Adio na novi žal – in memoriam prof.dr.sc. Zdenko Brusić (1938.-2014.) [Autor Goran Đurđević]

Sa žaljenjem sam čuo vijest o smrti mog sveučilišnog profesora sa zadarskog Sveučilišta Zdenka Brusića. Rođen je 1938. godine u Šibeniku, a osnovnu školu završio u Privlaci kod Nina, da bi gimnaziju pohađao i završio u Zadru. Krajem pedesetih godina upisuje tada egzotičnu studijsku grupu Arheologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koju s uspjehom završava i ostaje joj vjeran cijeli život. Magistrirao je na temu prapovijesti (Eneolit i rano brončano doba na sjeverozapadnom Balkanu, 1973.), a doktorirao na temu antike (Import helenističke i rimske reljefne keramike u Liburniju, 1981.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao kustos arheološke zbirke u Ninu (1966.-1969.), arheolog u šibenskom Muzeju (1969.-1982.) te ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru (1982.-1987.), a poslije kao kustos Prapovijesnog odjela navedenog muzeja sve do 1998. kad prelazi na mjesto sveučilišnog profesora na tadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru, a današnjem Sveučilištu u Zadru (1999. izabran za izvanrednog profesora, 2003. za redovitog profesora) na kojem ostaje sve do mirovine. Zbog svojih je zasluga proglašen Počasnim članom Hrvatskog arheološkog društva 2010. godine.

Profesor Brusić imao je zapaženu karijeru kao arheolog. Rijetko se koji sustručnjak može pohvaliti interesima i bibliografijom koja seže od paleolitika do novog vijeka uključujući i numizmatiku i podvodnu arheologiju. Sudjelovao je kao istraživač, zamjenik voditelja i voditelj na arheološkim istraživanjima: Muline na otoku Ugljanu, Danilo kod Šibenika, Dobova u Sloveniji, Nin, Povljana na Pagu, Kašić kod Zadra, Bribir, Biograd, Srima kod Šibenika, Velika Mrdakovica, Tradanj i Šarina Draga kod Šibenika, Vrbica kod Bribira, Pokrovnik, Sitno Donje kod Perkovića, Pećane, Nin, Zadar, Ljubač, Pakoštane, više lokaliteta na Mljetu i mnoga druga. Najznačajnija su mu istraživanja luke u Ninu gdje je pronašao liburnske serilije napravljene tehnikom šivanja te dva starohrvatska broda iz XI. st., antička luka i brodolom kod Pakoštana, helenistička luka Resnik kod Splita, antičke luke Savudrija, Červar, Poreč, Vis, Murter, Vranjic, srednjovjekovni brodolomi Suđurđ kod Šipana, Drevin kod Dubrovnika, te ranonovovjekovni brodolomi kod Gnalića i Bisaga na Kornatima. Od kopnenih se istraživanja ističe paleolitičko nalazište u pećini Vlakno na Dugom otoku.

Među bibliografskim jedinicama dominiraju radove iz podvodne arheologije, zatim antička keramika, neolitička naselja, starohrvatski brodovi. Autor je nekoliko knjiga poput Hellenistic and Roman Relief Pottery in Liburnia (1999.), Pokrovnik, naselje iz neolitika (2008.), Privlaka (2000.), skupne knjige Srima – Prižba: starokršćanske dvojne crkve (2005.), zatim značajnih kataloga izložbi Blago šibenskog podmorja (2001.), Dvadeset stoljeća uporabe novca na zadarskom području (1987.), Brod istočnog Jadrana u starom i srednjem vijeku (1991.), Arauzona – Velika Mrdakovica: liburnski grad i nekropola (2000.), Resnik: hidroarheološka istraživanja (2004.), Antička luka u Zatonu (2007.), Archaeologia: la regione di Zadar (2012.), Brodolom kod Gnalića (2006.), skupni katalog Antički Grci na tlu Hrvatske (2010). Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima, bio član međunarodnih arheoloških ekspedicija, održao brojna javna predavanja i postao svojevrstan sinonim za podvodnu arheologiju u Hrvatskoj kojoj se posvetio i aktivno istraživao sve do posljednjih dana.

