by Robert | Mar 13, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar poziva Vas na otvorenje gostujuće izložbe Arheološkog muzeja Narona „Zaštitna arheološka istraživanja na prostoru Općine Pojezerje“ u petak, 15. ožujka 2019., u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar .
Ovom izložbom Arheološki muzej Narona predstavlja izabrane nalaze iz Prapovijesne zbirke. Radi se o nalazima pronađenim pri zaštitnim istraživanjima provedenim pri gradnji autoceste A1 na prostoru Općine Pojezerje (Dubrovačko-neretvanska županija) 2012. godine.
Na izložbi se donose osnovni podaci o tijeku i rezultatima istraživanja devet brončanodobnih kamenih gomila i jedne gradine. Prikupljeni podaci uvelike nadopunjuju dosadašnje spoznaje o životu i smrti brončanodobnih stanovnika širega područja Donje Neretve i Dalmatinske zagore
Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja 2019.
Info:
AMZD PRESS
by Robert | Feb 21, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Časopisi, Muzeji, Ostalo, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zadar
Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje časopisa „Diadora 32“, u petak, 22. veljače 2019. u 13:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Novi broj časopisa „Diadora“, koji Arheološki muzej Zadar izdaje još od 1960. godine, dolazi na 264 stranice i donosi 10 radova, a tiskan je u nakladi od 400 primjeraka.
Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Martina Čelhar, dr. sc. Tomislav Bilić i prof. dr. sc. Pavuša Vežić.
Veselimo se Vašem dolasku.
Info:
AMZD PRESS
by Robert | Feb 18, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar i Muzej Like Gospić imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe Pars pro toto – arheologija u minskom polju , u srijedu, 20. veljače 2019., u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar
Izložba Muzeja Like Gospić Pars pro toto – arheologija u minskom polju, autorice dr. sc. Tatjane Kolak, muzejske savjetnice, prezentira arheološku građu pronađenu tijekom razminiranja na ličkom području u posljednjih desetak godina. Izložena su 52 artefakta, odnosno 62 uključujući ulomke prapovijesnih keramičkih posuda.
Većina predmeta datira u razdoblje srednjeg vijeka, od 9. do 16. st., i pripada opremi jahača i konja, hladnom oružju te osobnim predmetima, poput nakita i dijelova nošnje. Ovi predmeti nam govore o kontinuiranom komunikacijskom, gospodarskom ili naseobinskom iskorištavanju nekog prostora. Premda su nalazi zauvijek izgubili svoj arheološki kontekst, njihov pronalazak pruža podatke o novim lokalitetima koji su nam u najvećoj mjeri (bili) nedostupni. Obzirom na brojnost nalaza, može se uočiti povećan ili smanjen intenzitet korištenja u nekom trenutku, kao i snažnije veze između pojedinih naselja ili regija.
Razminiranje područja danas je uglavnom vezano uz potrebe infrastrukturnih projekata, poput izgradnje plinovodnog sustava, autocesta, obnove cestovne mreže ili eksploatacije šuma te agrarnih površina. Okruženi smrtonosnim uvjetima rada, u rukama pirotehničara često se, osim zaostalih minsko-eksplozivnih tijela, pronađu i brojni predmeti koje svoje ishodište imaju u nekom drugom vremenu i kulturološkom okružju.
Izložbom smo željeli i skrenuti pozornost da, u bespoštednoj borbi s crnim tržištem, postoje pozitivni primjeri prakse u očuvanju ovog segmenta hrvatske kulturne baštine.
Info:
AMZD PRESS
by Robert | Feb 1, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba ‘Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar’
Od 7. veljače do 5. ožujka 2019.
Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar
U četvrtak, 7. veljače 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorit će se gostujuća izložba „Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar“.
Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnoga života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani.
Izložba Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar, autorice Dušanke Romanović, kustosice Arheološkog muzeja Zadar, prikazuje ribarski alat i tehnike ribolova koji su se koristili u razdoblju antike, a koji se nisu značajno promijenili sve do modernog doba. Izložba također donosi informacije o mitologiji i raznim prikazima božanstava, ali i o proizvodima i gospodarskoj djelatnosti vezanih uz more, pridonoseći na taj način do sada slabo poznatim saznanjima o ribolovu u antičko vrijeme naših krajeva.
Izložbu prati deplijan i bogato ilustriran katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.
Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar, i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu koja je bila u funkciji u razdoblju od 1. do 4. stoljeća. Izložba je do sada gostovala u Ninu, Dubrovniku i Puli.
Izložba je otvorena do 5. ožujka 2019. godine.
