MDC – Noć muzeja 2015.

MDC povodom Noći muzeja  nudi atraktivan program za sve uzraste

Tradicionalna manifestacija Noć muzeja, koja se ove godine održava jubilarni deseti put u više od stotinu hrvatskih muzeja, galerija i ustanova u kulturi, održat će se i u Muzejskom dokumentacijskom centru (MDC) u Zagrebu, u petak 30. siječnja 2015., s početkom u 18 sati.

Prigodni program MDC-a za Noć muzeja namijenjen je posjetiteljima svih dobnih skupina i on uključuje niz filmskih projekcija za djecu i odrasle, predavanje i prezentaciju međunarodno nagrađivanih muzejskih plakata te edukativne radionice za najmlađe.  Kompletan program Noći muzeja trajat će do 23 sata, a pratit će ga prigodna prodaja muzejskih izdanja i upoznavanje sa muzejskim izdavaštvom.

Za najmlađe MDC je pripremio edukativne radionice pod nazivom „Učimo kroz igru“ koje počinju u 18 sati. Djecu i njihovu pratnju očekuju interaktivne kompjuterske igre, muzejske slikovnice i muzejske puzzle. Cilj ovih radionica, koje će voditi viša kustosica Tončika Cukrov, jest stvaranje pozitivnog odnosa prema baštini i vizualnoj umjetnosti te poticanje djece i mladih na posjet muzejima i galerijama. U nastavku večeri slijedi predavanje jednog od naših najpoznatijih grafičkih dizajnera – Borisa Ljubičića, koji će posjetitelje povesti u  “šetnju” kroz međunarodno nagrađivane muzejske plakate.  Ljubičić, poznat po naglašavanju društvene uloge i odgovornosti grafičkog dizajna, govoriti će o vlastitoj potrazi za idejama, otkriti kako pristupa dizajnu i sadržaju koji komunicira i posjetiteljima dati dublji uvid u iskorak od konvencionalnih vizualnih rješenja.

Filmski dio programa započinje film Igračka ima srce, inspirativan film potaknut dirljivim pričama pojedinaca o igrama i igračkama iz različitih razdoblja, koje su ostale trajno zabilježen dio djetinjstva u gradskoj sredini. Film, rađen je u formi razgovora i intervjua sa sedam osebujnih protagonista koji se prisjećaju svojeg djetinjstva, nastao je u produkciji Etnografskog muzeja u Zagrebu, a autorica filma je Iris Biškupić Bašić. Posebnu dimenziju filmskom programu dat će projekcije 3D filmova Velika trešnja i Luka antičkog Nina u Zatonu. Velika trešnja rađena je u produkciji dubrovačkog Kulturno – povijesnog muzeja, kao dinamična 3D animacija u sklopu izložbe Stjepan Gradić: otac domovine. Ona omogućuje posjetiteljima komunikaciju s događajima od otprije 350 godina i upoznavanje  se arhitekturom Dubrovnika prije velikog potresa, stradavanjima  i obnovom grada koja je uslijedila. Luka antičkog Nina u Zatonu impresivna je 3D animacija, rađena povodom velike izložbe Izgubljena luka, koja je postavljena 2011. godine u Arheološkome muzeju Zadar. Nastala na temelju istraživanja originalne konfiguracije morskog terena  i rezultata geofizičkih ispitivanja na kopnu, ona gledateljima oživljava priču o luci nekadašnjeg antičkog municipija Aenone na rtu Kremenjača u Zatonu kod Zadra.

Za sve ljude koje knjiga inspirira, a čitanje ne prestaje biti dio njihove svakodnevice, voditeljica specijalne muzeološke knjižnice MDC-a Snježana Radovanlija Mileusnić, predstaviti će najnovija muzejska  izdanjima s  najrazličitijih područja i upoznati posjetitelje sa širokim spektrom muzejskih sadržaja, tema, zbirki i predmeta. Kako ove godine MDC slavi 60-u obljetnicu svoga rada, prvih 60 posjetitelja dobit će gratis sjajno prihvaćeni  i višestruko nagrađivani Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke.