Pamtim ga kao dobrodušnog starijeg gospodina (često su među studentima kolali različiti nadimci o profesoru pa smo ga zbog fizičkog izgleda nazivali Djed Božićnjak ili Ernest Hemingway) punog vedrine i živosti posebno kad je govorio o arheologiji. Veoma je često bio inovativan i nekonvencionalan (primjerice, u sveučilišnoj je kantini, danas nepostojećoj, postavio izložbu erotskih prikaza na antičkoj keramici, a poticao je projekt zaštite dalmatinske janjetine kao najstarijeg jela ovih prostora i gastronomski brend). Prvi susret imali smo već na mom prijemnom ispitu kad sam kao tek svršeni maturant krenuo u arheološke vode. Kad je pročitao moje papire i vidio da sam iz Požege, pitao me zašto su Rimljani nazvali Požešku kotlinu Zlatna dolina? Rekoh da je to zbog žita. Samo se nasmijao i rekao mi da nisam u pravu. Zbog vina, kolega, zapamtite! – nasmiješeno je dodao.  Tako sam upisao arheologiju, a s profesorom Brusićem družio se na kolegijima vezanim uz paleolitik, podvodnu arheologiju i antičku keramiku.

Profesore, adio i sretno na novoj plovidbi prema novom žalu, skrivenom među palmama i brojnih arheoloških nalazištima i nalazima. Dragi Zdenko, počivali u miru!

Autor: Goran Đurđević

Lokaliteti – Pronalazak antičkog amfiteatra u Splitu [Osvrt Marin Buovac]

U Splitu otkriven antički amfiteatar iz 4. stoljeća

Sudeći prema medijskim natpisima, na lokalitetu “Ad basilicas pictas” na nekadašnjoj Solinskoj cesti, kuda je vodio put od rimske metropole Salone do Dioklecijanove palače, u današnjoj ulici Domovinskog rata, pronađeni su radijalni zidovi koji upućuju na postojanje građevine rimskog amfiteatra na području rimskodobnog Splita. Sudeći prema prvim informacijama radi se o dosta manjem amfiteatru u usporedbi s obližnjim amfiteatrom na području rimske kolonije Salone. Riječ je o amfiteatru sa središnjom arenom u rasponu od 50 metara.

Moglo bi se pretpostaviti da se radi o možebitom privatnom zabavnom kompleksu cara Dioklecijana, koji je izgrađen izvan zidina same palače (extra muros) na početku 4. stoljeća. U monumentalnim temeljima pronađena je određena količina sitnog arheološkog materijala, među kojim posebno valja izdvojiti numizmatički materijal, poput novca cara Konstantina Velikog i njegove dinastije. U neposrednoj blizini amfiteatra također je pronađena trasa rimskog akvedukta, koja se pružala u smjeru sjeveroistok – jugozapad. Nastavak arheoloških istraživanja će svakako dati još odgovora na brojna pitanja glede ove monumentalne građevine. Lokalitet će se konzervirati i privremeno zatrpati sve dok se ne pripremi njegova adekvatna prezentacija.

Zadar 14 11 2013

Marin Buovac

>Galerija fotografija [Arheologija.hr]

Pronalazak antičkog amfiteatra u Splitu. Foto: Arheologija.hr.

Pronalazak antičkog amfiteatra u Splitu. Foto: Arheologija.hr.

Muzej Brodskog Posavlja

Muzej Brodskog Posavlja sakuplja, čuva i istražuje kulturna i  prirodna dobra grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, te ih stručno i znanstveno obrađuje i sistematizira u zbirke.

