sudjelovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima u zemljama kao što su Paragvaj i Dominikanska Republika. Također istražuje odnos između pretpovijesne pećinske umjetnosti Altamire i suvremene umjetnosti.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokoviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
[PRESS]
Autor: Pedro Saura Ramos
Autor: Pedro Saura Ramos
Autor: Pedro Saura Ramos
by PRESS | Oct 7, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Ostalo, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu vas poziva na panel o revoluciji društvenih medija u muzejskom svijetu.
UMREŽAVANJE U MUZEJIMA: DRUŠTVENI MEDIJI KAO MOST IZMEĐU STVARNOG I VIRTUALNOG
srijeda, 11. listopada 2023. u 11 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
Velika dvorana, 1. kat
PRIJAVITE SE OVDJE
Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog okupit će stručnjake i zaljubljenike u kulturu i muzeje kako bi istražili načine na koje društveni mediji oblikuju i revolucioniziraju muzejski svijet.
Muzeji su se oduvijek bavili čuvanjem, istraživanjem i izlaganjem kulturnog nasljeđa. No kako se digitalno doba razvija, muzeji su prepoznali moć društvenih medija kao sredstva za povećanje svoje dostupnosti i utjecaja. Ovaj panel istražit će na koje načine muzeji koriste društvene medije kako bi proširili svoj doseg, potaknuli edukaciju te interakciju s publikom.
Tijekom panela stručnjaci iz različitih područja analizirat će i raspravljati o:
inovacijama u muzejskom sektoru – kako muzeji koriste društvene medije za privlačenje posjetitelja, promociju svojih izložbi i pričanju priča koje inspiriraju;
edukaciji kroz digitalne alate – kako se društveni mediji koriste za edukaciju publike i pružanja dubljeg razumijevanja kulturne baštine;
interakciji s publikom – kako muzeji potiču dijalog i interakciju s posjetiteljima putem društvenih medija;
promociji kulturne raznolikosti – kako društveni mediji pomažu muzejima u promociji različitih kulturnih izričaja
Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog prvi je od 4 planirana događanja koje organizira Arheološki muzej u Zagrebu u Programu Stručna događanja AMZ 2023. Na prvom će sudjelovati istaknuti govornici koji će podijeliti svoje stručno znanje i iskustvo:
Doc. dr. sc. Krešimir Dabo – znanstveni suradnik na Institutu za migracije i narodnosti, predavač na kolegijima vezanim uz odnose s javnošću u kulturi, menadžment manifestacija i interpersonalnu komunikaciju na Veleučilištu Edward Bernays, Sveučilištu VERN, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima;
Ivan Dorotić – glavni urednik i pokretač online magazina Vizkultura, fotograf, publicist i komunikacijski strateg;
Mihaela Kulej – ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica;
Dario Marčac – tiktoker, kreator sadržaja na društvenim mrežama, osnivač Crew zajednice.
Panel Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog nezaobilazna je prilika za sve zainteresirane za budućnost muzeja i ulogu društvenih medija u oblikovanju kulturnog nasljeđa. Bez obzira jeste li stručnjak iz muzejskog i/ili kulturnog sektora, student ili jednostavno entuzijast za kulturu, ovaj panel će vas inspirirati i obogatiti vaše razumijevanje kako se muzeji umrežavaju s publikom putem digitalnih medija. Pridružite nam se na panelu Umrežavanje u muzejima: Društveni mediji kao most između stvarnog i virtualnog i zajedno istražimo kako društveni mediji postaju most između stvarnog i virtualnog svijeta.
