by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
U Crkvi sv. Donata u srijedu, 22. svibnja u 20.30 sati, Arheološki muzej Zadar otvara izložbu pod nazivom “Šaman – zanatlija – umjetnik“ hrvatsko-američkog autora Branka Gulina. Istražujući prapočetke umjetničkog izražavanja, ova interdisciplinarna izložba povezuje arheologiju, antropologiju i suvremenu umjetnost. Autorov interes usmjeren je na reinterpretaciju rituala kao izvora svih oblika umjetnosti – glazbe, pjevanja, plesa, slikanja tijela i tetoviranja, izrade maski i idola te metaforičkog pripovijedanja. Slijedom te ideje, suvremeni umjetnik nosi ulogu koja je nekada pripadala šamanima, prvim umjetnicima i performerima koji su u malim i prvobitnim zajednicama vodili članove i sudionike rituala u svijet duhovnosti. Osim kiparstvom i slikarstvom, Gulin se koristi i drugim likovnim izrazima poput performansa.
Dva performansa, „Ritual Majke zemlje i plodnosti“ i „Ritual zmije“, središnji su događaj otvorenja ove izložbe, a izvest će ih plesačice Zadarskog plesnog ansambla Josipa Žunić, Andreja Lauš, Jovana Perčić i Korina Oltran, koja potpisuje i koreografiju. Plesačicama će se pridružiti i učenici petog razreda OŠ Šime Budinića pod vodstvom učiteljica Lipe Gulan i Blanke Šimićev. Za izvođenje performansa izrađene su maske prema originalnim predlošcima tradicionalnih maski američkih Indijanaca, a izradili su ih naši zainteresirani sugrađani i djeca, sudionici radionica organiziranih u Arheološkom muzeju Zadar i u OŠ Šime Budinića, pod vodstvom mag.lik.kult i lik.umj. Nikoline Ćuk.
Branko Gulin autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta. Po struci muzealac, radio je kao kustos u ondašnjem Muzeju narodne revolucije Istre (sadašnjem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a niz godina je bio ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci.
[AMZD PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej Narona, Izložbe, Muzeji, Narona, PRESS, U Hrvatskoj
Otvorenje izložbe “Licem u lice” autorice Sande Viskić
Arheološki muzeju Narona, četvrtak, 23. svibnja u 18 sati.
Ideja za izložbu nastala je još prije 12 godina, a ostvarila se, srećom, u vremenu u kojem nam razvoj tehnologije dopušta sve čarobniju igru i slobodu kreiranja raznog sadržaja.
Sve ilustracije je napravio Ramy Maher ( @ai.printart) koristeći program umjetne inteligencije Midjourney, dok je za dizajn zaslužan José Torres Benites (@josetorresbenites).
Posjetitelji će se naći licem u lice s 10 izabranih pripadnika rimskog društva, a njih 9 će u svojim rukama držati po jedan muzejski predmet. Zbog kojeg lika smo napravili iznimku i zašto je on ostao praznih ruku, moći ćete vidjeti ako posjetite našu izložbu.
Stalci s likovima će nakon kratkog izlaganja u izložbenoj dvorani biti prebačeni u prostor stalnog postava Muzeja tijekom pojačanih školskih posjeta. Nadamo se da će ova izložba svim posjetiteljima približiti svakodnevni život običnih ljudi u Rimskom Carstvu te da će na trenutak “oživjeti“ muzejske predmete dajući im jednu novu dimenziju.
by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Pozivamo Vas na otvorenje izložbe “Potopljeni Sikuli” u četvrtak, 9.svibnja u Galeriju C8. „Potopljeni Sikuli“ prikazuju rezultate podmorskih arheoloških istraživanja koji su provedeni u sklopu EU projekta Underwatermuse. Uz nove rezultate prezentiran je i materijal pronađen pri ranijim istraživanjima kao i materijal iz podmorja kojeg su sakupili ronioci Neven Lete i Ivica Svilan. Arheološko nalazište Resnik nalazi se pored Kaštel Štafilića, većim dijelom na prostoru današnjeg hotelskog naselja uz ušće potoka Resnik.
