by Robert | Mar 13, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu i Arheološki muzej Zadar imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe
Abracadabra – Magija i praznovjerje u starom vijeku kroz fundus Arheološkoga muzeja Zadar
u utorak 12. ožujka s početkom u 12 sati u Arheološkom muzeju u Zagrebu
Magija (magika, vračanje ili čaranje) mistična je vještina kojom se pomoću manipulacije sviješću i autosugestijom nastoje postići određeni rezultati i steći natprirodne moći i sposobnosti, služeći se za tu svrhu uspostavljenim ritualima. Magijska praksa dotiče se i drugih ideoloških sustava poput religije, misticizma, okultizma i psihologije. U antičkoj Grčkoj priređivane su misterije i bakanalije na kojima su se odvijali magijski i mistični obredi. Magija je bila popularna i u starom Rimu, gdje je većinom zabilježena kroz magijske obrede, proricanja i trovanja. Vrlo religiozni, Rimljani su bili i vrlo praznovjerni. Vjerovali su u razne čarobnjake, vještice i astrologe. U antičko su vrijeme brojni bili vračevi i proroci koji su u ime nekog božanstva donosili proročanstva.
Kroz nalaze iz fundusa Arheološkoga muzeja Zadar predstavljena je ova malo poznata tema široj javnosti.
Impresum izložbe:
Autorica izložbe i likovnog postava: dr. sc. Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja Zadar
Stručni suradnici: Ksenija Perinić, Mario Duka, Slavko Šarčević, Filip Lukačević
Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Marija Marfat
Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Srećko Škrinjarić (AMZ)
Konzervatorsko-restauratorski radovi: Josipa Lovrić
Fotografije: Zvonko Kucelin, Ivan Čondić Begov, Fototeka Arheološki muzej u Splitu (Tonći Seser), Fototeka Arheološki muzej Narona u Vidu (Toni Glučina), Národní Muzeum, Praha (Česká republika), Musei Civici di Palazzo Farnese, Piacenza (Italia), Roma – Sovrintendenza Capitolina ai Beni Culturali – Musei Capitolini
Ilustracije/crteži: Robert Maršić
Tehnička realizacija postava: tehnička služba AMZ
Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić (AMZ)
Info:
AMZ PRESS
by Robert | Mar 13, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar poziva Vas na otvorenje gostujuće izložbe Arheološkog muzeja Narona „Zaštitna arheološka istraživanja na prostoru Općine Pojezerje“ u petak, 15. ožujka 2019., u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar .
Ovom izložbom Arheološki muzej Narona predstavlja izabrane nalaze iz Prapovijesne zbirke. Radi se o nalazima pronađenim pri zaštitnim istraživanjima provedenim pri gradnji autoceste A1 na prostoru Općine Pojezerje (Dubrovačko-neretvanska županija) 2012. godine.
Na izložbi se donose osnovni podaci o tijeku i rezultatima istraživanja devet brončanodobnih kamenih gomila i jedne gradine. Prikupljeni podaci uvelike nadopunjuju dosadašnje spoznaje o životu i smrti brončanodobnih stanovnika širega područja Donje Neretve i Dalmatinske zagore
Izložba ostaje otvorena do 1. svibnja 2019.
Info:
AMZD PRESS
by Robert | Feb 21, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Časopisi, Muzeji, Ostalo, PRESS, Publikacije, Stručna literatura, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zadar
Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje časopisa „Diadora 32“, u petak, 22. veljače 2019. u 13:00 sati u Arheološkom muzeju Zadar.
Novi broj časopisa „Diadora“, koji Arheološki muzej Zadar izdaje još od 1960. godine, dolazi na 264 stranice i donosi 10 radova, a tiskan je u nakladi od 400 primjeraka.
Časopis će predstaviti doc. dr. sc. Martina Čelhar, dr. sc. Tomislav Bilić i prof. dr. sc. Pavuša Vežić.
Veselimo se Vašem dolasku.
Info:
AMZD PRESS
by Robert | Feb 18, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar i Muzej Like Gospić imaju čast pozvati Vas na otvorenje izložbe Pars pro toto – arheologija u minskom polju , u srijedu, 20. veljače 2019., u 12 sati u Arheološkom muzeju Zadar
Izložba Muzeja Like Gospić Pars pro toto – arheologija u minskom polju, autorice dr. sc. Tatjane Kolak, muzejske savjetnice, prezentira arheološku građu pronađenu tijekom razminiranja na ličkom području u posljednjih desetak godina. Izložena su 52 artefakta, odnosno 62 uključujući ulomke prapovijesnih keramičkih posuda.