Odaberite program koji odgovara vašim interesima i pridružite se djelatnicima MDC-a u obilježavanju 60. rođendana!

Izvor

MDC PRESS

MDC - Noć muzeja 2015. Ustupio: MDC PRESS.

MDC – Noć muzeja 2015. Ustupio: MDC PRESS.

Muzejske publikacije za djecu i mlade [Osvrt Vendi Jukić Buča]

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.

MDC

Tip: priručnik

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar

Za izdavača: Višnja Zgaga

Urednica: Snježana Radovanlija Mileusnić

Autori tekstova: Renata Brezinščak, Tatjana Brlek, Denis Detling, Mira Francetić Malčić, Željka Jelavić, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, Andreja Smetko, Liljana Velovski

Recenzentice: mr. sc. Elizabeta Serdar, Leonilda Conti, mag. art

Lektorica: Zlata Babić

Jezik: hrvatski

Stranica: 172

Dimenzije (cm): 21 x 15 x 1.2

ISBN 978-953-6664-36-8

Publikacija Muzejske publikacije za djecu i mlade druga je publikacija objavljena u novopokrenutoj biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu Muzejskog dokumentacijskog centra.

Uz edukacijsku aktivnost, Muzejski dokumentacijski centar radi i na promicanju muzejske pedagogije kao bitne sastavnice muzejske djelatnosti. Podijeljena na devet poglavlja publikacija obuhvaća priloge različitih autora u kojima se prezentira koncept i sadržaj muzejskih publikacija namijenjenih djeci i mladima.

U Uvodu Višnja Zgaga predstavlja ciljeve i koncept Publiacije.

 

Ova je publikacija skup iskustava i prakse muzesjkih pedagoga koji iza sebe imaju mnoge sate i dane rada i razgovora s mladima. U pronalaženju različitih i raznovrsnih komunikacijskih modela, u svom su radu došli i do potrebe osmišljavanja i izrade publikacija koje će biti potpora u njihovom radu i veselje djeci. To su izdanja koja su ozbiljan i stručan napor, ali i kreativan čin.

Višnja Zgaga

 

Urednica Publikacije Snježana Radovanlija Mileusić u Uvodu (Uvod ili zašto tema muzesjkih publikacija za djecu i mlade) predstavlja temu muzejskih publikacija za djeci i mlade, njezin odabir te problematiku izrade koncepta muzejske publikacije edukativne svrhe tj. koja će na primjeren i prihvatljiv način promovirati sadržaje muzeja svojoj publici, kao i onima koji bi to tek trebali postati. Ovaj priručnik nastao je iz potrebe za učestalijim objavama edukativnih publikacija u okviru opsežnijih pedagoških aktivnosti muzejskih institucija.

Prilozi u publikaciji:

Željka Jelavić Promišljanja o svrsi i namjeni muzejskih publikacija za djecu i mlade

Snježana Radovanlija Mileusić Vrste i specifičnosti muzejskih publikacija za djecu i mlade

Tajana Brlek Važnost ilustracije u muzejsko-edukativnim publikacijama: na primjerima izdavačke djelatnosti Muzeja “Staro selo” Kumrovec

Denis Detling Lapidarij iliti prvi iz trilogije muzejskih vodiša stalnih postava Muzeja Slavonije

Liljana Velkovski Interaktivni edukativni listići i knjige: publikacije za djecu i mlade Galerije Klovićevi dvori

Mira Francetić Malčić  Muzejske slikovnice Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti u Zagrebu

Andreja Smetko Muzejske elektroničke edukativne publikacije: na primjeru CD-ROM-a Hrvatskoga povijesnoga muzeja “Dadoh zlato na željezo – Hrvatska u Prvom svjetskom ratu 1914. – 1918.”

Renata Brezinščak Osmišljavanje i priprema muzejskoga edukativnoga materijala: neknjižna građa i sitni tisak

Literatura i web izvori

Priručnik je koncipiran pregledno i sistematično s brojnim slikovnim prikazima, mekog uveza i tiskan na kvalitetnom papiru praktičnog formata.

Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

U Ljubljani, 25. 11. 2014.

