Arheološki muzej Zadar sa zadovoljstvom Vas poziva na otvorenje izložbe „Pokaži mi iz čega jedeš i otkrit ću tko si“ u ponedjeljak, 8. studenog 2021. u 13 sati u Muzeju ninskih starina.
Izložba „Pokaži mi iz čega jedeš i otkrit ću tko si“ prvi put je, povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, predstavljena u Zadru 2019. godine. U ponedjeljak, 8. studenoga 2021. izložbu ćemo predstaviti javnosti u Muzeju ninskih starina u Ninu.
Najzastupljenija vrsta građe na arheološkim nalazištima ostatci su posuđa namijenjenog čuvanju, kuhanju ili posluživanju hrane. Često se prilikom istraživanja pronađe i velik broj biljnih i životinjskih ostataka. Obje grupe nalaza, svaka na svoj način, svjedoče o pre(hrani) ljudi u određenom razdoblju. Kroz izbor građe koju čuva Arheološki muzej Zadar otkriti ćemo što se, na koji način i iz čega jelo od prapovijesti do novoga vijeka.
Izbor originalne građe kao i idejne rekonstrukcije bazirane su na rezultatima novijih znanstvenih istraživanja. Naglasak je na široj javnosti manje poznatim podatcima kao što je pronalazak tragova sira na stijenkama ritona, kultnih posuda iz vremena srednjeg neolitika (5600. – 4900. g. pr. Kr.), ili nalaz sjemena rotkvice u antičkoj luci u Zatonu, koji se datira u drugu polovinu 2. st. i predstavlja najstariji materijalni dokaz za njezin uzgoj u Europi u rimsko doba.
Također, posjetitelji će imati priliku vidjeti i zapis recepata iz spisa zadarskog bilježnika Jerolima Vidulića s kraja 15. st. Po tim uputama u kuhinji Drage Drmića iz Udruge „Starinar“ iz Zadra pripremljeni su ravioli s kupusom i začin od gorušice. Ostavština bilježnika Jerolima Vidulića čuva se u Državnom arhivu u Zadru.
Izložba će se moći razgledati do 1. travnja 2022.
Organizacija izložbe: Arheološki muzej Zadar
Mjesto održavanja: Muzej ninskih starina AMZd, Trg Kraljevac 8, Nin
Autori izložbe: Natalija Čondić, Kornelija A. Giunio, Dušanka Romanović, Vladimir Kusik, Jakov Vučić, Majda Dadić i Jelena Vekić Bašić
Stručni suradnici: Dino Taras i Timka Alihodžić
Likovni postav: Jelena Vekić Bašić
Kratkim dokumentarnim filmom o jednoj od najvećih arheoloških knjižnica u Hrvatskoj Arheološki muzej u Zagrebu započinje serijal filmova AMZ dokumentarci kojim će publici predstavljati zanimljivosti iz muzeja.
Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu od samog je početka bila i ostala nerazdvojivi dio Muzeja. Prilikom svečanog otvaranja Narodnog muzeja u Zagrebu 1846. godine u Opatičkoj ulici br. 18 (danas palača Narodnog doma) bile su izložene i knjige koje su poklonjene Muzeju. Tako je i simbolično označen početak knjižnične djelatnosti.
Od svog osnutka knjižnica je doživjela brojne promjene prateći tako sudbinu muzeja. Tijekom desetljeća, pa i stoljeća, mijenjao se način vođenja inventarnih knjiga, a smještaj jedinica knjižnične građe morao se prilagođavati različitim prostorima. Kontinuiranim napretkom knjižničarske struke s vremenom se počela poklanjati veća pažnja očuvanju bogatog knjižničnog fonda, kao i stručnoj osposobljenosti knjižničara. Dolaskom suvremenog doba, knjižnica se informatizirala te se veći dio knjižničarskog posla danas obavlja pomoću računalnih programa.
Promjene lokacija Muzeja od Opatičke ulice, Demetrove, Akademijine palače na Zrinskom trgu i na kraju današnja adresa Trg Nikole Šubića Zrinskog imale su za posljedicu ne samo premještanje knjiga već i dijeljenje knjiga između sljedbenika Narodnog muzeja. Inventarne knjige kontinuirano se vode od početka rada Muzeja do danas, i iz njih je vidljivo da Knjižnica Arheološkog muzeja u Zagrebu raspolaže s približno 65000 jedinica knjižnične građe te po veličini svog knjižničnog fonda spada u vodeće arheološke knjižnice na našim prostorima.