Panelisti:
Doc. dr. sc. Krešimir Dabo znanstveni je suradnik na Institutu za migracije i narodnosti. Završio je preddiplomski stručni studij ekonomije, smjer turistički menadžment na Zagrebačkoj školi za menadžment. Specijalistički stručni diplomski studij Upravljanje poslovnim komunikacijama završio je na Sveučilištu VERN´, a drugi, diplomski, sveučilišni studij završio je pri Sveučilištu Sjever, na studiju komunikacijskih znanosti i odnosa s javnošću. Završio je jednogodišnji studij pri Centru za mirovne studije u Zagrebu. Doktorirao je u području društvenih znanosti, polje informacijsko-komunikacijske znanosti, grana komunikologija pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Profesionalnu karijeru počeo je na području novinarstva, radeći u uredništvima nekoliko medijskih kuća, počevši od Radio Studenta, pa do Hrvatskog radija, Televizije Z1 do RTL Televizije. Radio je u Odjelu za odnose s javnošću na RTL Televiziji, a šest je godina vodio Službu za odnose s javnošću i marketing u Ansamblu LADO. Na mjesto ravnatelja Ansambla LADO imenovan je 1. siječnja 2015. s mandatom od četiri godine. Kao vanjski suradnik, uz Veleučilište Edward Bernays, predaje na Sveučilištu VERN’, Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskim studijima kolegije vezane uz odnose s javnošću u kulturi, menadžment manifestacija i interpersonalnu komunikaciju.
Ivan Dorotić je glavni urednik i pokretač online magazina Vizkultura – nezavisne platforme koja se u 10 godina postojanja prometnula u jedan od najznačajnijih domaćih medija suvremene kulture i umjetnosti. Dio je fotografskog dvojca Bosnić+Dorotić specijaliziranog za arhitektonsku fotografiju, kontinuirano surađujući s brojnim domaćim arhitektima/icama te arhitektonskim studijima, dokumentirajući projekte koji su bili laureati ili nominirani za neke od najvažnijih domaćih, regionalnih i međunarodnih arhitektonskih i dizajnerskih nagrada. Posljednjih 15 godina aktivno sudjeluje na domaćoj kulturno-umjetničkoj sceni kroz širok dijapazon uloga; kao urednik, fotograf, arhitekt, kreativni direktor, publicist, kustos te komunikacijski strateg i medijski stručnjak u sferi kulture i umjetnosti, surađujući s muzejima, galerijama i arhitektonskim studijima. Bio je dio multidisciplinarnog autorskog tima koji je predstavljao Hrvatsku na 17. Venecijanskom bijenalu arhitekture 2021. godine te dio komunikacijskog tima hrvatskih paviljona na 18. Venecijanskom bijenalu 2023. te 23. Milanskom trijenalu 2022. u ulozi službenog fotografa, voditelja komunikacije, odnosa s javnošću i društvenih mreža. Od otvorenja Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju do danas angažiran je kao autor svih službenih autorskih fotografija muzeja te voditelj kreativne direkcije digitalne komunikacije muzeja i društvenih mreža, a jedan je od koautora Žute sobe – dijela stalnog postava muzeja. Izlagao je na šest samostalnih i dvadesetak grupnih izložbi. Fotografije su mu kontinuirano publicirane u brojnim stručnim inozemnim dizajnerskim i arhitektonskim magazinima.
Mihaela Kulej profesorica je povijest umjetnosti i filozofije, doktorandica na Filozofskom fakultetu, Odjelu informacijskih i komunikacijskih znanosti, područje Muzeologija, dugogodišnja ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica – muzeja koji 2020. godine dobiva nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji stalni postav, a 2022. godine ŽIVA nagradu Foruma slavenskih kultura za najbolji slavenski muzej. Svim time Mihaela Kulej pokazuje izuzetnu stručnost u obavljanju muzejske djelatnosti i vođenju muzeja. Osim primarne muzejske djelatnosti kroz dokumentiranje, čuvanje i obrađivanje građe, Mihaela uspješno organizira niz izložbi te obogaćuje djelatnost Muzeja u pedagoško – edukativnom aspektu kroz organizaciju raznovrsnih radionica i poticanja djelatnika muzeja na kreativno – edukativan rad, po čemu su postali prepoznatljivi u široj zajednici. Također, uspješno je završila i implementirala muzeološku koncepciju novog stalnog postava “Drveno doba” u prostor novoobnovljenog Dvorca Pejačević. Bila je aktivni sudionik i stručni suradnik na integriranom projektu “5 do 12 za Dvorac” koji je uspješno završen 2019. godine, a Muzej je na četiri etaže otvorio vrata ne samo stalnog postava, već i svih dodatnih sadržaja prema današnjim muzejskim standardima.
