by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 8, 2012 | Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Zadar, Istaknuto, Muzeji, Ostalo, Stručni, Susreti, U Hrvatskoj, Zadar, Zagreb
Znanstveni skup ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812.-2012.’
Croatian Archaeology and the Peace of Aachen: 812-2012
Zadar, 29.-30. studenog 2012.
U Aachenu je 12. siječnja 812. godine sklopljen mir između franačkog cara Karla Velikog (768.-814.) i bizantskog cara Mihajla I. Rangabe (811.-813.). Bio je to važniji dio, ne i konačnica, dugotrajnog mirovnog procesa starog tada već više od jednog desetljeća (Pax Nicephori). Za uređenje međusobnih odnosa dviju ondašnjih europskih velesila bio je to nezaobilazan i važan korak, ali i događaj od golemog značaja za buduće političke odnose na istočnojadranskoj obali gdje je u to vrijeme upravo stasavala i rasla mlada hrvatska kneževina već tada, čini se, poprilično povezana sa svojim srodnicima u panonskim prostorima kontinentalne Hrvatske. Hrvatska arheologija je jedna od znanstvenih disciplina koja može i mora o tome kazati svoju. Stoga su Arheološki muzej u Zagrebu i Odsjek za arheologiju Filozofskog fakultetau Zagrebu, u suradnji s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Sveučilištemu Zadru i njegovim Odjelom za arheologiju te Arheološkim muzejom u Zadru pristupili pripremi i organizaciji znanstvenog skupa ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812.-2012.’ koji će se u povodu 1200. obljetnice tog važnog događaja, 180. obljetnice Arheološkog muzejau Zadru te 50. obljetnice utemeljenja Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru održatiu Zadru 29. i 30. studenog 2012. godine.
Pozivamo na sudjelovanje na znanstvenom skupu. Za to je potrebno da se tema ograniči na razdoblje od oko 750. godine do oko 850. godine te obuhvati arheološku problematiku vezanu uz Hrvate i druge Slavene, Avare, Franke, Bizantince ili Romane, protagoniste tadašnjih zbivanja na hrvatskim prostorima. Željeli bismo prikupiti znanstvene priloge ali i postere koje govore o:
– temama koje su nove i o kojima još nije pisano;
– novom i nepubliciranom arheološkom materijalu;
– novim otkrićima;
– poznatoj ili manje poznatoj, zaboravljenoj ili neadekvatno valoriziranoj arheološkojgrađi.
Naslov teme i pripadajući sažetak znanstvenog rada ili postera potrebno je dostaviti do 1.svibnja 2012. godine na e-mail adresu tajništva organizacijskog odbora znanstvenog skupa:
mbuncic@amz.hr (Maja Bunčić)
tfabijan@unizd.hr (Tomislav Fabijanić)
***O detaljima ubrzo i na internetskim stranicama Arheološkog muzeja u Zagrebu www.amz.hr
- Skup ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812.-2012.’
Izvor
AMI PRESS
Vezani članak > Skup – ‘Hrvatska arheologija i Aachenski mir 812. – 2012.’ – Popis sudionika
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Nov 29, 2011 | Arheološki muzej Zadar, Manifestacije, Muzeji, Popularni, Susreti, U Hrvatskoj, Zadar
U Arheološkom muzeju Zadar u srijedu, 30. studenog 2011. godine, održat će se:
Predstavljanje novih taktilnih razglednica
Predstavljanje poezije o dinosaurima Mirjane Mrkele
Projekcija filma ‘Venezia e la galea perduta’, pobjednika prvog međunarodnog festivala arheološkog filma održanom u Splitu 2010. godine
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 7, 2011 | Arheološki muzej Zadar, U Hrvatskoj, Zadar
MUZEJ NINSKIH STARINA osnovan je u Ninu radi očuvanja i prezentacije arheoloških nalaza Nina i okolice te dokumentacije ninske prošlosti. Iako se radi o zbirci Arheološkog muzeja u Zadru, ovdje ga zasebno predstavljamo zbog raznolikosti arheološke građe koju čuva unutar vlastite građevine u gradiću Ninu, pored Zadra.
POVIJEST MUZEJA
Istraživanja tijekom 18. stoljeća rezultirala su velikom količinom arheološkog materijala (Kolega et al. 2004: 5). Don Luka Jelić 1910. godine uredio je i otvorio Starinarsku zbirku, prvu zbirku kamenih spomenika (Kolega et al. 2004: 5). Od 1958./59. godine o zbirci u zgradi na trgu Kraljevac skrbi Arheološki muzej u Zadru (Kolega et al. 2004: 5). Prvi stalni postav otvoren je 1960. godine, a današnja koncepcija realizirana je 2004. godine (Kolega et al. 2004: 5, 6).