Autorica izložbe i postava: Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)
Izrada replika ribarskog alata: Predrag Kurtin, Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)
Info:
AMZ PRESS
AMZ – Izložba 'Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar' (PRESS), ≥http://www.arheologija.hr/?p=12285. Fotografije ustupio Arheološki muzej u Zagrebu
Objavljuje Arheologija u Petak, 1. veljače 2019.
by Robert | Jan 30, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Zavičajni muzej Benkovac i Arheološki muzej Zadar pozivaju Vas na otvorenje izložbe „Kule i utvrde Ravnih kotara“, u Osnovnoj školi Benkovac, u srijedu, 30. siječnja 2019. u 10:00 sati.
Autori izložbe su kustos Arheološkog muzeja Zadar, danas pomoćnik ministrice kultre RH dr. sc. Hrvoje Manenica te kustos i ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac Marin Ćurković.
Izložba je nastala kao rezultat suradnje Arheološkog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac koji od 2015. godine surađuju na projektu dokumentiranja kasnosrednjovjekovnih kula i utvrda Ravnih kotara.
Cilj je ove izložbe skrenuti pažnju javnosti na kulturnu baštinu koja postoji na području Ravnih kotara, a do sada je nerijetko bila izložena nemaru i devastaciji pojedinaca i prepuštena nemilosrdnom djelovanju atmosferilija.
Prodajom Dalmacije 9. srpnja 1409. g Mlečanima za 100.000 dukata od strane ugarskog kralja Ladislava Napuljskog cijelo benkovačko područje našlo se na granici mletačke Dalmacije i Hrvatske, koja se tada nalazila u sastavu kraljevine Ugarske. Tada hrvatski plemići potpomognuti moćnicima grade brojne utvrde i kaštele na širem prostoru današnjeg benkovačkog kraja radi zaštite granice Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i posjeda Šubića u Bribiru i dalje prema Kninu
U tom vremenu nastaju brojne utvrde (Kaštel Benković – obitelj Benkovići, Kaštel Perušić – 15. st. Benje Posedarski, Kličevica – Kurjakovići, Ostrovica te brojne osmatračnice i manje utvrde odnosno braničkule (Popovići, Brgud, Lepuri, Budak) koje su služile u obrani od Mlečana. Sistem obrane zasnivao se na vizualnoj komunikaciji i strateškoj dominaciji na kojima su nastale navedene utvrde
Info:
ZMB PRESS
by Robert | Jan 24, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Muzeji, Popularni, Predavanja, PRESS, Radionice, Stručni, Susreti, Zadar
NOĆ MUZEJA U ARHEOLOŠKOME MUZEJU ZADAR
MUZEJI – INOVACIJE I DIGITALNA BUDUĆNOST
petak, 1. veljače 2019.
18:00 – 01:00
IZLOŽBA
Religije kamenog doba
Natalija Čondić (Arheološki muzej Zadar) i Ivor Karavanić (Sveučilište u Zagrebu)
Religiozan način razmišljanja jedan je od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Izložba donosi izbor najvažnijih materijalnih dokaza religioznog ponašanja kojim arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor. Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću.
PREZENTACIJA
Digitalna budućnost je SADA!
Dino Taras, Neven Vlakić i Ines Šelendić (Arheološki muzej Zadar)
U ovogodišnjoj Noći muzeja pokazat će se kako digitalizirati muzejsku građu, ali i sačuvati trodimenzionalni oblik arheološkog terena u digitalnoj dokumentaciji pomoću programa za fotogrametriju Agisoft Photoscan. Prezentirat će se 3D model podvodnog arheološkog lokaliteta Paržine na otoku Molatu. Ovako digitaliziran model lokaliteta može se proučavati na ekranu iz raznih kutova i mogu se mjeriti točne udaljenosti između točaka, ali i dobivati precizni nacrti i presjeci. Također, prezentirat će se način izrade 3D modela muzejskog predmeta te će se iz tako dobivenog modela izraditi crtež koji je moguće koristiti u tehničkoj dokumentaciji i raznim stručnim publikacijama. Najzanimljiviji modeli ispisat će se upotrebom muzejskog 3D printera.
PREZENTACIJA
Prezentacija fotografija iz fundusa AMZd preko interaktivnog ekrana
Robert Maršić (Arheološki muzej Zadar)
Dokumentacijski odjel Arheološkoga muzeja Zadar čuva preko 165 000 snimaka koje su velikim dijelom digitalizirane. Posredstvom interaktivnog ekrana na kojem će se prikazivati digitalizirane snimke (fotografije), posjetitelji će moći upoznati rad Muzeja. Također, fotografije će se moći pretraživati po razdobljima, vrstama istraživanja, godinama, materijalu, arhitekturi, događanjima i sl. Na taj način muzejska dokumentacija postaje dostupna, pregledna i brzo pretraživa široj javnosti.
