U srijedu 23. veljače 2022. godine s početkom u 19 sati, u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, održat će se predstavljanje knjige “The Land of the Solstices: Myth, geography and astronomy in ancient Greece”. O knjizi uz autora dr. sc. Tomislava Bilića, višeg kustosa i voditelja Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu govorit će red. prof. dr. sc. Marina Milićević Bradač s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izv. prof. dr. sc. Jadran Kale s Odjela za etnologiju i antropologiju sveučilišta u Zadru i kustos Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika.
Nakon predstavljanja knjige, autor Tomislav Bilić održat će predavanje „Zemlja Tame. Dnevni i godišnji hod sunca od drevne Mezopotamije do srednjovjekovne Europe“
Knjigu je izdala britanska izdavačka kuća BAR publishing, svjetski renomirani izdavač knjiga iz područja arheologije. Nadovezujući se na relativno nedavni porast zanimanja za proučavanjem drevne geografije i astronomije, zajedno s gotovo svevremenskom fascinacijom mitovima, knjiga The Land of Solstices nudi svježi pogled na ono što se uobičajeno, ali pogrešno, naziva „solarnom mitologijom“. „Solarni mitovi“ su trenutno na marginama interesa istraživača, uglavnom zbog nekada dominantnih, a danas prevaziđenih teorija, koje pokušavaju objasniti sve, ili veliki broj, mitova, kao odraz sunčevih kretanja i drugih pojava vezanih uz to najsvjetlije nebesko tijelo. Nasuprot tim sveobuhvatnim pristupima, u ovoj knjizi razrađuje se puno rigoroznija metodologija te se primjenjuje interpretacija, koja je ograničena na skupinu jasno definiranih tradicionalnih priča – tj. na mitove koji se referiraju na sunčevo kretanje. „Solarni mitovi“ koji se u knjizi obrađuju tako pripadaju skupini tradicionalnih priča koje ili eksplicitno spominju sunčevo kretanje ili je prisustvo dnevnog ili godišnjeg hoda Sunca u njima lako prepoznati.
Kratki dokumentarni film o Lapidariju – arheološkom parku u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu treći je u nizu serijala filmova AMZ dokumentarci kojim publici predstavljamo zanimljivosti iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
U dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu nalazi se prezentacija zbirke kamenih spomenika iz rimskog doba – Lapidarij. Kameni spomenici iz grčkog i rimskog razdoblja, raznovrsnog sadržaja i namjene, jedan su od značajnih segmenata bogate antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Širi izbor rimske kamene spomeničke građe, sistematiziran u nekoliko tematskih cjelina, izložen je dijelom u muzejskoj zgradi, a većim dijelom na prostoru dvorišta – vrta Muzeja, pod trijemom i u slobodnom prostoru. Izloženi su odabrani kameni spomenici – miljokazi, počasni natpisi, monumentalne statue, žrtvenici, nadgrobne stele, sarkofazi i drugo – poglavito oni većih dimenzija i težine.
Jedan od spomenika u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu je Sunčani sat s posvetom Jupiteru i Solu izrađen od vapnenca. Sat je pronađen u Josipdolu u Lici a datiran je u 3. stoljeće. Na prednjoj strani spomenika izdubljena je okrugla udubina, kojoj je po sredini urezan vertikalna crta koja označava podnevnu liniju. Sa svake strane nalaze se još po 4 urezane linije za odgovarajuće sate prije i poslije podne. Ovaj se sunčani sat mogao dakle okvirno rabiti od 8 do 16 sati. Točnost mu je bila upitna po današnjim standardima jer nije bio podešen prema geografskoj širini, a nije imao ni urezane crte za zimski i ljetni solsticij kao ni ekvatorijalnu liniju. Na gornjem dijelu je ostala sačuvana udubina u kojoj je moralo biti učvršćena metalna kazaljka. Ispod sata je sačuvan posvetni natpis Jupiteru i Solu, zaštitniku neimenovanog cara koji glasi:
Feničanske ruta i Staza željeznog doba Podunavlja, dvije kulturne rute Vijeća Europe, potpisale su Sporazum o suradnji s ciljem očuvanja i promicanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine euro-mediteranske povijesti, kako bi se pokrenule zajedničke aktivnosti i strategije za kulturni i turistički razvoj u korist njihovih teritorija.