Muzej Brodskog Posavlja. Autor: Ivana Artuković.
Muzej Brodskog Posavlja. Autor: Ivana Artuković.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POVIJEST MUZEJA

Gradski i arheološloški muzej u Brodu na Savi osnovan je 1934. U početku je bio smješten u dijelu palače Horvat u Starčevićevoj 8. Utemeljio ga je željeznički činovnik, kolekcionar i ljubitelj starina Julije Hoffmann. Zahvaljujući njemu i njegovu prvom suradniku, ilustratoru Vasilju Antipovu, te zalaganjem Muzejskog društva i brojnim  donacijama građana fundus Muzeja je brzo rastao. Nakon Drugog svjetskog rata prošlost grada počela se tematski obrađivati, a 1949. otvoren je postav Muzeja.

  • Opširnije o povijesti Muzeja

Godine 1952. gradska uprava dobila je nove prostorije, a Muzeju je  dodijeljena  zgrada starog Gradskog magistrata (od 1972. spomenik kulture). Zgrada je namijenjena za stalni postav, a mala prizemnica uz nju za čuvaonice i radni prostor. Godine 1953. Muzej je promijenio ime u Muzej Brodskog Posavlja. Novouređeni stalni postav, otvoren 1954., bio je jedan od najsuvremenijih postava zavičajnog tipa u tadašnjoj Jugoslaviji. Prvi broj muzejske publikacije Vijesti izašao je 1959.

Godine 1964. Slavonski Brod je pogodio potres u kojemu je stradalo dosta objekata, između kojih i zgrada Magistrata. Pristupilo se saniranju štete, ali i dopuni stalnog postava. Novouređeni postav, otvoren 1969., dobio je niz pohvala  struke i posjetitelja, kao i priznanje ICOM-a, koji je Muzej uvrstio u skupinu 15  najboljih svjetskih zavičajnih muzeja arheološko-povijesnog tipa.

Osamdesetih godina 20. stoljeća uz plodniju izdavačku djelatnost, kojom se popularizira zavičajna baština, započela su i veća sustavna arheološka istraživanja na području grada i na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac.

S demokratskim promjenama 1990. godine i uspostavom nove hrvatske države došlo je do organizacijskih promjena u brodskim ustanovama koje su svoju djelatnost temeljile na programima izučavanja novije povijesti: Muzej radničkog pokreta i NOP-a za Slavoniju i Baranju i Centar za povijest Slavonije i Baranje pripojeni su Muzeju.
Početkom Domovinskog rata, 1991. stalni postav je zatvoren, a djelatnost muzealaca usmjerena je na zaštitu i izmještanje najvrjednije građe, te organiziranje povremenih izložbi.
Od 1997. Muzej je smješten u dijelu novoizgrađenog Muzejsko-poslovnog centra, koji se nalazi uz zgradu Gradskog magistrata, u Starčevićevoj 40. Tu se nalaze radni prostor, čuvaonice i izložbena dvorana. Projekt obnove i uređenja zgrade Magistrata za stalni postav, započet 2002. uz brojne poteškoće traje još i danas.

U muzeju su stvorene osnove značajnih ustanova u kulturi i znanosti u gradu i županiji: Gradska knjižnica, Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Galerija umjetnina, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

  • Muzejska djelatnost

Cjelokupna muzejska građa, sačinjena od oko 60.000 jedinica, raspoređena je u sedam odjela: Prirodoslovni, Arheološki, Numizmatički, Etnografski, Kulturno-povijesni, Odjel suvremene povijesti i Galerijski. Muzej posjeduje i vrijednu stručno-znanstvenu knjižnicu s preko 20.000 naslova. Godine 1993. osnovana je Preparatorska radionica. Muzej Brodskog Posavlja sakuplja, čuva i istražuje kulturna i  prirodna dobra grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, te ih stručno i znanstveno obrađuje i sistematizira u zbirke. Štiti muzejsku građu i dokumentaciju, muzejske lokalitete i nalazišta. Organizira stalne i povremene izložbe, objavljuje podatke i spoznaje o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji u stručnim, znanstvenim i drugim medijima, izdaje kataloge, časopise, knjige i druge tiskovine, organizira edukativne programe, predavanja, seminare, radionice s ciljem da sa svojom djelatnošću upozna što širu javnost.