Vendi Jukić Buča

>Galerija fotografija [Foto: VJB]

MDC - Naslovnica priručnika Muzejske publikacije za djecu i mlade. Foto: VJB.

MDC – Naslovnica priručnika Muzejske publikacije za djecu i mlade. Foto: VJB.

Što je muzejski katalog [Osvrt Vendi Jukić Buča]

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.

MDC

Tip: priručnik

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar

Za izdavača: Višnja Zgaga

Urednica: Snježana Radovanlija Mileusnić

Autori tekstova: mr. sc. Marina Bregovac Pisk, dr. sc. Željko Demo, mr. sc. Ervin Dubrović, mr. sc. Slavica Marković, Ivanka Maroević, mr. sc. Snježana Pintarić, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, dr. sc. Goran Zlodi

Recenzentica: dr. sc. Marina Vinaj

Lektorica: Zlata Babić

Jezik: hrvatski

Stranica: 152

Dimenzije (cm): 21 x 14.8 x 1.1

ISBN 978-953-6664-32-0

Publikacija Što je muzejski katalog prva je publikacija objavljena u novopokrenutoj biblioteci Kako objaviti dobru muzejsku knjigu Muzejskog dokumentacijskog centra.

Podijeljena na osam poglavlja publikacija obuhvaća priloge različitih autora u kojima se prezentira koncept i sadržaj muzejskog kataloga.

U Uvodu Višnja Zgaga upoznaje čitatelja s novopokrenutom zbirkom Kako objaviti dobru muzejsku knjigu te prezentira druge serije stručnih i znanstvenih publikacija koje objavljuje Muzejski dokumentacijski centar u okviru svoje edukativne djelatnosti. Muzejski dokumentacijksi centar organizira razlčite oblike stručne edukacije putem predavanja, seminara, tribina i radionica na kojima sudjeluju djelatnici hrvatskih muzeja kao predavači i polaznici (kustosi, dokumentaristi, informatičari, knjižničari, pedagozi, preparatori i konzervatori). Serija Kako objaviti dobru muzejsku knjigu tematizira raznovrsna muzejska izdanja (zbornike, knjige za djecu, publikacije za osobe s teškoćama u razvoju, vodiče, elektroničko nakladništvo) objavljujući predavanja/radove koji problematiziraju temu muzejskog kataloga.

Publikacija Što je muzejski katalog donosi stručna i empirijska iskustva naših kolega koja svojom kvalitetom prerastaju u profesionalni standard za koncipiranje pripreme osnovne muzejske publikacije – kataloga.

Višnja Zgaga

Urednica publikacije Snježana Radovanlija Mileusić u Predgovoru prezentira edukacijsku aktivnost Muzejskog dokumentacijskog centra na području izrade i prezentacije muzejskih publikacija koja obuhvaća organizaciju izložbi i simpozija te poticaj za organizaciju ciklusa radionica za stručno muzejsko osoblje i objavljivanjem priručnika kojima je cilj poslužiti kao praktična literatura za polaznike radionica i dodatna stručna literatura.

Uvodni tekst Što je muzejski katalog: sadržajna i formalna obilježja muzejskih kataloga autorice mr. sc. Snježane Radovanlije MIleusić donosi temeljne definicije i pregled osnovnih vrsta muzejskih kataloga te njihove sadržajne i formalne elemente. Prilog mr. sc. Ervina Dubrovića Što sve obuhvaćaju edicije jedne izložbe: primjeri Muzeja grada Rijeke predstavlja publikacije koje muzeji objavljuju uz svoje izložbene projekte. Dr. sc. Marina Bregovac-Pisk u prilogu Muzejski predmet i kataloška jedinica opisuje izradu kataloških jedinica kao osnovnih elemenata svakog muzejskog kataloga. Dr. Goran Zlodi i Ivanka Maroević u svojem prilogu Od muzejske dokumentacije do tiskanog i virtualnog kataloga: modul muzejskog informacijskog sustava M++ za upravljanje sadržaja i tematskih cjelina virtualnih zbirki i kataloga predstavili su primjenu modula muzejskog informacijskog sustava M++ za izradu tiskanih i virtualnih kataloga. Mr. sc. Snježana Pintarić u prilogu Katalog muzejskog fundusa opisala je etape rada u njegovoj izradi. Mr. sc. Slavica Marković opisala je strukturu tiskanih i elektroničkih kataloga povremenih izložbi u prilogu naziva Katalozi povremenih izložbi: tiskane i elektroničke publikacije Kabineta grafike HAZU. U posljednjem prilogu Katalozi i monografije arheoloških nalazišta dr. sc. Željko Demo obrađuje specifičnu tematiku kataloga i monografija u izdanju arheoloških muzeja.

