MUZEJ NINSKIH STARINA osnovan je u Ninu radi očuvanja i prezentacije arheoloških nalaza Nina i okolice te dokumentacije ninske prošlosti. Iako se radi o zbirci Arheološkog muzeja u Zadru, ovdje ga zasebno predstavljamo zbog raznolikosti arheološke građe koju čuva unutar vlastite građevine u gradiću Ninu, pored Zadra.

POVIJEST MUZEJA

Istraživanja tijekom 18. stoljeća rezultirala su velikom količinom arheološkog materijala (Kolega et al. 2004: 5). Don Luka Jelić 1910. godine uredio je i otvorio Starinarsku zbirku, prvu zbirku kamenih spomenika (Kolega et al. 2004: 5). Od 1958./59. godine o zbirci u zgradi na trgu Kraljevac skrbi Arheološki muzej u Zadru (Kolega et al. 2004: 5). Prvi stalni postav otvoren je 1960. godine, a današnja koncepcija realizirana je 2004. godine (Kolega et al. 2004: 5, 6).

Opširnije o povijesti Muzeja

• Starinarska i Područna zbirka
Krajem 19. stoljeća Mihovil Glavinić započinje s organiziranim skupljanjem i čuvanjem spomenika u Ninu koje smješta u crkvu sv. Križa u Ninu (Kolega et al. 2004: 5). Don Luka Jelić 1910. godine otvara Starinarsku zbirku, prvu zbirku kamenih spomenika (Kolega et al. 2004: 5). Spomenici izloženi u unutrašnjosti i uokolo crkve sv. Križa najvećim su se brojem odnosili na ulomke ranosrednjovjekovnog kamenog namještaja crkve sv. Križa, sv. Marije i sv. Anselma (Kolega et al. 2004: 5). Ulomak od posebnog značenja bio je dio arhitravne oltarne grede s natpisom kneza Branimira koji potječe iz crkve sv. Mihovila (Kolega et al. 2004: 5). Preostali dio zbirke odnosio se na spomenike iz rimskog i kasnosrednjovjekovnog razdoblja (Kolega et al. 2004: 5). Godine 1958./59. Narodni odbor općine Nin dodjeljuje Arheološkom muzeju u Zadru zaduženje nad ninskom zbirkom, kao i kuću (palazza) obitelji Medović na trgu Kraljevac za potrebe ninskog muzeja te se u nju smještaju spomenici iz crkve sv. Križa (Kolega et al. 2004: 5, 63). Prvi stalni postav naziva Područna zbirka otvoren je 2. svibnja 1960. godine (Kolega et al. 2004: 5). Postav je uz legende, fotografije, crteže, makete i kopije posjetiteljima približio i pojasnio izloženu građu iz razdoblja prapovijesti te rimskog i starohrvatskog razdoblja (Kolega et al. 2004: 6). Ovaj postav je tijekom 1970./71. godine preuređen, a 1991. godine, zbog Domovinskog rata, uklanja se sitni arheološki materijal, a kameni spomenici zaštićuju (Kolega et al. 2004: 6). Preuređenje cijelog sklopa provedeno je 1997. i 1998. godine, a novi stalni postav otvoren je 7. lipnja 1999. godine prigodom proslave Dana grada Nina (Kolega et al. 2004: 6). Postav je osuvremenjen 2004. godine (Kolega et al. 2004: 6).

• Muzej ninskih starina
Suvremena i moderna zbirka, nastala u periodu od 1999. do 2004. godine, prikazuje prošlost Nina od najstarijeg razdoblja do rušenja grada 1646. godine (Kolega et al. 2004: 7). U skladu s ovom koncepcijom Muzej je dobio novo ime – Muzej ninskih starina (Kolega et al. 2004: 7).

MUZEJSKA DJELATNOST

• Zbirka
Današnji stalni postav nalazi se u četiri prostorije prizemlja koje je povezano s naknadno izgrađenim paviljonom i građevinom na istočnoj strani, čime su dobivene još dvije prostorije (Kolega et al. 2004: 6). Arheološka građa izložena je kronološki. Zbirka obuhvaća spomenike prapovijesnog, rimskog i ranokršćanskog razdoblja, ranog srednjeg vijeka (starohrvatski grobni prilozi i crkveno graditeljstvo), nalaze podmorske arheologije te razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka. Kao posebna cjelina realiziran je stalni postav lapidarija 2002. godine, a 2004. godine stalni postav proširen je na sedmu prostoriju koja sadrži građu iz srednjeg i ranog novog vijeka, odnosno od 12. stoljeća do 1646. godine (Kolega et al. 2004: 7). U posebno izgrađenom paviljonu izložena su dva starohrvatska broda (Condura Croatica) izvađena iz mora na ulazu u Ninsku luku te djelomična rekonstrukcija serilije (Serilia Liburnica), vrste plovila kakvo su koristili Liburni i Histri (Kolega et al. 2004: 7, 34, 35).

Literatura
Kolega et. al. 2004. Kolega, Marija. Muzej ninskih starina. Vodič. Zadar, 2004.