U izložbi je naglasak stavljen na tri glavna vremenska i kulturna razdoblja koja su pronađena u podmorju Resnika. To su ostaci neolitskog naselja, utvrđenog naselja s pristaništem iz 2. -1 st pr. Kr. te rimskog pristaništa. Glavnina nalaza koji su prezentirani na izložbi potječe iz vremena 2.-1- st. prije Krista, kada je ovdje egzistiralo naselje Sikuli. Riječ je o planski izgrađenom naselju koje je bilo snažno povezano s obližnjim Tragurijem i Issom, grčkom kolonijom koju su osnovali Sirakužani.
Dio izložbe čini virtualna rekonstrukcija sve tri faze naseljavanja Resnika koje je izradila zagrebačka tvrtka Novena d. o. o., a koje se može pogledati preko VR naočala Oculus 2 i digitalnog totema.
Autori izložbe su Anamarija Bralić, Ivanka Kamenjarin, Mate Parica, Dajana Popović-Dageta i Ivan Šuta. Za likovni postav su bili zaduženi Anamarija Bralić, Ante Jureškin, Ivanka Kamenjarin, Ivan Šuta i Dominik Žanić.
Uz izložbu je tiskan katalog, koji sadrži tekstove na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku.
[AMI PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Izložbe, Muzeji, PRESS, Zagreb
Muzej grada Zagreba u 2024. godini realizirao je hibridni izložbeni projekt Laszowski – utemeljitelj. Projekt uključuje virtualnu izložbu, ali i njeno proširenje u stvarni prostor Muzeja grada Zagreba u vidu mini-izložbe u predvorju Muzeja, a povezani su s prvim ravnateljem, odnosno, upraviteljem Muzeja grada Zagreba te njegovim prvim kustosom – Emilijem Laszowskim.
U srijedu, 8. svibnja 2024. u 14 sati, predstavit ćemo drugu iz ciklusa mini-izložbi, englesku inačicu virtualne izložbe i vodič Stopama Laszowskog / Prvi postav Gradskog muzeja iz 1910. godine.
Veselimo se Vašem dolasku!
[MGZ PRESS]
by PRESS | May 24, 2024 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder
Ilica 1c
Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Zagreb
Press informacija, 12. ožujka 2024.
Arheološki muzej u Zagrebu u prolazu Iličkog nebodera postavio je prvu izložbu projekta PROZOR U AMZ – Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?.
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo? prvo je i uvodno izdanje izložbenog projekta PROZOR U AMZ koje je posvećeno upoznavanju s našom zgradom, njezinom poviješću, ali i s tradicijom te radom stručnih odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu. Kroz replike nekih od naših najpoznatijih nalaza, pružamo vam pogled u stalni postav našeg Muzeja kakav je bio prije potresa 2020. godine, osobito zbog toga što ćete ga uskoro moći vidjeti u novom ruhu.
U sljedećim izdanjima PROZOR U AMZ pružit će vam uvid u tajne koje se kriju unutar, ali i izvan stalnog postava Muzeja, u prostorima kao što su čuvaonice i radionice koje inače nisu dostupne posjetiteljima. Osim toga, upoznat ćemo vas i s dijelom onoga što arheolozi rade kada su na terenu, ali i nakon što tereni završe, a mi se vratimo u urede.
Javite nam se s pitanjima, idejama i prijedlozima, možda baš ono što Vas zanima postane jedna od sljedećih tema.
Ovim putem pozivamo naše sugrađane i našu publiku, sve zaljubljenike u arheologiju, da nam se jave, jer možda baš ono što njih zanima postane jedna od sljedećih tema izložbenog projekta PROZOR U AMZ.
Radujemo se vašim idejama i prijedlozima koje možete poslati online putem društvenih mreža, ili na mail amz@amz.hr. Također nam možete pisati na Arheološki muzej u Zagrebu, P.P. 28, 10000 Zagreb.