Na kraju publikacije nalaze se Literatura i izvori.

Priručnik je koncipiran pregledno i sistematično s brojnim slikovnim prikazima, mekog uveza i tiskan na kvalitetnom papiru praktičnog formata.

Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

U Ljubljani, 25. 11. 2014.

Vendi Jukić Buča

>Galerija fotografija [Foto: VJB]

MDC - Naslovnica priručnika Što je muzejski katalog. Foto: VJB.

MDC – Naslovnica priručnika Što je muzejski katalog. Foto: VJB.

Informatica Museologica 43 (1 – 4) 2012.

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.

MDC

Za izdavača: Višnja Zgaga

Urednica: Lada Dražin-Trbuljak

Prijevod sažetaka: Graham McMaster

Jezici: hrvatski, engleski

ISSN 0350-2325

>Galerija fotografija [Foto: VJB]

 

Tema broja:

Muzeji svjetskih i europskih kultura

Iskustva hrvatskih muzeja u projektima EU fondova

 

str. 6 – 14

Sanne Houby-Nielsen

Nacionalni muzeji svjetske kulture

 

str. 15 – 19

Jutta Engelhard

Rautenstrauch-Joest-Museum – kulture svijeta u Kölnu

 

str. 20 – 27

Elisabeth Tietmezer

Prikupljanje sadašnjosti: Strategije Muzeja europskih kultura u sklopu Nacionalnih muzeja u Berlinu

 

str. 28 – 34

Wim de Vos

Četiri muzeja u nadležnosti belgijske federalne znanstvene politike

 

str. 35 – 42

Nataša Šuković

Projekt digitalizacije suvremene umjetnosti

 

str. 43 – 47

Dunja Nekić

Partage Plus – projekt digitalizacije secesijske baštine

 

str. 48 – 51

Zvjezdana Antoš

Projekt Kultura EU: Karneval kralj Europe I i II (2007.-2009.; 2010.-2012.)

 

str. 52 – 54

Vesna Meštrić, Jadranka Vinterhalter

Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse

 

Riječ je o…

Baština u fokusu

str. 55 – 56

Davor Stipan

Kulturna baština kao žrtva vremena

 

str. 57 – 75

Marko Sjekavica

Sustavno uništavanje baštine – prema pojmu kulturocida/heritocida

 

str. 76

Lijdija Nikočević

Konferencija “Javne politike prema muzejima u vremenima krize”

 

str. 77 – 78

Grupa autora

Lisabonska deklaracija

Apel europskom parlamentu i komisiji, parlamentima i vladama europskih zemalja te regionalnim i lokalnim upravama: “Poduprite kulturu i muzeje u suočavanju s globalnom krizom i u izgradnji budućnosti!”

 

str. 79 – 82

Jari Harju

Muzeji i teška kulturna baština

 

Iz muzejske teorije i praksa

str. 83 – 87

Lily Wang

Slava i snovi – promišljanje o društvenom poslanju japanskih muzeja u doba Cyberspacea

 

str. 88 – 91

Goranka Horjan

Muzeji i izazovi digitalnog doba

 

str. 92 – 96

Tamara Štefanac

Obrada i digitalizacija Zbirke fotografija i njeno predstavljanje na mrežnim stranicama Hrvatskoga željezničkog muzeja