Razmjenom muzejskog stručnog časopisa (Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu) s više od 360 institucija u zemlji i inozemstvu, muzejska knjižnica sustavno obogaćuje svoj fond.
Potrebno je naglasiti da je Knjižnica otvorena za sve kategorije korisnika, koji pomoću kataloga knjižnice mogu pretražiti i dobiti na korištenje jedinice knjižnične građe. Veliki izbor referentne građe, serijskih publikacija, časopisa i monografija obogaćuje našu knjižnicu, a pojedini naslovi od 16. do 19. stoljeća daju knjižnici i muzejsku vrijednost.
U skladu sa svojom dugovječnom tradicijom knjižnica će i dalje zauzimati važno mjesto u edukaciji i stručnom i znanstvenom radu svojih korisnika, posebice arheologa, povjesničara, povjesničara umjetnosti i klasičnih filologa.
Teme iz starog Egipta oduvijek su privlačile ljude i istraživače, kao što je to bio slučaj s Herodotom i Napoleonom, a ta fascinacija ne prestaje ni u modernim vremenima. Kada je Howard Carter otkrio Tutankhamonovu grobnicu 1922. godine to je potaknulo novi val istraživanja i zainteresiranost javnosti za kulturom starog Egipta koju popularno nazivamo egiptomanija.
Arheološki muzej u Zagrebu čuva najveću Egipatsku zbirku u Hrvatskoj, te će se 2022. godine pridružiti brojnim svjetskim institucijama u obilježavanju stote obljetnice otkrića Tuthankamonove grobnice organizirajući za publiku razne sadržaje poput predavanja stranih i domaćih stručnjaka, radionica, te prigodnog digitalnog sadržaja.
S obzirom na to da je Arheološki muzej u Zagrebu još uvijek zatvoren za javnost zbog sanacije oštećenja nastalih u potresu te Egipatska zbirka nije dostupna javnosti za publiku organiziramo Virtualni stari Egipat.
U Virtualnom starom Egiptu posjetitelji mogu online vidjeti najzanimljivije i odabrane teme iz staroegipatske civilizacije temeljene na Egipatskoj zbirci, a koje će biti predstavljene putem niza virtualnih soba. Virtualne sobe postepeno ćemo otvarati, a koja soba će biti otvorena odlučivat će upravo publika glasanjem putem društvene mreže Facebook.
Otvorili smo prvu soba Virtualnog starog Egipta koja je posvećena skarabejima srca, egipatskim amuletima koji su korišteni u kultne svrhe i pripadaju u pogrebnu opremu pokojnika. Sve o skarabejima srca možete saznati na našim mrežnim stranicana u Virtualnom starom Egiptu: https://bit.ly/VirtualniStariEgipat
Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja predinastičkog Egipta.
Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.
Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.
Autori virtualne izložbe: Igor Uranić, Porin Šćukanec Rezniček
Fotografije: Igor Krajcar
Izložba: „Hram Rome i Augusta u Puli – geodetski i matematički pristup“ ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Rezultat je edukativnog projekta koji je trajao tijekom 2020. / 2021. godine i u kojemu su sudjelovale dvije institucije: Arheološki muzej Istre, čiji je ravnatelj Darko Komšo, dipl. arheolog i muzejski savjetnik i Tehnička škola Pula, čija je ravnateljica Sandra Balde, dipl. ing. strojarstva.
U sklopu projekta proučen je jedan od najznačajnijih rimskih spomenika ne samo grada Pule, već i šire: Augustov hram.
Sudionici projekta
Sudionici projekta su: profesori Tehničke škole Pula: Jadranka Vreš Rebernjak, dipl. ing. geodezije, prof. geodetske grupe predmeta (Geodezija, Analiza i obrada geodetskih mjerenja, Primijenjena geodezija, Geodetska izmjera, Opća kartografija), Mladenka Kosanović, dipl. ing. geodezije, prof. geodetske grupe predmeta (Geodetska grafika, Fotogrametrija, Katastar, Kartografija, Geodetski planovi, Geodetska izmjera), Bojan Bradač, dipl. ing. geodezije, profesor geodetske grupe predmeta (Metrologija, Geodetska izmjera, Nacrtna geometrija, Osnove geoinformatike, Geodetski planovi, Izabrana područja iz geodetskih mjerenja), Gordana Vasilijević, dipl. matematičarka, prof. matematike, Megi Ahmetović, prvostupnica dipl. ing. građevine, profesorica arhitektonske grupe predmeta (Arhitektonske konstrukcije, Praktikum i računalstvo) i učenici 3. razreda, smjer Tehničar geodezije i geoinformatike (III. gt): Marco Antonio Barišić, Calvin Čikada, Benjamin Grgorinić i Anamarija Tomišić te 3. razreda, smjer Arhitektonski tehničar: Dorotea Poldrugovac, Lucija Franković, Gabrijela Milovan i Mateo Jakara te Giulia Codacci-Terlević, dipl. arheologinja, voditeljica Edukacijskog odjela Arheološkog muzeja Istre i voditeljica projekta.