Većina predmeta datira u razdoblje srednjeg vijeka, od 9. do 16. st., i pripada opremi jahača i konja, hladnom oružju te osobnim predmetima, poput nakita i dijelova nošnje. Ovi predmeti nam govore o kontinuiranom komunikacijskom, gospodarskom ili naseobinskom iskorištavanju nekog prostora. Premda su nalazi zauvijek izgubili svoj arheološki kontekst, njihov pronalazak pruža podatke o novim lokalitetima koji su nam u najvećoj mjeri (bili) nedostupni. Obzirom na brojnost nalaza, može se uočiti povećan ili smanjen intenzitet korištenja u nekom trenutku, kao i snažnije veze između pojedinih naselja ili regija.
Razminiranje područja danas je uglavnom vezano uz potrebe infrastrukturnih projekata, poput izgradnje plinovodnog sustava, autocesta, obnove cestovne mreže ili eksploatacije šuma te agrarnih površina. Okruženi smrtonosnim uvjetima rada, u rukama pirotehničara često se, osim zaostalih minsko-eksplozivnih tijela, pronađu i brojni predmeti koje svoje ishodište imaju u nekom drugom vremenu i kulturološkom okružju.
Izložbom smo željeli i skrenuti pozornost da, u bespoštednoj borbi s crnim tržištem, postoje pozitivni primjeri prakse u očuvanju ovog segmenta hrvatske kulturne baštine.
Info:
AMZD PRESS
by Robert | Feb 1, 2019 | Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu
Izložba ‘Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar’
Od 7. veljače do 5. ožujka 2019.
Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar
U četvrtak, 7. veljače 2019. godine u 12 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorit će se gostujuća izložba „Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar“.
Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnoga života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani.
Izložba Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar, autorice Dušanke Romanović, kustosice Arheološkog muzeja Zadar, prikazuje ribarski alat i tehnike ribolova koji su se koristili u razdoblju antike, a koji se nisu značajno promijenili sve do modernog doba. Izložba također donosi informacije o mitologiji i raznim prikazima božanstava, ali i o proizvodima i gospodarskoj djelatnosti vezanih uz more, pridonoseći na taj način do sada slabo poznatim saznanjima o ribolovu u antičko vrijeme naših krajeva.
Izložbu prati deplijan i bogato ilustriran katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.
Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar, i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu koja je bila u funkciji u razdoblju od 1. do 4. stoljeća. Izložba je do sada gostovala u Ninu, Dubrovniku i Puli.
Izložba je otvorena do 5. ožujka 2019. godine.
Autorica izložbe i postava: Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)
Izrada replika ribarskog alata: Predrag Kurtin, Dušanka Romanović (Arheološki muzej Zadar)
Info:
AMZ PRESS
AMZ – Izložba 'Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar' (PRESS), ≥http://www.arheologija.hr/?p=12285. Fotografije ustupio Arheološki muzej u Zagrebu
Objavljuje Arheologija u Petak, 1. veljače 2019.
by Robert | Jan 30, 2019 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Zavičajni muzej Benkovac i Arheološki muzej Zadar pozivaju Vas na otvorenje izložbe „Kule i utvrde Ravnih kotara“, u Osnovnoj školi Benkovac, u srijedu, 30. siječnja 2019. u 10:00 sati.
Autori izložbe su kustos Arheološkog muzeja Zadar, danas pomoćnik ministrice kultre RH dr. sc. Hrvoje Manenica te kustos i ravnatelj Zavičajnog muzeja Benkovac Marin Ćurković.
Izložba je nastala kao rezultat suradnje Arheološkog muzeja Zadar i Zavičajnog muzeja Benkovac koji od 2015. godine surađuju na projektu dokumentiranja kasnosrednjovjekovnih kula i utvrda Ravnih kotara.
Cilj je ove izložbe skrenuti pažnju javnosti na kulturnu baštinu koja postoji na području Ravnih kotara, a do sada je nerijetko bila izložena nemaru i devastaciji pojedinaca i prepuštena nemilosrdnom djelovanju atmosferilija.
Prodajom Dalmacije 9. srpnja 1409. g Mlečanima za 100.000 dukata od strane ugarskog kralja Ladislava Napuljskog cijelo benkovačko područje našlo se na granici mletačke Dalmacije i Hrvatske, koja se tada nalazila u sastavu kraljevine Ugarske. Tada hrvatski plemići potpomognuti moćnicima grade brojne utvrde i kaštele na širem prostoru današnjeg benkovačkog kraja radi zaštite granice Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i posjeda Šubića u Bribiru i dalje prema Kninu
U tom vremenu nastaju brojne utvrde (Kaštel Benković – obitelj Benkovići, Kaštel Perušić – 15. st. Benje Posedarski, Kličevica – Kurjakovići, Ostrovica te brojne osmatračnice i manje utvrde odnosno braničkule (Popovići, Brgud, Lepuri, Budak) koje su služile u obrani od Mlečana. Sistem obrane zasnivao se na vizualnoj komunikaciji i strateškoj dominaciji na kojima su nastale navedene utvrde
Info:
ZMB PRESS