Dana 25. siječnja 2022. godine dvije kulturne rute certificirane od strane Vijeća Europe “ Feničanska ruta” i “ Staza željeznog doba Podunavlja ” potpisale su sporazum o suradnji, s ciljem promoviranja i širenja materijalne i nematerijalne kulturne baštine povezane s proizvodima, mjestima, tradicijama, civilizacijama na temelju europskih vrijednosti.
Cilj sporazuma je promicanje mogućnosti razmjene između ove dvije kulturne rute koje pričaju tisućljetne priče, poticanje novog zajedničkog planiranja i suradnje u smislu analize, stvaranja turističkih proizvoda između susjednih teritorija, a pripadnosti različitim kulturnim rutama, kao i aktivnosti za unapređenje teritorija, promicanje održivog, kreativnog i iskustvenog turizma, povezanog s lokalnim zajednicama i mrežom europskog i međunarodnog opsega.
Feničanske ruta i Staza željeznog doba Podunavlja zajedno će raditi na razvoju marketinških, studijskih i analitičkih aktivnosti; organizaciji događaja, izložbi, seminara, provoditi će aktivnosti obuke, sastanaka koji uključuju civilno društvo; promicat će razmjene između mladih ljudi iz svojih zemalja; surađivat će na međunarodnim projektima; organizirat će zajedničke komunikacijske akcije, promotivne kampanje, promotivna putovanja i drugo.
Teme dviju Ruta savršeno se isprepliću jer se bave suvremenim povijesnim razdobljima u različitim geografskim područjima. Obje rute podupiru zajedničke transnacionalne pristupe zaštiti, prezentaciji i istraživanju arheoloških krajolika i baštine. Kulture ovog povijesnog razdoblja (željeznog doba u Podunavlju i Mediterana) razmjenjivale su dobra, ideje, znanja i tehnologije, rješavale sukobe, migrirale i komunicirale s drugim kulturama izvan Europe, postajući dijelom većeg europskog kulturnog fenomena. Svijest da su se granice modernih država i današnje europsko jedinstvo pojavile nakon tisućljeća interakcija između drevnih civilizacija glavna je poruka koju žele prenijeti Feničanske ruta i Staza željeznog doba Podunavlja. Zbog toga ove dvije Rute rade na ideji pokretanja i razvoja zajedničkih inicijativa.
Arheološki muzej u Zagrebu jedan od osnivača neprofitne, stručne, znanstvene i kulturne „Udruge Staza željeznog doba Podunavlja“ koja djeluje na području Republike Hrvatske, Republike Austrije, Mađarske i Republike Slovenije i ostalih država Podunavlja. Zajednički cilj stručnjaka okupljenih u Udruzi, vođenih visokim standardima zaštite, istraživanja te predstavljanja arheološke baštine, jest povezivanje te promocija podunavske regije kao i nalazišta te muzeja u kojima se ona nalazi i čuva. Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route) bavi se jednim izuzetno krhkim, no vrlo atraktivnim i impozantnim pretpovijesnim arheološkim fenomenom, krajolicima željeznog doba. Karakterizirani monumentalnim strukturama, kao što su groblja pod tumulima, ravna groblja, visinska utvrđena naselja te oppide, kao i elementima koji ukazuju na složenu organizaciju prostora, krajolici željeznog doba pripadaju razdoblju između 9. i kraja 1. stoljeća pr. Kr. Usto, željezno doba je razdoblje obilježeno izvanrednim korpusom pokretne baštine, kao i nematerijalne baštine, koja se čuva u brojnim muzejima podunavske regije, uključujući najvažnije regionalne i nacionalne institucije. 2021. godine Staza željeznog doba Podunavlja (Iron Age Danube Route) dodijeljen je certifikat Kulturne rute Vijeća Europe te je ona prva kulturna ruta Vijeća Europe sa sjedištem u Hrvatskoj. Rutom upravlja neprofitna udruga Udruga Staza željeznog doba Podunvalja (Iron Age Danube Route Association) sa sjedištem u Zagrebu.
