Muzej Brodskog Posavlja

Muzej Brodskog Posavlja sakuplja, čuva i istražuje kulturna i  prirodna dobra grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, te ih stručno i znanstveno obrađuje i sistematizira u zbirke.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

POVIJEST MUZEJA

Gradski i arheološloški muzej u Brodu na Savi osnovan je 1934. U početku je bio smješten u dijelu palače Horvat u Starčevićevoj 8. Utemeljio ga je željeznički činovnik, kolekcionar i ljubitelj starina Julije Hoffmann. Zahvaljujući njemu i njegovu prvom suradniku, ilustratoru Vasilju Antipovu, te zalaganjem Muzejskog društva i brojnim  donacijama građana fundus Muzeja je brzo rastao. Nakon Drugog svjetskog rata prošlost grada počela se tematski obrađivati, a 1949. otvoren je postav Muzeja.

• Opširnije o povijesti Muzeja

Godine 1952. gradska uprava dobila je nove prostorije, a Muzeju je  dodijeljena  zgrada starog Gradskog magistrata (od 1972. spomenik kulture). Zgrada je namijenjena za stalni postav, a mala prizemnica uz nju za čuvaonice i radni prostor. Godine 1953. Muzej je promijenio ime u Muzej Brodskog Posavlja. Novouređeni stalni postav, otvoren 1954., bio je jedan od najsuvremenijih postava zavičajnog tipa u tadašnjoj Jugoslaviji. Prvi broj muzejske publikacije Vijesti izašao je 1959.

Godine 1964. Slavonski Brod je pogodio potres u kojemu je stradalo dosta objekata, između kojih i zgrada Magistrata. Pristupilo se saniranju štete, ali i dopuni stalnog postava. Novouređeni postav, otvoren 1969., dobio je niz pohvala  struke i posjetitelja, kao i priznanje ICOM-a, koji je Muzej uvrstio u skupinu 15  najboljih svjetskih zavičajnih muzeja arheološko-povijesnog tipa.

Osamdesetih godina 20. stoljeća uz plodniju izdavačku djelatnost, kojom se popularizira zavičajna baština, započela su i veća sustavna arheološka istraživanja na području grada i na dijelu autoceste Zagreb – Lipovac.

S demokratskim promjenama 1990. godine i uspostavom nove hrvatske države došlo je do organizacijskih promjena u brodskim ustanovama koje su svoju djelatnost temeljile na programima izučavanja novije povijesti: Muzej radničkog pokreta i NOP-a za Slavoniju i Baranju i Centar za povijest Slavonije i Baranje pripojeni su Muzeju.
Početkom Domovinskog rata, 1991. stalni postav je zatvoren, a djelatnost muzealaca usmjerena je na zaštitu i izmještanje najvrjednije građe, te organiziranje povremenih izložbi.
Od 1997. Muzej je smješten u dijelu novoizgrađenog Muzejsko-poslovnog centra, koji se nalazi uz zgradu Gradskog magistrata, u Starčevićevoj 40. Tu se nalaze radni prostor, čuvaonice i izložbena dvorana. Projekt obnove i uređenja zgrade Magistrata za stalni postav, započet 2002. uz brojne poteškoće traje još i danas.

U muzeju su stvorene osnove značajnih ustanova u kulturi i znanosti u gradu i županiji: Gradska knjižnica, Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Galerija umjetnina, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

• Muzejska djelatnost

Cjelokupna muzejska građa, sačinjena od oko 60.000 jedinica, raspoređena je u sedam odjela: Prirodoslovni, Arheološki, Numizmatički, Etnografski, Kulturno-povijesni, Odjel suvremene povijesti i Galerijski. Muzej posjeduje i vrijednu stručno-znanstvenu knjižnicu s preko 20.000 naslova. Godine 1993. osnovana je Preparatorska radionica. Muzej Brodskog Posavlja sakuplja, čuva i istražuje kulturna i  prirodna dobra grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije, te ih stručno i znanstveno obrađuje i sistematizira u zbirke. Štiti muzejsku građu i dokumentaciju, muzejske lokalitete i nalazišta. Organizira stalne i povremene izložbe, objavljuje podatke i spoznaje o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji u stručnim, znanstvenim i drugim medijima, izdaje kataloge, časopise, knjige i druge tiskovine, organizira edukativne programe, predavanja, seminare, radionice s ciljem da sa svojom djelatnošću upozna što širu javnost.