Tema projekta i izložbe
Sudionici projekta proučili su proporcije arhitektonskih elemenata Augustova hrama slijedom teoretskih pravila zapisanih u djelu rimskog pisca i arhitekta Vitruvija (Marcus Vitruvius Pollio): „Deset knjiga o arhitekturi“, pokušavajući utvrditi jesu li antički graditelji toga hrama slijedili navedene propise?
Učenici smjera Tehničar geodezije i geoinformatike Tehničke škole Pula pod mentorstvom profesora geodetske grupe predmeta odradili su geodetsku izmjeru Augustova hrama na temelju koje su odredili položajne i visinske odnose spomenika.
Potom su učenici smjera Arhitektonski tehničar, pod mentorstvom profesorica matematike i arhitektonske grupe predmeta matematičkim metodama provjerili odabrane dimenzije dijelova Augustova hrama u Puli i usporedili dobivene rezultate s propozicijama koje u svom djelu “Deset knjiga o arhitekturi“ navodi rimski arhitekt Vitruvije.
Dodatno je profesor geodetske grupe predmeta objasnio učenicima smjera Tehničar geodezije i geoinformatike teorijski dio postupaka primjene fotogrametrijskog snimanja modela u arheologiji na primjeru Augustova hrama u Puli.
Svim sudionicima u projektu prenijete su od strane voditeljice Edukacijskog odjela Muzeja vrijedne informacije koje se odnose na arhitektonsku dekoraciju, dataciju i povijest spomenika.
Za usporedbe o načinu gradnje Augustova hrama u Puli u odnosu na Vitruvijeve preporuke antičke arhitekture sudionici projekta poslužili su se vrijednim hrvatskim prijevodom Vitruvijeva djela „Deset knjiga o arhitekturi“.
Slijedom neočekivanih promjena nastalih tijekom školske godine zbog koronavirusa, projektu se pristupilo u reduciranom obimu u odnosu na početnu zamisao. Tako se rad na projektu odvijao u hodu, ovisno o mogućnosti održavanja redovne ili on-line nastave. Za svaku su pohvalu ozbiljnost i entuzijazam koje su, unatoč izmijenjenim uvjetima u izvođenju nastave i samog projekta, pokazali učenici i profesori Tehničke škole Pula.
Oblikovanje izložbe i kataloga potpisuje: Dražen Tomić – Kadar; lekturu hrvatskih tekstova: Dubravka Blaško; talijanski prijevod tekstova: Elis Barbalich-Geromella; talijanski prijevod i stručnu reviziju matematičkih termina talijanskog prijevoda teksta o matematici Augustova hrama: prof. Nevija Lorencin; fotografije: Manuel Angelini; geodetske podloge Augustova hrama objavljene na izložbi: tvrtka Vektra d.o.o. Varaždin; tisak plakata i panoa izložbe: Tvornica reklame d.o.o. Pula.
Otvorenje pratite danas, u petak, 5. studenog 2021. godine u 20:00 sati, zbog epidemiološke situacije isključivo na Facebooku, YouTubeu i Instagramu Arheološkog muzeja Istre.
Izložba ostaje otvorena od 5. studenog do 20. prosinca 2021. te ju je moguće posjetiti, uz poštivanje epidemioloških mjera, svaki dan od 10 do 17 sati u Galeriji Amfiteatar Pula.
Predsednik Republike Slovenije Borut Pahor je v sredo, 27. oktobra 2021, v Cankarjevem domu na slavnostni akademiji ob 200-letnici delovanja Narodnega muzeja Slovenije podelil odlikovanje Republike Slovenije zlati red za zasluge Narodnemu muzeju Slovenije za izjemen prispevek k oblikovanju in ohranjanju slovenske kulturne, znanstvene in narodne identitete. V imenu muzeja je odlikovanje prejel njegov direktor dr. Pavel Car.