 

str. 97 – 100

Jasmina Brković, Dunja Vranešević

Virtualni muzej Dotrščina

 

str. 101 – 104

Maja Šojat-Bikić

Hrvatski muzeji i muzejske zbirke na mrežnim stranicama turističkih zajednica

 

str. 105 – 109

VIšnja Zgaga

Kuća Fobrović

 

str. 110 – 116

Snježana Bogdanić, Anastazija Cvitković, Mirna Draženović. Lea Fujs, Marijana Grgić, Martina Salaj, Natalija Stajić, Ana Tumpić, Petra Uremović, Karla Varzić

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke: Muzeološka koncepcija

 

str. 117 – 126

Silvija Brkić Midžić

Kulturno-povijesno značenje Zbirke Anke Gvozdanović i njena uloga u kontekstu zagrebačkih ambijentalnih zirki

 

str. 127 – 131

Vlatka Mičetić Stanković, Iva Mihoci

Muzejska obrada zbirki (vodenih) kornjaša s posebnim osvrtom na njihovo trenutno stanje u fundusu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja – promišljanja i smjernice

 

str. 132 – 136

Lucija Šoda

Oftamološka zbirka Tiflološkog muzeja: Od akvizicije do prezentacije

 

str. 137 – 139

Morana Vouk

Tamna soba Tiflološkog muzeja – pogled u mrak

 

str. 140 – 145

Diana Zrilić

Podsjetnik: Galerija likovnih umjetnosti u Rijeci, obljetnica osnutka

 

str. 146 – 149

Marija Lazanja Dušević

Film “Merika ide u Meriku” Muzeja grada Rijeke: Dokumentaristički prkaz izložbe “Emigration from Central Europe to America 1880.-1914.”

 

str. 150 – 152

Martina Matijaško

“Ah, ti kućanski poslovi!” – izložba Muzeja Slavonije u Muzeju grada Zagreba

 

str. 153 – 155

Nikolina Hrust

Retrospektivna izložba “Bela Csikos Sesia: Za psihom, sliko!”

 

str. 156 – 161

Đurđa Petravić

Originalna skulptura “Ecce hommo” izložena prvi put na salonu u Parizu 1875.: Prilog istraživanju opusa kiparice Marcello

 

str. 162 – 164

Vladimir Crnković

O slici Ivana Generalića “Pomrčina sunca”

 

str. 165 – 170

Dunja Šarić

Tradicija umijeća izrade licitara i drvenih igrađaka Hrvatskog zagorja

 

str. 171 – 178

Jadranka Belevski

Film u Muzeju antičkog stakla

 

str. 179 – 180

Jelena Balog, Dajana Batinić

Stručni opis polja “Stanje predmeta” u integriranome informacijskom sustavu M++ (Hrvatski povijesni muzej i Muzej grada Zagreba)

 

str. 181 – 184

Nina Sivec

Novi ustroj Fototeke Tiflološkog muzeja

 

str. 185 – 188

Marica Popić-Filipović

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Postdaytonovskoj Bosni i Hercegovini

 

str. 189 – 197

Svetlana Bajić

Etnološko odjeljenje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu (1888.-2012.)

 

Iz dokumentacijskih fondova MDC-a

str. 198 – 208

Jozefina Dautbegović

Iz personalnog arhiva zaslužnih muzealaca: Nada Vrkljan-Križić

Pogledi, događaji, iskustva

str. 209 – 213

Ivona Marić, Iva Validžija

Istraživanje podrijetla umjetnina u Museum od Fine Arts u Bostonu

 

str. 214 – 217

Lada Dražin Trbuljak

Ai Weiwei: umjetnik koji se ne odriče odgovornosti

 

str. 218 – 220

Ivan Samardžija, Ivana Zaninović

Film u muzeju / Sinergija dokumentarnog i igranog filma kao oblik obilježavanja života i rada

 

str. 221 – 223

Tončika Cukrov

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 2012. Tema: muzeji u svijetu promjena. Novi izazovi – nove inspiracije

 

str. 224 – 225

Željka Car

ICT sustavi za osobe sa složenim komunikacijskim potrebama

 

str. 226 – 230

Nada Beroš

Vodeni jastuci -s spas u zadnji čas?