Dario Marčac je istinski predstavnik Z generacije, mlade i nove publike koja se treba povezati s muzejima. Ovako kaže za sebe:
Pozdrav! Ja sam Dario Marčac i pomažem brendovima i kreatorima da izgrade uspješne profile na TikToku.
Na svom TikTok profilu imam preko 500.000 pratitelja, a moji klijenti su ostvarili preko 120 milijuna pregleda. Osnivač sam Crew zajednice koja ukupno broji preko 8 milijuna pratitelja i predstavlja najveću zajednicu TikTok kreatora u regiji Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije i Austrije. TikTok kreatori unutar zajednice Crew su birani prema tri glavna kriterija: dobronamjeran sadržaj, snaga njihove zajednice i profesionalan pristup.
Osim na TikToku, redovito objavljujem sadržaj na LinkedInu, Instagramu, Facebooku i YouTubeu. Ukupno preko 850.000 pratitelja redovito prati moj sadržaj. Ostvario sam suradnju s preko 70 brendova, kroz koje većini kompanija vodim njihove TikTok profile ili organiziram TikTok marketinške kampanje. Brendovima koji su prepoznali snagu najbrže rastuće TikTok platforme i koji žele samostalno stvarati sadržaj održavam edukacije, mentoring i radionice kako bi brže savladali potpuni drugačiji koncept stvaranja sadržaja u odnosu na Instagram i Facebook.
Osim toga, najmlađi sam kolumnist Jutarnjeg lista te redoviti gost brojnih konferencija i festivala gdje govorim o TikToku, Influencer marketingu, kreiranju sadržaja i društvenim mrežama.
Mediji redovito prenose moj rad, a moj izazov #BookTok u kojem je sudjelovalo 16 školskih knjižničara iz cijele Hrvatske bio je popraćen u emisijama nacionalnih TV postaja, novinama i časopisima.
Kao stručnjak za TikTok, pomažem brendovima da iskoriste potencijal ove platforme i postignu uspjeh.
Dodatne informacije: zbabic@amz.hr
PRIJAVITE SE OVDJE
Program Stručna događanja AMZ 2023. sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
by PRESS | Sep 29, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji, Ostalo, PRESS, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
| Godišnji znanstveni skup Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA održat će se u Belom Manastiru od 2. do. 6. listopada 2023. godine. Svečano otvorenje znanstvenog skupa održat će se u utorak, 3. listopada s početkom u 9 sati, u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru. Na izdvojenoj lokaciji, u sklopu znanstvenog skupa, održat će se Svečano uručenje nagrada Hrvatskog arheološkog društva za 2021. godinu i otvorenje dvije izložbe u Arheološkom muzeju Osijek.
Ove godine Arheološki muzej u Zagrebu suorganizator je znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA uz Centar za kulturu grada Belog Manastira, Etnološki centar baranjske baštine, Arheološki muzeja Osijek i Institut za arheologiju.
Znanstveni skup
TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA
2. – 6. 10. 2023.
Otvorenje znanstvenog skupa 3. 10. 2023. u 9 sati
Etnološki centar baranjske baštine
Ul. kralja Tomislava 70
Beli Manastir
Preuzmite knjigu sažetaka i program godišnjeg znanstvenog skupa Hrvatskog arheološkog društva
Sudionici znanstvenog skupa TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA u svojim izlaganjima dat će pregled rezultata najnovijih zaštitnih i sustavnih arheoloških istraživanja, te također i multidisciplinarnih istraživanja, zatim izdavačke i izložbene djelatnosti.
Iz programa izdvajamo predavanje Liminal zones, bottleneck and a new core area: the spread of farmers and the birth of the Central European Neolithic, koje će održati Eszter Bánffy, predsjednica Europskog arheološkog društva u utorak. 3. listopada, s početkom u 18.30 sati u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru. Te također, promociju publikacije Arheološka istraživanja bjelovarsko-bilogorske županije i okolnih krajeva u nakladi Hrvatskog arheološkog društva i Jazz koncert izvođača Zrinke Barić na violončelu i Gorana Jurića na gitari koje će se održati u srijedu 4. listopada s početkom u 20 sati u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru
Svečano uručenje nagrada Hrvatskog arheološkog društva za 2021. godinu
Otvorenje dvije izložbe
5. 10. 2023.