Opširnije o povijesti Muzeja
• Starinarska i Područna zbirka
Krajem 19. stoljeća Mihovil Glavinić započinje s organiziranim skupljanjem i čuvanjem spomenika u Ninu koje smješta u crkvu sv. Križa u Ninu (Kolega et al. 2004: 5). Don Luka Jelić 1910. godine otvara Starinarsku zbirku, prvu zbirku kamenih spomenika (Kolega et al. 2004: 5). Spomenici izloženi u unutrašnjosti i uokolo crkve sv. Križa najvećim su se brojem odnosili na ulomke ranosrednjovjekovnog kamenog namještaja crkve sv. Križa, sv. Marije i sv. Anselma (Kolega et al. 2004: 5). Ulomak od posebnog značenja bio je dio arhitravne oltarne grede s natpisom kneza Branimira koji potječe iz crkve sv. Mihovila (Kolega et al. 2004: 5). Preostali dio zbirke odnosio se na spomenike iz rimskog i kasnosrednjovjekovnog razdoblja (Kolega et al. 2004: 5). Godine 1958./59. Narodni odbor općine Nin dodjeljuje Arheološkom muzeju u Zadru zaduženje nad ninskom zbirkom, kao i kuću (palazza) obitelji Medović na trgu Kraljevac za potrebe ninskog muzeja te se u nju smještaju spomenici iz crkve sv. Križa (Kolega et al. 2004: 5, 63). Prvi stalni postav naziva Područna zbirka otvoren je 2. svibnja 1960. godine (Kolega et al. 2004: 5). Postav je uz legende, fotografije, crteže, makete i kopije posjetiteljima približio i pojasnio izloženu građu iz razdoblja prapovijesti te rimskog i starohrvatskog razdoblja (Kolega et al. 2004: 6). Ovaj postav je tijekom 1970./71. godine preuređen, a 1991. godine, zbog Domovinskog rata, uklanja se sitni arheološki materijal, a kameni spomenici zaštićuju (Kolega et al. 2004: 6). Preuređenje cijelog sklopa provedeno je 1997. i 1998. godine, a novi stalni postav otvoren je 7. lipnja 1999. godine prigodom proslave Dana grada Nina (Kolega et al. 2004: 6). Postav je osuvremenjen 2004. godine (Kolega et al. 2004: 6).
• Muzej ninskih starina
Suvremena i moderna zbirka, nastala u periodu od 1999. do 2004. godine, prikazuje prošlost Nina od najstarijeg razdoblja do rušenja grada 1646. godine (Kolega et al. 2004: 7). U skladu s ovom koncepcijom Muzej je dobio novo ime – Muzej ninskih starina (Kolega et al. 2004: 7).
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirka
Današnji stalni postav nalazi se u četiri prostorije prizemlja koje je povezano s naknadno izgrađenim paviljonom i građevinom na istočnoj strani, čime su dobivene još dvije prostorije (Kolega et al. 2004: 6). Arheološka građa izložena je kronološki. Zbirka obuhvaća spomenike prapovijesnog, rimskog i ranokršćanskog razdoblja, ranog srednjeg vijeka (starohrvatski grobni prilozi i crkveno graditeljstvo), nalaze podmorske arheologije te razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka. Kao posebna cjelina realiziran je stalni postav lapidarija 2002. godine, a 2004. godine stalni postav proširen je na sedmu prostoriju koja sadrži građu iz srednjeg i ranog novog vijeka, odnosno od 12. stoljeća do 1646. godine (Kolega et al. 2004: 7). U posebno izgrađenom paviljonu izložena su dva starohrvatska broda (Condura Croatica) izvađena iz mora na ulazu u Ninsku luku te djelomična rekonstrukcija serilije (Serilia Liburnica), vrste plovila kakvo su koristili Liburni i Histri (Kolega et al. 2004: 7, 34, 35).