U Puli se u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u petak, 18. veljače otvara interdisciplinarna izložba hrvatsko-američkog autora Branka Gulina pod nazivom “Šaman-zanatlija-umjetnik“.
Izložba s umjetnošću povezuje sfere arheologije i antropologije, za što koristi različite tehnike i likovne izraze, poput videa, performansa, kiparstva, slikarstva i crteža.
Osnovna ideja autora je rasvijetliti neke aspekte porijekla umjetnosti i umjetnika te povezati ulogu suvremenog umjetnika s onom koji su nekad imali šamani, što se i danas može susresti u nekim zajednicama američkih Indijanaca.
Branko Gulin autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta.
Gulinova biografija iznimno je raznovrsna i bogata. Po struci muzealac, radio je kao kustos u ondašnjem Muzeju narodne revolucije Istre (sadašnjem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a niz godina je bio ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci. Neki od radova koji su nastali u tom periodu bit će predstavljeni na izložbi.
Organizator: Muzej grada Zagreba Autorica: Aleksandra Bugar, viša kustosica Trajanje: 30. prosinca 2021. – 27. ožujka 2022.
Zagreb je i grad i prostor i ljudi. Ali i puno više. Grad nastaje, širi se i gradi, obnavlja, kopaju se temelji zgrada, kanali i ceste… A arheolozi pronalaze, interpretiraju i komuniciraju. Svakim novim nalazom mijenjaju se i dopunjuju spoznaje o gradu na brežuljcima Grič i Kaptol, ali i na širem prostoru Grada i njegove okolice. U gotovo svakom dvorištu, ispod popločanih cesta ili asfalta, u parkovima i na livadama, i dalje, na obroncima Medvednice, u dolini rijeke Save, na sve strane… Grad krije još bezbroj tajni. Kad provire iz zemlje, čak i najsitniji ulomci postaju dijelom novih priča koje se polako, ali uporno ugrađuju u tkivo i razumijevanje grada. O Zagrebu prije nego je to postao poveljama o osnutku. O Zagrebu kao prostoru nenapisanom ili malo poznatom. O Zagrebu tek u ideji, u mislima, o prostoru u nastajanju, u rađanju života. Poput komadića priče popunjavaju jedan mozaik prošlosti ̶ Zagreb in spe.
Muzej grada Zagreba već niz godina radi na prilagodbi stalnog postava invalidnim osobama, posebice slijepim i slabovidnim osobama. Prepoznat je kao mjesto otvoreno za sve društvene skupine, koji surađuje s različitim udrugama i neprestano potiče dostupnost osobama s invaliditetom. Upravo je iz tih razloga 2020. godine Muzej grada Zagreba postao dio međunarodne muzejske zajednice Come In! I dalje radimo na prilagodbama muzejskih prostora, stalnog postava i povremenih izložbi zahtjevima koje ova zajednica promiče, a svodi se na pet riječi ̶ Muzej je mjesto za sve!
Stoga je izložba koja je pred vama tako i koncipirana – da bude dostupna svim posjetiteljima i prilagođena osobama s invaliditetom. Pri pripremi izložbe vodilo se računa o određenim tehničkim standardima prilagodbe: visini izložbenih vitrina, replikama predmeta koje slijepe osobe mogu opipati, veličini slova, legendama na Brailleovom pismu i uvećanom tisku te znakovnom jeziku.
Arheologija je ugrađena u same temelje Zagreba pa tako i u temelje i suštinu poslanja Muzeja grada Zagreba. Nesumnjivo je značajno obogatila interpretativne potencijale kojima se Grad oslikava i prezentira u svojoj neizmjernoj složenosti.