Na spletu bomo spremljali vodnico Matejo Kregar Gliha: predstavila bo največje dragocenosti, ki jih hrani Narodni muzej Slovenije. Pridružite se ji pri odkrivanju izjemne preteklosti tega prostora!
Vodenje bo v angleškem jeziku.Trajanje: 45 minut. Brezplačno, napitnina dobrodošla. Obvezne prijave na Heygo!
Torek in sreda, 9. in 10. novembra 2021, na spletu
Mobility Actions Ljubljana E-dediščina. Vse ostalo je preteklostV okviru projekta Danube’s Archeological eLandscapes bo v tednu med 8. in 12. novembrom 2021 potekal dogodek mobilnosti za kustose, dediščinske menedžerje in druge zainteresirane posameznike (t. i. Mobility ActionsLjubljana). Cilj dogajanja je krepitev mednarodnega sodelovanja in prenosa različnih znanj med udeleženci.
Dogodek je namenjen predvsem krepitvi sodelovanja na področju digitalnih agend in drugih povezanih vsebin, kot so mobilnost zbirk, nezakonito trgovanje z dediščino, muzeologija in raziskovanje arheoloških krajin.V okviru akcije bomo v torek, 9. 11., in v sredo, 10. 11. 2021, za širšo javnost organizirali tudi številna zanimiva predavanja, ki se jih boste lahko udeležili tudi preko povezave Zoom.
Zlato je ena od skupnih točk, ki povezuje vse zbirke Narodnega muzeja Slovenije, zato smo ga izbrali za temo osrednje razstave ob 200-letnici muzeja.Razstava predstavlja štiri pomembne segmente, ki jih na materialni in simbolni ravni zaznamuje zlato. To so Moč in oblast, Cerkev in sveto, Čast in slava ter Bogastvo in razkošje. Vsak od segmentov predstavlja del zgodbe, ki jo zaokrožata uvodni in zaključni del. V uvodnem delu se obiskovalci poučijo o zlatu kot zelo posebnem elementu in njegovih lastnostih, v zaključnem pa o mnogih konotacijah, ki jih v sebi nosi zlato na simbolni ravni.
Vodi Veronika Špeh, diplomirana umetnostna zgodovinarka in sinologinja.
Obvezne so predhodne prijave na e-naslov arheozabava@nms.si ali po telefonu 051 384 888. Število mest je omejeno. V muzeju je obvezna uporaba zaščitnih mask.
Dogodka se lahko udeležijo le osebe z dokazilom o izpolnjevanju enega od pogojev PCT (preboleli, cepljeni, testirani). Potrdilo imejte s sabo. Dokazilo ni potrebno za mlajše od 15 let.
Ob jesenskih popoldnevih, ko se nad mesto spusti mrak, vas vabimo na muzejsko pustolovščino. Kaj se zgodi, ko se luči v muzejskih dvoranah ugasnejo? Ali predmeti oživijo? Kakšne zgodbe nam lahko razkrijejo?
S svetilkami, v detektivskem slogu se bomo odpravili po zlati sledi za muzejskimi zakladi. Pridružite se nam pri reševanju ugank in odkrijte preteklost z nami!Na dogodivščino vabimo vse, ki ste neustrašni in zelo radovedni.
Primerno za otroke od 6. leta dalje.
Trajanje programa: 45–60 minut. Obvezne prijave na: arheozabava@nms.si ali 051 384 888. Cena družinske dogodivščine je enaka ceni družinske vstopnice (15 €).
Dogodka se lahko udeležijo le osebe z dokazilom o izpolnjevanju enega od pogojev PCT (preboleli, cepljeni, testirani). Potrdilo imejte s sabo. Dokazilo ni potrebno za mlajše od 15 let.
Petek, 19. novembra 2021, od 16. do 18.ure, Metelkova Sobota, 20. novembra 2021, od 10.30 do 14.30, Metelkova
Nedelja, 21. novembra 2021, od 10.30 do 15.30, Metelkova Delavnica: Vodna pozlataDelavnica ob razstavi Zlata sled
Vodna pozlata je dekorativna tehnika, poznana že v starem Egiptu. Zlate lističe so stari mojstri polagali na omočeno glineno osnovo, imenovano poliment, ki je izboljšala barvo, odbojnost in trajnost zlate površine, lastnosti, zaradi katerih so zlato povezovali tudi z lepoto in bogastvom v kulturah po svetu. Ta dekorativna tehnika je postala izjemno priljubljena v tabelnemu slikarstvu 13. in 14. stoletja, v uporabi pa je ostala do modernejših slikarjev, kot je Gustav Klimt, in vse do danes.