Literatura
Kolega et. al. 2004. Kolega, Marija. Muzej ninskih starina. Vodič. Zadar, 2004.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 7, 2011 | Arheološki muzej Zadar, U Hrvatskoj, Zadar
Vrsta muzeja: specijalizirani – arheološki
- Ravnatelj: dr. sc. Jakov Vučić [prethodnici: dr. sc. Smiljan Gluščević]
- Adresa: Trg opatice Čike 1, Zadar
- Tel: +385 (23) 250 516
- Fax: +385 (23) 251 033
- Web stranica
- Email
- Otvoreno za posjetitelje: od 1.01. do 31.03. ponedjeljak – subota 9 – 14 sati, od 1.04 do 31.05. ponedjeljak – subota 9 – 15 sati, od 1.06. do 30.09. ponedjeljak – nedjelja 9 – 21 sati, od 1.10. do 31.10. ponedjeljak – subota 9 – 15 sati, od 1.11. do 31.12. ponedjeljak – subota 9 – 15 sati
- Ulaznice: djeca od 10 godina i odrasli 15 kn (sa stručnim vodstvom 18 kn), učenici, studenti i umirovljenici (grupe) 10 kn (sa stručnim vodstvom 12 kn), vouchers 12 kn, grupni posjeti izvan radnog vremena 20 kn (sa stručnim vodstvom 25 kn), dječji vrtići, dječji domovi i domovi za nezbrinutu djecu, djeca do 10 godina i invalidi domovinskoga rata ne plaćaju ulaznicu
- Stalni postav, povremene izložbe.
- Stručna vodstva uz najavu na +385 (23) 254 626 i Email
- >Muzej ninskih starina
ARHEOLOŠKI MUZEJ ZADAR osnovan je s ciljem prikupljanja, čuvanja i prezentiranja arheoloških spomenika Zadra i okolice, a skrbi i o rotondi sv. Donata, u kojoj je Muzej ranije bio smješten, sklopu bivšeg samostana sv. Nikole te Muzeju ninskih starina u Ninu.
Rotonda sv. Donata u kojoj se od 1893. do 1954. godine nalazio Muzej. Autor: Julija Vuljanko.
POVIJEST MUZEJA
Početkom druge austrijske vladavine u Dalmaciji, 30. 11. 1832. godine, osnovan je Arheološki muzej Zadar. Muzej je od 1893. godine bio smješten unutar rotonde sv. Donata, a 1954. godine dodijeljene su mu prostorije Filozofskog fakulteta. Nova zgrada izgrađena je 1971./1972. godine unutar obnovljenog sklopa samostana i crkve sv. Marije. Stalna izložba postavljena je tijekom 1974. (tematska cjelina srednjeg vijeka u prizemlju i rimskog razdoblja, na prvom katu) i 1975. godine (tematska cjelina prapovijesti, na drugom katu).
Opširnije o povijesti Muzeja
Pojavom humanizma započelo je razdoblje interesa pojedinaca o zadarskim starinama i arheološkim spomenicima (Suić 1954: 7). U radovima I. Luciusa, Š. Ljubavca Zadranina i D. Farlatija spominju se podaci to arheološkim nalazima iz Zadra (Suić 1954: 7). Putopisac i arheolog Jacob Spon spominje kako je u Zadru u njegovo vrijeme, dakle u 17. stoljeću, bilo sakupljača starina (Suić 1954: 7). U tijeku 18. stoljeća nastajale su privatne zbirke, a najopsežnija je bila zbirka antičke skulpture i plastike lokalne provenijencije (Nin, Zadar) zadarskog liječnika Ante Danieli Tommasonia, zaljubljenika u starine, koji je otkupljivao spomenike pronađene u Zadru i okolici kao i spomenike pronađene tijekom arheoloških iskopavanja koje je sam financirao (Babić 2000: 318; Ljubić 1888: 22; Suić 1954: 8).
Početkom druge austrijske vladavine u Dalmaciji, 30. 11. 1832. godine, osnovan je Narodni, odnosno Pokrajinski muzej u Zadru, kao institucija zadužena za izvršavanje odredbe austrijskog namjesnika u Dalmaciji, generala Vettera Vjenceslava von Lilienberga, koji je naredio da se sakupe sve starine Zadra na jednom mjestu, te je pozvao i pojedine lokalne vlasti Dalmacije da šalju u Zadar arheološke spomenike (Suić 1954: 8).
Lapidarij je 1877. godine postavljen u eksedru Javnog perivoja (Dječji park), a ostali artefakti pohranjuju se u zadarskoj Gimnaziji. Od 1880. godine (koja se smatra službenom godinom osnutka Arheološkog muzeja) rotonda sv. Donata adaptira se za smještaj inventara Muzeja, koji je u nju preseljen 1893. godine. Za postav zbirki i izradu kataoga zaslužni su konzervator i kustos Ivan Smirić i kasniji ravnatelj Josip (Giuseppe) Bersa (Suić 1954: 8).