Svi odabrani predmeti na ovoj izložbi upravo su to – odabir. Iz velike količine arheološke građe koja se čuva u Muzeju grada Zagreba i koja je rezultat arheoloških istraživanja njegovih arheologa iz prva dva desetljeća 21. stoljeća te istraživanja starijih poštovanih kolega arheologa na prostoru same zgrade Muzeja s početka 90-tih godina 20. stoljeća, odabrano je za ovu prigodu ̶ šest. Odabrani su zbog slojevitosti koju u sebi nose i potencijala da ožive priču o prostoru i vremenu i ljudima u vrlo dalekoj prošlosti Zagreba. Relativno su malog formata, idealni za opipavanje prstima i upoznavanje njihovih kontura, oblika i površine. Estetski se možda doimaju i nesavršeni jer su samo konzervirani, slijepljeni, neki baš onakvi kakvi su iz zemlje izašli. Odabrani su iz nekih drugih razloga, arheolozima-muzealcima važnih: iako mali, svaki od ovih predmeta priča jedinstvenu priču. Upoznaju nas s vremenom u kojem su nastali, u rasponu od nekoliko tisuća godina, a riječ je o razdobljima koja prethode onim tradicionalnim godinama koje, u poimanju njegovih stanovnika i posjetitelja, obilježavaju nastanak Grada kakvog poznajemo – osnivanje Zagrebačke biskupije 1094. godine i „ Zlatne bule“ Bele IV Gradecu 1242. godine. I to je „Zagreb in spe“, ona manje poznata priča za koju su pisani izvori oskudni ili potpuno nedostaju. Upoznaju nas ti predmeti i s pet lokaliteta na kojima su pronađeni pa su poput malih portreta Grada.
Predstavljeni su tako:
Keramička žlica pronađena 2016. godine, na lokalitetu Kaptol 31, u dvorištu Katedrale, iz razdoblja eneolitika, s prijelaza 5. u 4. tisućljeće (Lasinjska kultura), za sada najstariji predmet pronađen arheološkim istraživanjima u staroj jezgri Grada. Priča priču o naselju bakrenog doba na kaptolskom brežuljku.
Brončano koplje pronađeno 2006. godine na lokalitetu Trg. Sv. Marka, iz kasnog brončanog doba, 13./12. st.pr. Kr (Grupa Zagreb-Vrapče). Priča priču o naselju kasnog brončanog doba na Gradecu, korespondira s nalazima s istraživanja u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.)
Zoomorfni idol (figura medvjeda) iz halštatskog vremena, 7- 6. st. pr.Kr. pronađen u istraživanjima u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.). Priča priču o velikom naselju starijeg željeznog doba na cijelom prostoru Gradeca, od sjevernog vrha brežuljka preko Trga sv. Marka do Parka Grič.
Latenska brončana fibula iz 1.st.pr.Kr. pronađena u istraživanjima u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.). Priča o latenskom naselju mlađeg željeznog doba na cijelom prostoru Gradeca.
Čaša s prikazom lica (antropomorfna ili prosopomorfna posuda) s lokaliteta Gradići-Šepkovčica pronađena u istraživanjima 2006.-2008. na autocesti Zagreb-Sisak, priča priču o antičkom, rimskom razdoblju, na periferiji grada Andautonije, u blizini državne ceste Emona – Siscija.
Ulomak ranosrednjovjekovne keramike ukrašen valovnicom pronađen u istraživanjima 2016. godine na lokalitetu Kaptol 28, u dvorištu Znikine kurije. Priča priču o slavenskom naselju 8. i 9. stoljeća na kaptolskom brežuljku.
Izložbom „Mali predmeti / Velike priče“, prvom u ciklusu izložbi „Zagreb in spe“, želimo redovno, našoj muzejskoj publici, u vidu manjih arheoloških izložbi, prezentirati različite aspekte života ljudi u prošlosti na prostoru grada Zagreb i njegove okolice. Razumijevanjem prošlosti kroz upoznavanje različitih arheoloških lokacija u gradu, pokušavamo senzibilizirati javnost na potrebu aktivnijeg očuvanja i afirmacije arheološke kulturne baštine na prostoru u kojem živimo.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