Na delavnici boste pridobili teoretično in praktično znanje o vodni pozlati. Skozi izdelavo pozlačene lesene deske se bomo poleg starodavne tehnike vodne pozlate seznanili tudi z različnimi dekorativnimi tehnikami polihromirane lesene plastike, ki plemenitijo zlato površino, kot so: pastiglia, graviranje, punciranje in estofado. Vsak si bo lahko izbral motiv po lastni želji, na voljo pa bodo tudi primeri, da bo izbira lažja.
Delavnico bo vodila Ana Sterle s sodelovanjem Urše Žnidar in dr. Andreje Breznik.
Udeležba je omejena, prijave zbiramo na naslov andreja.breznik@nms.si do zapolnitve prostih mest. Dodatne informacije tudi na 01 2414 418.
Dogodka se lahko udeležijo le osebe z dokazilom o izpolnjevanju enega od pogojev PCT (preboleli, cepljeni, testirani). Potrdilo imejte s sabo. Dokazilo ni potrebno za mlajše od 15 let.
Vodi dr. Alenka Miškec, kustosinja za antično numizmatiko in soavtorica razstaveV človeški zgodovini ima denar posebno mesto, še posebej to velja za zlat denar. V osnovi je denar plačilno in menjalno sredstvo ter sredstvo za shranjevanje vrednosti. Poleg tega pa je denar že od nekdaj tudi odraz politične in ekonomske moči. Kdor ima denar, ima moč, in kdor ima moč, ima oblast. Denar je imel v preteklosti zaradi svojega hitrega širjenja in množičnosti tudi pomembno vlogo pri razširjanju različnih idej – lahko rečemo, da je prvi množični informativni medij.
Na vodenem ogledu si bomo ogledali najstarejši denar s slovenskega ozemlja, najmanjši kovanec iz zbirk muzeja, denar s krščansko motiviko, nekaj unikatnih zlatnikov in novost: spominski kovanec, izdan ob 200. obletnici ustanovitve Deželnega muzeja za Kranjsko, prvega muzeja na Slovenskem.
Vstopnina po ceniku, za vodstvo ni doplačila.
Obvezne so predhodne prijave na e-naslov arheozabava@nms.si ali po telefonu 051 384 888. Število mest je omejeno. V muzeju je obvezna uporaba zaščitnih mask.
Dogodka se lahko udeležijo le osebe z dokazilom o izpolnjevanju enega od pogojev PCT (preboleli, cepljeni, testirani). Potrdilo imejte s sabo. Dokazilo ni potrebno za mlajše od 15 let.
Brezplačno. Obvezne so predhodne prijave na e-naslov arheozabava@nms.si ali po telefonu 051 384 888. Število mest je omejeno. V muzeju je obvezna uporaba zaščitnih mask.
Dogodka se lahko udeležijo le osebe z dokazilom o izpolnjevanju enega od pogojev PCT (preboleli, cepljeni, testirani). Potrdilo imejte s sabo. Dokazilo ni potrebno za mlajše od 15 let.
Narodni muzej Slovenije 200 let. Z razstavo v osemdesetih slikah prikazujemo svojo bogato zgodovino, znamenite predmete, pestro muzejsko delo, muzejske stavbe in raznolike dejavnosti.
Na ogled do 15. novembra 2021 na Jakopičevem sprehajališču v parku Tivoli v Ljubljani
GRAD SNEŽNIK
Grad Snežnik se je že odel v jesenske barve. Od 1. oktobra 2021 dalje velja jesensko-zimski odpiralni čas:
Ogledi potekajo vsako polno uro:
od torka do petka od 11. do 15. ure,
ob sobotah in nedeljah od 10. do 16. ure,
ob ponedeljkih je grad Snežnik zaprt.
Sprejel vas bo grajski vodnik, saj so ogledi mogoči samo v njegovem spremstvu.
Obvezne so predhodne najave:
T. 01/705 78 14
E. grad.sneznik@nms.si
Najave potrjujemo od ponedeljka do petka.
Muzejska: odprto vsak dan od 10. do 18. ure, ob četrtkih do 20. ure. Metelkova (Maistrova 1): odprto od torka do nedelje od 10. do 18. ure. Grad Snežnik: Ogledi potekajo od torka do nedelje, začnejo se vsako polno uro od 11. do 15. ure, ob sobotah in nedeljah tudi ob 10. in 16. uri.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