Arheološki muzej Osijek
Trg Sv. Trojstva 2
Osijek
Kao dio programa godišnjeg znanstveni skupa Hrvatskog arheološkog društva TISUĆLJEĆA MEĐU RIJEKAMA – ARHEOLOGIJA MEĐURJEČJA u Arheološkom muzeju u Osijeku u četvrtak, 5. listopada, s početkom u 17 sati održat će se svečano uručenje Nagrada Hrvatskog arheološkog društva za 2021. godinu. Nagrada Hrvatskog arheološkog društva “Don Šime Ljubič” za rad u Društvu dodjeljuje se dr. sc. Bruni Kuntić Makvić. Godišnje nagrade „Josip Brunšmid“ dobivaju: dr. sc. Mate Parica za monografiju Prapovijesne maritimne konstrukcije Dalmacije i Kvarnera te dr. sc. Ina Miloglav za popularizaciju arheologije u zemlji i svijetu za organizaciju konferencije METARH – Methodology and Archaeometry.
Nakon dodijele nagrada u Arheološkom muzeju Osijek, s početkom u 19 sati održat će se svečano otvorenje dvije izložbe Tisućljeća među rijekama – arheologija međurječja. Najnovija arheološka istraživanja na području Baranje i Arheologija iz zraka.
Baranjski kraj prebogat je arheološkom baštinom i svjedoči kontinuitet u ovim krajevima nastanjenim od mlađeng kamenog doba. U međuriječju Save, Drave i Dunava je posljednjih 15tak godina u sklopu velikih infrastrukturnih projekata izvršen veliki broj zaštitnih arheoloških istraživanja. Također, uz podršku Ministarstva kulture i medija, istraživanje Dunavskog limesa je postavljeno kao strateški projekt u sklopu nominacije „Granice Rimskoga Carstva – spomenik svjetske baštine“ na UNESCO listu svjetske baštine. Izuzetno značajan i kontinuiran rad brojnih arheologa potaknula su Hrvatsko arheološko društvo da se u 2023. godini skup Društva, po prvi puta održi u Belom Manastiru. |
|
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Manifestacije, Muzeji, Popularni, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj, Zagreb
Izvor I. Krajcar/AMZ
U povodu obilježavanja Dana europske baštine, u nedjelju 1. listopada 2023.godine u Arheološkom parku Andautonija bit će organizirane radionice i igraonice s temom UČIMO OD RIMLJANA. Posjetitelji će imati priliku izraditi glinene uljanice u kalupima kao i jednostavne igračke od gline i tkanine. Program UČIMO OD RIMLJANA uključuje obilazak lokaliteta i izložbe rimskih mirisa, sudjelovanje u radionicama i igraonicama kao što su Mali arheolozi, Rimska moda i razne igre.
Dobro došli su i kućni ljubimci, a ulaz i sudjelovanje na radionicama je besplatno.
Rimski grad Andautonija
U današnjem selu Ščitarjevu, desetak kilometara jugoistočno od Zagreba, nalazio se rimski grad – Andautonija. Grad je bio smješten u posavskoj ravnici, na mjestu gdje je rimska cesta Poetovio (Ptuj) – Siscia (Sisak) prelazila rijeku Savu. Zahvaljujući sustavnim arheološkim istraživanjima poznato je da je Andautonija bila grad s kamenom opločenim ulicama, gradskom kanalizacijom i luksuzno opremljenim javnim i stambenim objektima. Dosadašnji nalazi u Ščitarjevu, kao i epigrafski spomenici na kojima se spominje kao municipium Andautonia i res publica Andautoniensium, svjedoče da se radilo o gradu koji je tijekom 400 godina bio centar prostora na kojem se danas prostiru Zagreb i Velika Gorica.