• Arheološki odjel

Arheološka građa prikuplja se od osnivanja Muzeja, a Arheološki odjel osnovan je 1957. Šezdesetih godina 20. stoljeća započelo je intenzivno evidentiranje arheoloških lokaliteta brodskog Posavlja brojnim manjim zaštitnim arheološkim istraživanjima i rekognosciranjima. Provodeći zaštitna arheološka istraživanja, Odjel upotpunjuje i obogaćuje svoje zbirke, koje svjedoče o gustoj naseljenosti brodskog Posavlja i donose nove spoznaje o materijalnoj ostavštini prijašnjih stanovnika ovog područja. U proteklih 50 godina, Arheološki odjel postao je jedan od najvećih odjela Muzeja. U svom fundusu čuva oko 28400 predmeta, među kojima se nalaze vrijedni predmeti svjetskog značaja. Podijeljen je u sedam zbirki: Neolitičku, Eneolitičku, Brončanodobnu, Zbirku ostava kasnog brončanog doba, Željeznodobnu, Antičku i Srednjovjekovnu.

Neolitička zbirka sadrži keramičko posuđe, brojne nalaze cijepanog i glačanog kamenog oruđa, koštane alatke, kamene žrvnjeve, glinene utege i pršljenke, glinene žrtvenike, zoomorfne i antropomorfne glinene figurice te druge predmete starčevačke i sopotske kulture.

Unutar Eneolitičke zbirke, uz veći broj keramičkog posuđa i kamenih izrađevina, posebno valja istaknuti nalaze jednodijelnih glinenih kalupa za lijevanje plosnatih bakrenih sjekira i posuda za lijevanje badenske kulture. U zbirci se nalazi i manji broj keramičkog posuđa kostolačke i vučedolske kulture.

Brončanodobna zbirka sadrži keramičko posuđe i druge nalaze kultura srednjeg brončanog doba: slavonsko-srijemske varijante vatinske kulture, licenske keramike i panonsko-inkrustirane keramike. Brojniji su nalazi iz kasnog brončanog doba i to posebice keramičko posuđe za svakodnevnu uporabu, dijelovi kalupa za lijevanje, pojedinačni nalazi brončanih predmeta te keramičke urne.

U Zbirci ostava kasnog brončanog doba čuvaju se brojni predmeti koji svjedoče o pravom procvatu gospodarskog razvoja i proizvodnje na području brodskog Posavlja. Značajni su nalazi oruđa (sjekire, srpovi, noževi, pile, dlijeta, šila), oružja (mačevi, bodeži, koplja), obrambenog naoružanja (knemida-štitnik za potkoljenicu, kacige), dijelova nošnje (igle, fibule, dugmad, pojas), nakita (narukvice, ogrlice, prstenje, razni privjesci), konjske opreme, brončanog posuđa, toaletnog pribora i drugih predmeta raznovrsne namjene.

Uz manji broj keramičkog posuđa starijeg željeznog doba, u Željeznodobnoj zbirci su brojniji nalazi mlađeg željeznog doba keltsko-latenske kulture, posebice keramičko posuđe i drugi glineni predmeti te primjerci nakita izrađeni od staklene paste.

Antička zbirka sadrži građu iz vremena rimske vladavine (1.– 4. stoljeće nakon Krista). Najbrojniji su keramički predmeti: posude različitih oblika i namjene, vodovodne cijevi i svjetiljke. Zastupljen je i rimski građevinski materijal, predmeti od staklene paste, stakla, kosti i metala. Najvrjedniji dio zbirke predstavljaju paradna knemida – štitnik za potkoljenicu od brončanog pozlaćenog lima i vojnička diploma, predmeti važni kako za brodsku, tako za hrvatsku i europsku kulturnu baštinu.

U Srednjovjekovnoj zbirci čuvaju se predmeti koji potječu iz razdoblja od 6. do 16. stoljeća. Zbirka sadrži veliki broj keramičkih izrađevina (osobito posuđa različitih oblika), metalnih izrađevina (nakita, oruđa i oružja), kamenih predmeta (kamena plastika gotičkog perioda) te staklenih predmeta (perlice, fragmenti staklenih posuda). Osobito su značajni nalazi keramičkih fragmenata iz ranosrednjovjekovnog perioda s pojedinih lokaliteta, a datiraju od 8. do 12. stoljeća.

 

Literatura

Muzej Brodskog Posavlja 1934. – 2004., katalog izložbe, Slavonski Brod 2004.

Sakupljamo zajedno. Prinove 2006. – 2010., katalog izložbe, Slavonski Brod 2011.

Vijesti 8, Slavonski Brod 1994.

http://www.muzejbp.hr