PROZOR U AMZ novi je izložbeni projekt Arheološkog muzeja u Zagrebu putem kojeg želimo s publikom podijeliti dio onoga tko smo, što smo, gdje smo i što zapravo radimo. Naš „prozor“ nalazi se u Prolazu neboder, na adresi Ilica 1c u Zagrebu
Tko smo, gdje smo i što sve čuvamo?
PROZOR U AMZ
10. ožujka – 9. lipnja 2024.
Prolaz neboder, Ilica 1c, Zagreb
Impresum:
Autorica postava: Ana Đukić
Grafičko oblikovanje: Srećko Škrinjarić
Tehnička izvedba izložbe: Robert Vazdar, Ana Đukić
Izrada replika predmeta: Vedran Mesarić
Marketing i odnosi s javnošću: Sanja Mijač, Davorka Maračić
Izložbeni ormarić na korištenje ustupio je Gradski ured za obnovu izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove; Odjel za korištenje i zakup javnih površina, reklame i uređenje javnih gradskih prostora; Odsjek za korištenje i zakup javnih površina i reklame.
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Autorica izložbenog projekta PROZOR U AMZ: Ana Đukić
Trajanje izložbenog projekta: 1. veljače 2024. – 31. prosinca 2027.
[AMZ PRESS]
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | May 6, 2024 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Lokaliteti, Muzeji, U Europi
Barcelona je puna sunca, boja, glazbe i hrane. Impresivna je ponuda svježih, lokalnih i uvoznih, kopnenih i morskih, svježih, skuhanih i pečenih delicija (jedino nisam našla medvjeđi luk i bučino ulje 🙂 ). Tržnice često rade dvokratno, a neke i cijeli dan, do navečer. Najpoznatija je i turistički najposjećenija (i meni najbliža) Mercat de la Boqueria, gdje se u prijepodnevnim satima nalaze i štandovi s lokalnim proizvodima. Nedavno sam s arheološkom kolegicom Kristinom Gwirtzman komentirala kako se hrana u Španjolskoj (i drugim mediteranskim zemljama, posebice Italiji), ne smatra privilegijom, već pravom (poznata je i obilježena lokacija, baš u blizini El Born CCM-a, na kojoj je bio veliki prosvjed 1789. godine prilikom pocvećanja cijene kruha u kojem su mnogi stradali). U Kopenhagenu, a ni Oxfordu, ne postoje prave tržnice. Barem ne u formi stalnih, povoljnih mjesta s raznovrsnom i lokalnom ponudom, kumicama s proizvodima iz vlastitog vrta ili farmi na kakve smo navikli kod kuće (od onih koje sam posjećivala, najdraže su mi pulska i ljubljanska tržnica). Sjevernjačke ponude u okviru ‘farmers markets’ organiziraju se periodično, s proizvodima čija cijena odražava kvalitetu i porijeklo (domaće je puno skuplje nego uvezeno). Barcelonske tržnice oduševljavaju kvalitetom, uslugom, sadržajima te cijenom. Stjecišta su i središta društvenog života, na kojima se ne samo kupuju namirnice, već kušaju i konzumiraju upravo pripremljeni obroci ili specijaliteti (svježe kamenice, ježinci, pržena riba, vruća paella, hladni naresci…) i sastaju poznanici uz kavu ili ukusni napitak. Tržnice predstavljaju i atrakciju za turiste koji se uključuju i doprinose živahnoj atmosferi.
Arheološko nalazište El Born centar kulture i sjećanja (El Born Centre de Cultura i Memòria) u Barceloni nalazi se na području bivše tržnice u istoimenom kvartu. Tržnica je izgrađena zbog potrebe organizirane velikoprodaje u razdoblju ekspanzije gradskog stanovništva, a za tu namjenu idealno je locirana blizu luke, uz znamenitu ‘Gotičku četvrt’. Prva je tržnica u Barceloni izrađena metalnom konstrukcijom po uzoru na Les Halles u Parizu, u drugoj polovici 19. stoljeća, a nakon nje uslijedila je gradnja i ostalih danas poznatih tržnica (Sant Antoni, Santa Caterina, Conception, El Clot), koje sam sve posjetila i sve imaju odličnu raznoliku ponudu. El Born jedina je lokacija koja više ne djeluje u svojoj funkciji. Tržnica je zatvorena 1971. godine, a sada natkriva izvrsno očuvano i prezentirano arheološko nalazište.