PREZENTACIJA
Kip carice iz stalnog postava antike Arheološkog muzeja Zadar
Konzervatorsko-restauratorski radovi
Siniša Bizjak (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu) i Kornelija A. Giunio (Arheološki muzej Zadar)
Radi se o ulomku monumentalnog kipa carice, izrađenog od mramora najvjerojatnije grčkog podrijetla. Carica je odjevena u višeslojnu odjeću, tuniku s rukavima, stolu i palu. Bit će predstavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi izvedeni na tom izvanrednom ulomku. Na površini skulpture vidljivo je mnoštvo mikro- i makropukotina koje su dugoročno mogle utjecati na stabilnost skulpture. Kako bi se spriječio daljnji gubitak mramorne mase, bilo je potrebno stabilizirati mramor. Nakon čišćenja površine od nataložene prljavštine izvedena je konsolidacija mramora vakuumskom tehnologijom. Radove je izvodio Odsjek za restauraciju i konzervaciju kamena Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu pod vodstvom prof. Ive Donellija i doc. Siniše Bizjaka.
PREZENTACIJA
Upotreba suvremenih tehnologija u bioarheologiji: primjer neolitičkog ukopa iz Smilčića
Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb)
Ljudske kosti i zubi izvor su brojnih informacija o načinu i kvaliteti života prapovijesnih populacija. Klasičnim bioarheološkim analizama moguće je rekonstruirati spol osobe i njezinu dob u trenutku smrti, ali i njezinu visinu te eventualne bolesti od kojih je patila za života. No u posljednjih desetak godina uporaba moderne tehnologije i multidisciplinarni pristup omogućili su uvid u dosad nepoznate aspekte života i smrti drevnih populacija. Tako se danas uporabom računalne tomografije unutar kosti mogu otkriti patološke promjene koje nisu vidljive golim okom, a analizom stabilnih izotopa ugljika i dušika moguće je rekonstruirati prehranu ljudi koji su živjeli na ovim prostorima prije više tisuća godina. Nadalje, analizom drevne DNK moguće je rekonstruirati migracije u davnoj prošlosti, miješanja različitih populacija, ali i načine prijenosa zaraznih bolesti kao što je kuga. Ovom prilikom bit će predstavljene neke od spomenutih analiza (računalna tomografija, analize stabilnih izotopa i drevne DNK), a posebna pozornost bit će posvećena suvremenim analizama koje su provedene na neolitičkom kosturu odraslog muškarca iz Smilčića.
PREZENTACIJA
Rekonstrukcija izgleda i života nepoznatih ljudi
Krešimir Filipec (Sveučilište u Zagrebu)
U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Lobor – ranosrednjovjekovno središte moći, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost, interdisciplinarnim istraživačkim metodama na odabranom manjem broju grobnih cjelina datiranih od 500. do 1100. godine ispituju se mogućnosti interpretacije različitim znanstvenim metodama. Interdisciplinarni pristup uključuje humanističke znanosti, arheologiju i povijest, ali se primjenjuju metode biomedicinskih znanosti, bioantropologije i forenzike, koje su ključne za antropološku analizu. Antropološka analiza osteološke građe, uz osnovnu fizičku antropologiju, pokušava najsuvremenijim metodama rekonstruirati sve dostupne dijelove kostura koji daju osteološki mjerljive podatke: DNA, stabilne izotope te facijalnu rekonstrukciju. Glavni je cilj dobivanje slike svakodnevnih kulturnih navika i značajki srednjovjekovne populacije, određivanje njihovih životnih i radnih uvjeta, patoloških osobitosti koje su manifestirane na koštanim ostatcima te njihova fizičkog izgleda.
18:00 – 00:00
RADIONICA
Condura Croatica – spoj povijesti, izazova tehnologije i kreacije
Sanja Srbljinović Čuček (Hrvatsko origami društvo, Zagreb) i Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)
Drevna vještina presavijanja papira dobiva dosad nezamislive dimenzije. Novi metamaterijali omogućavaju neslućene primjene ideja otkrivenih presavijanjem papira, razvija se origami matematika i origami inženjerstvo, primjenjivo od nanostruktura do svemirskih veličina. Pritom je bez sumnje veliku ulogu odigralo digitalno doba dostupnošću i razmjenom informacija iz svih dijelova svijeta. Izrađujući tradicionalne i autorske origami modele, okušat ćemo se u savijanju različitih vrsta papira, naučiti ponešto o čitanju dijagrama i o drevnoj vještini koja danas nezaustavljivo prodire u znanost i umjetnost. Ako vas zanima odgovor na pitanje kako je hrvatski srednjovjekovni brod iz prošlosti doplovio na Miura mapi u budućnost, pridružite nam se u ovogodišnjoj Noći muzeja. Origami znalci moći će se okušati u složenijim modelima, a radoznalci uživati u ljepoti jednostavnosti.
18:00 – 01:00
Nagradne igre
PRIGODNA PRODAJA MUZEJSKIH PUBLIKACIJA I SUVENIRA
Info
AMZD PRESS