  • Arheološki odjel

Arheološka građa prikuplja se od osnivanja Muzeja, a Arheološki odjel osnovan je 1957. Šezdesetih godina 20. stoljeća započelo je intenzivno evidentiranje arheoloških lokaliteta brodskog Posavlja brojnim manjim zaštitnim arheološkim istraživanjima i rekognosciranjima. Provodeći zaštitna arheološka istraživanja, Odjel upotpunjuje i obogaćuje svoje zbirke, koje svjedoče o gustoj naseljenosti brodskog Posavlja i donose nove spoznaje o materijalnoj ostavštini prijašnjih stanovnika ovog područja. U proteklih 50 godina, Arheološki odjel postao je jedan od najvećih odjela Muzeja. U svom fundusu čuva oko 28400 predmeta, među kojima se nalaze vrijedni predmeti svjetskog značaja. Podijeljen je u sedam zbirki: Neolitičku, Eneolitičku, Brončanodobnu, Zbirku ostava kasnog brončanog doba, Željeznodobnu, Antičku i Srednjovjekovnu.

Neolitička zbirka sadrži keramičko posuđe, brojne nalaze cijepanog i glačanog kamenog oruđa, koštane alatke, kamene žrvnjeve, glinene utege i pršljenke, glinene žrtvenike, zoomorfne i antropomorfne glinene figurice te druge predmete starčevačke i sopotske kulture.

Unutar Eneolitičke zbirke, uz veći broj keramičkog posuđa i kamenih izrađevina, posebno valja istaknuti nalaze jednodijelnih glinenih kalupa za lijevanje plosnatih bakrenih sjekira i posuda za lijevanje badenske kulture. U zbirci se nalazi i manji broj keramičkog posuđa kostolačke i vučedolske kulture.

Brončanodobna zbirka sadrži keramičko posuđe i druge nalaze kultura srednjeg brončanog doba: slavonsko-srijemske varijante vatinske kulture, licenske keramike i panonsko-inkrustirane keramike. Brojniji su nalazi iz kasnog brončanog doba i to posebice keramičko posuđe za svakodnevnu uporabu, dijelovi kalupa za lijevanje, pojedinačni nalazi brončanih predmeta te keramičke urne.

U Zbirci ostava kasnog brončanog doba čuvaju se brojni predmeti koji svjedoče o pravom procvatu gospodarskog razvoja i proizvodnje na području brodskog Posavlja. Značajni su nalazi oruđa (sjekire, srpovi, noževi, pile, dlijeta, šila), oružja (mačevi, bodeži, koplja), obrambenog naoružanja (knemida-štitnik za potkoljenicu, kacige), dijelova nošnje (igle, fibule, dugmad, pojas), nakita (narukvice, ogrlice, prstenje, razni privjesci), konjske opreme, brončanog posuđa, toaletnog pribora i drugih predmeta raznovrsne namjene.

Uz manji broj keramičkog posuđa starijeg željeznog doba, u Željeznodobnoj zbirci su brojniji nalazi mlađeg željeznog doba keltsko-latenske kulture, posebice keramičko posuđe i drugi glineni predmeti te primjerci nakita izrađeni od staklene paste.

Antička zbirka sadrži građu iz vremena rimske vladavine (1.– 4. stoljeće nakon Krista). Najbrojniji su keramički predmeti: posude različitih oblika i namjene, vodovodne cijevi i svjetiljke. Zastupljen je i rimski građevinski materijal, predmeti od staklene paste, stakla, kosti i metala. Najvrjedniji dio zbirke predstavljaju paradna knemida – štitnik za potkoljenicu od brončanog pozlaćenog lima i vojnička diploma, predmeti važni kako za brodsku, tako za hrvatsku i europsku kulturnu baštinu.