Dio zbirke Danieli – Pellegrini, koja je u međuvremenu promijenila nekoliko vlasnika, početkom 20. stoljeća otkupljuje Arheološki institut u Beču za Arheološki muzej Zadar.
Tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća Muzej je vršio iskopavanja sredstvima Arheološkog instituta u Beču (Suić 1954: 8). Arheološka istraživanja u Ninu (Aenona) i Podgrađu kod Benkovca (Asseria) vodili su areholozi Mihovil Glavinić, Luka Jelić te Mihovil Abramić (Suić 1954: 8). Ova istraživanja prekinuta su za vrijeme talijanske okupacije, te su se radovi ograničili na otkopavanje rimskih nekropola i foruma antičkog Jadera (Suić 1954: 8). Muzej je preuređen i otvoren za javnost nakon Oslobođenja, u studenom 1945. godine (Suić 1954: 8). U to vrijeme
”trebalo je osposobiti muzej kao kulturnu i naučnu ustanovu svim potrebnim pomagalima i stučnim kadrom, a s druge strane obnoviti veze s terenom, od koga je četvrt stoljeća bio otrgnut” (Suić 1954: 8).
S ovim ciljem osnovana je Biblioteka koja je sredinom prošlog¸a stoljeća obuhvaćala preko 10 000 svezaka stručne literature (Suić 1954: 8). ‘Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku’ postaje zajedničko glasilo Arheološkog muzeja u Splitu i Arheološkog muzeja Zadar (Suić 1954: 9).
Muzej je 1954. godine preseljen u zgradu bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, kasnije Filozofskog fakulteta. Zbog širenja Fakulteta bilo je nužno Muzeju osigurati adekvatan prostor. Nova muzejska zgrada izgrađena je 1971./1972. godine unutar obnovljenog sklopa samostana i crkve sv. Marije.
Arheološki muzej u Zadru. Autor: VJB.
MUZEJSKA DJELATNOST
• Zbirke
Muzej obuhvaća Prapovijesni odjel, Antički odjel, Srednjovjekovni odjel te Odjel za podmorsku arheologiju.
Stalni postav realiziran je 1974. i 1975. godine. Akademski slikar Mladen Pejaković izradio je idejna i likovna rješenja, a muzeološke koncepcije profesori Arheološkog odsjeka Filozofskog fakulteta u Zadru; Janko Belošević (srednji vijek), Šime Batović (prapovijest) te Julijan Medini i kustos Muzeja Boris Ilakovac (antika).
Srednjovjekovni spomenici izloženi su u prizemlju. Obuhvaćeno je razdoblje od 7. do 12. stoljeća, a odnose se najvećim dijelom na materijalnu i duhovnu kulturu Hrvata. Na prvom katu izloženi su spomenici rimskog razdoblja sjeverne Dalmacije. Ova izložba trenutno je zatvorena zbog pripreme novog postava. Na drugom katu izložen je prapovijesni materijal. Čuva se više od 100 000 raznih arheoloških predmeta iz svih kulturnih i povijesnih razdoblja od paleolitika do kraja 11. stoljeća.
• Istraživačka djelatnost
Muzej vrši sistematska, zaštitna i sondažna arheološka istraživanja, te zaštitu i obradu arheološke građe.
• Izdavačka djelatnost
Muzej posjeduje Biblioteku te izdaje časopis Diadora (A2), te različite zasebne publikacije (monografije, katalozi, vodiči, separati).
U sklopu Muzeja djeluju Pedagoško-andragoški odjel te preparatorska i konzervatorska radionica, fotolaboratorij, knjižnica i crtaonica koji su smješteni u sklopu bivšeg samostana sv. Nikole.
Literatura:
Babić 2000. Babić, Ivo. ”Zadarski knez Petronja i njegova kći Stana”, Opvscvla Archaeologica Radovi arheološkog zavoda, Vol. 23 – 24, No. 1. Zagreb, 2000., 317-325.
Ljubić 1888. Ljubić, Šime. ”O napredku arkeologičke znanosti u našoj Hrvatskoj zemlji (I)”, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, Vol. 10, No. 1. Zagreb, 1888., 19-23.
Suić 1954. Suić, Mate (ur.). Muzeji i zbirke Zadra. Zadar, 1954.
[slideshow gallery_id=”6″]
Fotografije: Vendi Jukić Buča.