Kako su 17. muzejsku edukativnu akciju u organizaciji Sekcije za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskoga muzejskog društva od samoukidanja spasili vodeni jastuci

 

str. 231 – 232

Ivan Samardđija

Meštrović: nove dimenzije

Meštrović i Split u pro-ljetnom kinu

 

str. 233 – 235

Zlatko Špoljar

Cilj: svaki dan presedan

 

str. 236 – 239

Maja Žepčević-Matić

Zašto blog “Muzej u loncu” ili baš se nekad dobro jelo

 

Prikazi

str. 240 – 242

Snježana Mikulčić Pavlaković

Vladimir Zebec: Minerali rudnika Trepča / Stari Trg. Katalog mineraloške zbirke Trepča/Stari Trg Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu

 

In Memoriam

str. 243 – 245

Vladimir Crnković

In memoriam: Nada Vrkljan Križić (1940.-2012.)

 

Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

U Ljubljani, 27. 11. 2014., Vendi Jukić Buča

>Galerija fotografija [Foto: VJB]

MDC - Naslovnica časopisa Informatica museologica 43 (1- 4) 2012. Foto: VJB.

MDC – Naslovnica časopisa Informatica museologica 43 (1- 4) 2012. Foto: VJB.

 

 

 

 

Muzeologija 50 – Maja Šojat-Bikić ‘Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb 2013.

Web

Tip: monografija

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar

Glavna i odgovorna urednica: Višnja Zgaga

Uredništvo: Muzejski dokumentacijski centar

Prijevod: Graham McMaster, Vida Lukić Kostrenčić

Jezik: hrvatski (predgovor i sažetak na engleskom jeziku)

Stranica: 516

Dimenzije (cm): 24.1 x 16.5 x 2.7

ISBN978-953-6664-35-1

Časopis Muzeologija promovira stručni i znanstveni rad muzejskih djelatnika te objavljuje njihove magistarske radove i doktorske disertacije.

Jubilarni, 50. broj posvećen je objavi doktorske disertacije pod nazivom ‘Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku’ Maje Šojat-Bikić (mentor prof. dr. sc. Damir Boras),  informatičke savjetnice Muzeja grada Zagreba, obranjene 26. rujna 2012. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U Predgovoru Urednica časopisa Višnja Zgaga, navodi usmjerenja i ciljeve Časopisa  te ukratko predstavlja rad Autorice.

Upravo rad kolegice Šojat-Bikić, najkraće rečeno, obuhvaća fenomen kiberheritološkoga, baštinskog online prostora, s posebnom razradom na primjerima onoga muzejskog, kibermuzeološkoga.

Kako bi se sustavno razradili i znanstveno obrazložili ti složeni fenomeni, objašnjeni su temeljni pojmovi iz tehnologije i komunikacije kulturne baštine te nalizirani dosezi osnovnih baštinskih institucija. U njezinu radu opširno je elaboriran pojam digitalizacije, njezina svrhovitost i metodologija pristupa projektima digitalizacije, analizirane su europske strategije i konferencije, kao i prilike u Hrvatskoj.

Višnja Zgaga

U okviru doktorske disertacije, uz objašnjenja i prezentacije definicije, klasifikacije i evaluacije pojmova digitalizacije, digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda, Autorica je prezentirala i niz svojih realiziranih projekata povezujući teoriju i praksu rada.

Autorica je, također u okviru doktorske disertacije, izradila relacijsku bazu podataka pod nazivom Hrvatske kulturne baštine online (HKBO) u čiji su sadržaj uključeni bitni elementi mrežnih stranica, online zbirki i izložbi te drugih baštinskih sadržaja AKM institucija (arhivi, knjižnice i arhivi) te zbirki vjerskih zajednica, privatnih zbirki, ustanova i udruga u kulturi, kultirnih portala, turističnih zajednica i dr.

Tematika je razrađena izuzetno detaljno te prezentirana sistematski i pregledno. Publikacija je tiskana na kvalitetnom papiru, mekog uveza. Uz statističku obradu podataka, uključene su brojne tabele, popisi, grafikoni, table i fotografije.

U opsežnoj stranoj literaturi, kao i u onoj hrvatskih stručnjaka, koja prati problematiku informacijskih tehnologija i za koju se opravdano smatra da je ključna tema budućnosti baštinskog sektora, ne postoji rad koji bi svojom analitičnošću, teoretskim i praktičnim uporištem bolje obuhvatio nacionalni baštinski online prostor od ovog kolegice Šojat-Bikić.