Građevina je otvorena i posjet je slobodan. Cijena vođenog posjeta je 4 €, a svake nedjelje popodne, vodstvo je besplatno (kao i u mnogim drugim muzejima). Uokolo istraženog, konzerviranog i izloženog lokaliteta napravljena je ophodna konstrukcija staklene ograde s horizontalno postavljenim trojezičnim infopanelima. Ovo praktično rješenje prezentiranja informacija in situ omogućava posjetiteljima istovremeni pogled na arheološke ostatke i informacije o njima. Lokalitet je izložbeno podijeljen na tri dijela, tako da se svaka od tri sekcije lokaliteta može u potpunosti obići sa svih strana.
Poznata su brojna imena i zanimljivi detalji ovog područja. Primjerice, na jednom području bili su koncentrirani proizvodjači gitara i viola koje su se tradicionano izrađivale od crijeva ovaca, jaraca, kozlića i janjaca. Iz komunalne cehovske radionice u kojoj su se ove sirovine prerađivale toliko je zaudaralo, da je dobila ime Casa dels Budells (‘Kuća crijeva’). Barcelona je poznata prema svojoj ljubavi prema glazbi i plesu, a ovi proizvodi predstavljali su i značajan dio izvoza.
Otvoreni kanal Rec Comtal kojim je voda iz rijeke Besõs dovođena u grad bio je integriran u urbanu strukturu ovoga područja. Smatra se da je konstruiran u 10. stoljeću, a bio je korišten do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Voda je pokretala trinaest mlinova, a korištena je i za navodnjavanje i pranje, potičući razvoj proizvodnji koje su trebale vodu, poput kožarstva, bojanja tekstila i dr., ali kanal je priokupljao i otpadne kanalizacijske voda. Medju kućama na ovom području u 17. stoljeću bila su dva centra za distribuciju leda, poznata kao ‘kuće snijega’. Led je u Barceloni tijekom 17. stoljeća bio neizostavna potrepština. Korišten je u medicinske svrhe, za prezervaciju hrane, hlađenje vina i osvježavanje napitala. Popularna pića toga vremena u Barceloni bila su napravljena od usitnjenog leda, limuna, badema ili ruže, popularno znana aigües gerapinyades. Led je pribavljan iz Castellterçola te Montsenyja odakle je transportiran prvo na mazgama, a zatim na kolicima do grada. ‘Kuće snijega’ bile su opremljene skladištem (cotxa) u kojem se preostatak leda pažljivo čuvao zaštićen slojevima esparto trave te preprodavao na području grada za potrebe rashlađivanja.
Stalna izložba artefakata pronađenih prilikom istraživanja dostupna je uz kupnju ulaznice, a trenutno je u drugom institucijskom objektu postavljena privremena, aktualna izložba ‘Zašto rat?’ (‘Perche la guerra?’).
Na području tržnice Mercat de Santa Caterina također se nalazi prezentirani arheološki lokalitet. Ova tržnica u funkciji je i danas, pa se u okviru obilaska lokaliteta mogu nabaviti i fantastični lokalni proizvodi (Sarró de Cabra, Manchego, jamon Iberico, tocino Iberico, sve moguće vrste riba, masline, maslinovo ulje). O ovoj i drugim tržnicama više drugom prilikom. Sad treba nešto pojesti 🙂
Vendi Jukić Buča
Barcelona, 6. svibnja 2024.
Izabrana literatura
[https://ajuntament.barcelona.cat/memoriademocratica/en/placa-memoria/1789-bread-riots/]
[https://ajuntament.barcelona.cat/mercats/ca]
[https://elbornculturaimemoria.barcelona.cat/es/]
[https://elbornculturaimemoria.barcelona.cat/es/activitat/por-que-la-guerra/]
Video pogledajte na Instagramu: https://www.instagram.com/p/C6lzA56M_ws/
Fotografije: https://www.facebook.com/media/set/?set=a.960857289379314&type=3