U Srednjovjekovnoj zbirci čuvaju se predmeti koji potječu iz razdoblja od 6. do 16. stoljeća. Zbirka sadrži veliki broj keramičkih izrađevina (osobito posuđa različitih oblika), metalnih izrađevina (nakita, oruđa i oružja), kamenih predmeta (kamena plastika gotičkog perioda) te staklenih predmeta (perlice, fragmenti staklenih posuda). Osobito su značajni nalazi keramičkih fragmenata iz ranosrednjovjekovnog perioda s pojedinih lokaliteta, a datiraju od 8. do 12. stoljeća.

 

Literatura

Muzej Brodskog Posavlja 1934. – 2004., katalog izložbe, Slavonski Brod 2004.

Sakupljamo zajedno. Prinove 2006. – 2010., katalog izložbe, Slavonski Brod 2011.

Vijesti 8, Slavonski Brod 1994.

http://www.muzejbp.hr

 

Muzej Brodskog Posavlja, nekadašnja zgrada. Ustupio: BMP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja, nekadašnja zgrada. Ustupio: BMP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja - Izbor iz kasnobrončanodobnih ostava - Poljanci. Autor: Damir Fajdetić. Ustupio: MBP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja – Izbor iz kasnobrončanodobnih ostava – Poljanci. Autor: Damir Fajdetić. Ustupio: MBP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja - Rimska vojnička diploma iz Slavonskog Broda. Autor: Damir Fajdetić. Ustupio: MBP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja – Rimska vojnička diploma iz Slavonskog Broda. Autor: Damir Fajdetić. Ustupio: MBP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja - Rimska paradna potkoljenica. Autor: Damir Klasiček. Ustupio: MBP PRESS.
Muzej Brodskog Posavlja – Rimska paradna potkoljenica. Autor: Damir Klasiček. Ustupio: MBP PRESS.

Članak – Mladen Tomorad ‘Bibliografija hrvatskih prinosa proučavanju staroegipatske povijesti i kulture (od 1870. do svibnja 2012.)’

MLADEN TOMORAD

Hrvatski studiji
Učilišno-znanstveni kampus Borongaj
Borongajska 83d
10000 Zagreb, Hrvatska

mladen.tomorad@zg.t-com.hr

Prilog za bibliografiju proučavanja staroegipatske povijesti i kulture u hrvatskim povijesnim znanostima

U okviru hrvatskih povijesnih znanosti prošlost starog Egipta proučava se od šezdesetih godina 19. stoljeća. Tijekom proteklih 150 godina u Hrvatskoj je nastao velik broj raznovrsnih radova o staroegipatskoj povijesti i kulturi. Budući da rad povjesničara danas iziskuje proučavanja velikog broja raznih publikacija, periodike i knjiga stvorena je potreba da se napravi jedan cjeloviti popis svih radova hrvatskih znanstvenika o raznovrsnim temama staroegipatske povijesti.

U ovom radu autor u kratkom uvodu iznosi osnovne teze vezane uz sadašnje stanje razvoja egiptologije u Hrvatskoj. U nastavku je dat pregled povijesti proučavanja staroegipatske povijesti i kulture od sredine 19. stoljeća do danas s naglaskom na rad i djelovanje najznačajnijih imena te pojedine teme proučavanja.

Nakon uvodnih izlaganja nalazi se popis svih bibliografskih jedinica autora koji su svojim djelovanje dali razne oblike prinosa proučavanju ove problematike u okviru hrvatskih povijesnih znanosti. Svi radovi podijeljeni su prema temama s ciljem olakšavanja budućih istraživanja.

Ključne riječi: stari Egipat, Hrvatska, egiptologija, orijentalistika, povijest istraživanja, muzejske zbirke.