Arheološki park Andautonija
Arheološki park se nalazi se u središtu današnjeg sela Ščitarjeva, gdje se može razgledati dio rimskog grada Andautonije. Uz očuvani i prezentirani dio glavne ulice opločene kamenim pločama, otkrivene u dužini od 27 m, protežu se trijemovi s očuvanim temeljima za stupove. S istočne strane ulice otkopan je veći dio zgrade gradskog kupališta (terme), s polukružnim bazenom, hodnicima i kanalima te dijelom hipokausta (sistem za zagrijavanje prostorija). Sa zapadne strane otkrivena je prilazna ulica koju prate dvije monumentalne zgrade. U Interpretacijskom centru nalazi se interaktivna izložba – Rimski mirisi, a u zgradi se nalazi i suvenirnica s bogatom ponudom originalnih suvenira. Uz lokalitet izložene su kopije najznačajnijih kamenih spomenika nađenih na prostoru Ščitarjeva. Arheološki park Andautonija opremljen je interpretacijskim pločama s uređenim prostorom za radionice i igraonice. Arheološki park Andautonija dio je Europske kulturne rute – Rute rimskih careva.
Radno vrijeme Arheološkog parka Andautonija
Arheološki park Andautonija otvoren od 1.svibnja do 1.studenoga 2023., subotom i nedjeljom od 12 do 18 sati, a sve ostale dane za najavljene grupe prema dogovoru.
Do Ščitarjeva se najbrže stiže Radničkom cestom, preko Domovinskog mosta (na drugom semaforu lijevo), od centra Zagreba petnaestak minuta vožnje.
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, Zagreb
U četvrtak, 28 rujna 2023. godine, s početkom u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, održat će se otvorenje izložbe „Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije“. Izložba ostaje otvorena do 15. studenog 2023. godine. U sklopu izložbe u petak 29. rujna, s početkom u 18 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu koautorice izložbe održat će dva predavanja.
Izložba Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije najprije vodi posjetitelje kroz surove početke, kada se u skromnim uvjetima Sveučilišta u prvoj polovici 20. stoljeća rađa nova znanstvena disciplina. Egiptologija je utemeljena na Sveučilištu isključivo zahvaljujući velikom osobnom trudu i nesalomljivom duhu Františeka Lexe. U drugom djelu izložbe prikazano je razdoblje od 1960-ih do 2019. godine, kada je institut započeo s organizacijom arheoloških istraživanja u Egiptu i Sudanu. Glavni fokus je na Abusiru – glavnom arheološkom lokalitetu suvremenih čeških egiptologa. Fotografije iz tih razdoblja ne prikazuju samo promjene samog arheološkog nalazišta, već i okoliša koji se drastično mijenjao kroz stoljeća.
2019. godine obilježeno je stoljeće od prvih egiptoloških predavanja koja je održao izvanredni profesor František Lexa na Karlovom sveučilištu tijekom ljetnog semestra 1919. godine. Češka egiptologija od tada je napravila goleme korake naprijed, a Češki egiptološki institut na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu, jedina institucija te vrste u Češkoj, odlučio je putem izložbe Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije obilježiti godišnjicu tog putovanja.
U petak, 29. rujna s početkom u 18 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu koautorice izložbe „Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije“ Renata Landgráfová i Lucie Jirásková održat će predavanja o novim saznanjima o dekoraciji grobnica u Abusiru i o najnovijim otkrićima Češkog egiptološkog instituta u Abusiru i Sakari. Predavanja su na engleskom jeziku a ulaz je besplatan.
Organizatori izložbe su Češki egiptološki institut FF UK, Arheološki muzej u Zagrebu i Veleposlanstvo Republike Češke u Zagrebu.
Izložba Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije i prateći program sufinancirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
PREUZMITE FOTOGRAFIJE
IZLOŽBA
Između Praga i Kaira – 100 godina češke egiptologije
Arheološki muzej u Zagrebu, 1. kat
28. rujna – 30. studenog 2023.
Otvorenje izložbe 28. 9. 2023. u 19 sati
Radno vrijeme Arheološkog muzeja u zagrebu od 29. rujna 2023.
utorak, srijeda, petak 12 – 16 sati
četvrtak 12 – 18 sati
subota 10 – 14 sati
ponedjeljkom, nedjeljom i praznikom zatvoreno
ulaz besplatan
Zbog tekuće obnove Muzeja nije moguće razgledati stalni postav.