Višnja Zgaga

Zahvaljujem Muzejskom dokumentacijskom centru na ustupljenom primjerku.

Ljubljana, 27. 11. 2014.

Vendi Jukić Buča

>Galerija fotografija [Foto: VJB]

MDC - Naslovnica časopisa Muzeologija 50. Foto: VJB.

MDC – Naslovnica časopisa Muzeologija 50. Foto: VJB.

MDC – Kako osnovati privatni muzej?

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) poziva Vas na predavanje mr. sc. Marka Smole – Palčava šiša, koje će se održati u ponedjeljak 10. studenog 2014. u 13 sati u prostorijama Muzejskog dokumentacijskog centra, Ilica 44, Zagreb. Palčava šiša privatni je muzej i spomenik kulture, smješten u Gorskom kotaru, na granici Hrvatske i Slovenije, koji prikazuje život bogatog gospodarstva iz sredine 19. stoljeća te život i kulturu ljudi iz doline Čabranke. Sagrađena je 1856. g. u središtu mjesta Plešce kao posjednička  kuća obitelji Čop.

Prenosimo službeno priopćenje.

O iskustvu realizacije ovog jedinstvenog etno muzeja i stvaranju nove složene turističke ponude govorit će Marko Smole, veliki zaljubljenik u etnologiju i sadašnji nasljednik Palčave šiše, iza čije su obitelji godine truda, velikih odricanja i sistemskog rada na sakupljanju i očuvanju  kulturne baštine stanovnika Čabranke. Tako je na posjedu očuvana stara trgovina s izvornom opremom i inventarom iz 19. stoljeća, ujedno i jedna je od najstarijih sačuvanih trgovina u ovom dijelu Europe, zatim nadsvođeni prostori prizemlja s gostionicom, salon s bogatom opremom i dekoracijama iz 80-tih godina 19. stoljeća te spavaće sobe. Kući pripada i gospodarska zgrada, unikatni primjer kamene gradnje u dolini. Muzej se ponosi i originalnim pokućstvom i gospodarskim alatima, bogatom knjižnicom i velikom zbirkom dokumenata. Osim razgledavanja prostorija posjetioci mogu upoznati glazbu kraja za koji su značajne heligonke – instrumenti koji su se svirali na zabavama u Palčavoj gostionici, te specifično narječje ovoga dijela Hrvatske i Slovenije. Potpuni doživljaj prošlih vremena posjetiteljima daju zvukovi stare glazbe na gramofonu u salonu i okusi domaćih proizvoda iz bakine kuhinje.

Marko Smole će govoriti i o tome kako je obnova prerasla u širok obiteljski projekt u kojem sudjeluju već tri naraštaja i koji je postao dobro polazište za buduća etnološka, folkloristička i povijesna  istraživanja krajeva gornje Kupe i Čabranke. Većinu aktivnosti, od istraživanja do završnih radova, izvode sasvim sami, a pri složenijim radovima pomažu im seoski majstori. Uz aktivnu obnovu, organizirane su radionice posvećene istraživanju običaja, govora i života ljudi ovog dijela Gorskog kotara, zatim književne večeri u nekadašnjoj veletrgovini vinom, a posjetiteljima se kao suveniri nude i pića i proizvodi od voća iz vlastite proizvodnje.

Nadamo se da ćete naći razloga doći na predavanje i saznati više o predanom radu obitelji Smole, koji je oduševio mnoge etnologe i druge stručnjake i upoznati se s konceptom održivog turizma, koji uključuje stvaranje prepoznatljivog i atraktivnog turističkog proizvoda temeljenog na povijesnom, kulturnom i arhitektonskom nasljeđu lokalne sredine.

Izvor

MDC PRESS

MDC - Predavanje mr.sc. Marka Smole – Palčava šiša. Ustupio: MDC PRESS.

MDC – Predavanje mr.sc. Marka Smole – Palčava šiša. Ustupio: MDC PRESS.