MBP – Izložba ’80 godina Muzeja Brodskog Posavlja’

U četvrtak, 18. prosinca 2014. godine, u Muzeju Brodskog Posavlja otvorit će se izložba povodom 80. obljetnice utemeljenja Muzeja.

Prenosimo službeno priopćenje.

Dana 18. prosinca 2014. u Izložbenoj dvorani Muzeja Brodskog Posavlja u Slavonskom Brodu bit će otvorena izložba 80 godina Muzeja Brodskog Posavlja. Muzej je osnovan 1934., a tijekom osam desetljeća svoga postojanja prikupio je brojnu, bogatu i raznovrsnu građu. S obzirom na to da nema stalni postav, posjetitelji će ovom prilikom moći vidjeti najznačajnije i najzanimljivije predmete prirodne i kulturne baštine brodskog Posavlja koji se čuvaju u naših sedam odjela i 42 zbirke. Arheološki odjel bit će zastupljen vrijednim predmetima poput čuvenog kasnobrončanodobnog pojasa i privjeska u obliku bika te rimskodobne knemide i vojničke diplome.

Ivana Artuković Župan

>Galerija fotografija  [Ustupio MBP PRESS]

Izvor

MBP PRESS

MBP - Izložba '80 godina Muzeja Brodskog Posavlja'. Ustupio: MBP PRESS.

MBP – Izložba ’80 godina Muzeja Brodskog Posavlja’. Ustupio: MBP PRESS.

LM – Otvorenje izložbe ‘Mjesta susretanja’

Izložba Mjesta susretanja

U subotu, 8. studenoga 2014. u 19 sati u Galeriji Fritzy, Lošinjski muzej, otvara se arheološka izložba Mjesta susretanja, autora Martine Blečić Kavur, Zrinke Ettinger Starčić i Borisa Kavura. U potpuno suvremenom konceptu umjetničke projekcije i promocije bit će predstavljena vrlo izazovna izložba skupnog nalaza srebrnog rimskog republikanskog novca iz Osora, poznatog kao osorsko blago.

Lošinjski muzej sudjelovao je kao partner na međunarodnom projektu naslova Clash of Cultures. Riječ je o jednom od samo dva projekta promocije kulturne baštine kojeg je za 2012. godinu financijski podržala Europska komisija iz sheme Culture Programme (2007-2013).

Uz Lošinjski muzej iz Hrvatske i Univerzu na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče, Inštitut za dediščino Sredozemlja iz Slovenije, kao vodećeg partnera, na Projektu su sudjelovali i kelten römer museum manching iz Njemačke, Zemaljski muzej Bo­sne i Hercegovine iz Bosne i Hercegovine te Arheološki muzej Makedonije iz Makedonije.

Projektom se, na razne načine, nastojalo predstaviti kulturne kontakte između sredozemnih civilizacija i prapovijesnih zajednica europske cjeline posljednjih stoljeća stare ere, a izložbom Mjesta susretanja, koja će biti postavljena u Lošinjskom muzeju, predstavljaju se doprinosi svih partnera u Projektu. Arheološka nalazišta, koja partneri promoviraju, ponajprije prikazuju kako je Europa, krajem 1. milenija stare ere bila ispresijecana mrežama koje su povezivale udaljene prostore. Izabranih pet nalazišta obilježili su manje poznata, ali svojstvena mjesta u kojima su se ta susretanja događala. Manching, Ptuj, Osor, Ošanići i Ohrid nisu smo izuzetno važna arheološka nalazišta koja odražavaju te kulturne kontakte, već su i metafore za prikaz šire kulturne povijesti tog dijela Europe. Područje Kvarnera, sa istaknutom pozicijom Osora, nalazilo se tako u sredini jedne od mreža kao njegov nedjeljiv dio, pa su tamošnje zajednice odigrale ključnu ulogu i u oblikovanju zajedničke nam europske povijesti. Na izložbi Mjesta susretanja biti će zato ovoga puta ekskluzivno predstavljen skupni nalaz srebrnog rimskog republikanskog novca iz Osora, u doslovnom i prenesenom značenju, poznatog kao osorsko blago.

Dosadašnjom, izuzetno dinamičnom suradnjom Lošinjskog muzeja i Univerze na Primorskem ostvareni su predviđeni rezultati vrlo značajni za lokalnu zajednicu, ponajprije sam Osor i Mali Lošinj, ali i za cresko-lošinjsko otočje u cjelini. Kao odraz pozitivnog odjeka dosadašnjeg rada, ponajprije s izložbama Dama iz Čikata i Uhvati pravu ravnotežu!, koje prate i zanimljivi katalozi, postavlja se i ova promotivna izložba Mjesta susretanja. Arheološka građa iz Osora bila je već virtualno predstavljen na izložbama u Ljubljani, na Ptuju i u Manchingu. Jer, njegova vrijednost uvelike nadmašuje zadane okvire i izdiže se svojom kvalitetom kao promotor šireg regionalnog područja, tj. cijeloga Kvarnera i sjevernog Jadrana. Predstavljanje u jednom od najuglednijih europskih specijaliziranih i tematskih muzeja u Manchingu, potvrda je upravo takvoj promociji hrvatske kulturne baštine uopće.

Posjetitelji će imati iznimnu priliku razgledati osorsko blago samo tijekom večeri 8. studenoga 2014.

Izvor

LM PRESS

LM - Pozivnica na otvorenje izložbe 'Mjesta susretanja'. Ustupio: LM PRESS.

LM – Pozivnica na otvorenje izložbe ‘Mjesta susretanja’. Ustupio: LM PRESS.

Katalog izložbe ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske. Arhitektura, urbanizam, skulptura’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2014.

Web

Tip: katalog

Za izdavača: Marina Viculin

Urednice: Marina Šegvić, Danijela Marković

Autori tekstova: Kornelija Appio Giunio, Igor Borzić, Klara Buršić Matijašić, Nenad Cambi, Miroslav Glavičić, Jasna Jeličić Radonić, Dora Kušan Špalj, Dražen Maršić, Robert Matijašić, Branka Migotti, Željko Miletić, Dorica Nemeth-Ehrlich, Ivan Radman-Livaja, Ante Rendić-Miočević, Alka Starac, Marina Šegvić

Autori fotografija: Zoran Alajbeg, Filip Beusan, Damir Fajdetić, Igor Krajcar, Dora Kušan Špalj, Tatjana Lolić, Dorica Nemeth-Ehrlich, Ante Rendić-Miočević, Tonći Seser, Blaženka Suntešić, Rosana Škrgulja, Arheološki muzej Istre, Pula, Ashmolean Museum of Art and Archaeology, University of Oxford, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split

Jezik: hrvatski

Stranica: 296

Dimenzije (cm): 28 x 22.4 x 2.6

ISBN 978-953-271-077-9

Katalog prati >izložbu ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’  otvorenu 27. ožujka 2014. godine u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu.

Prve riječi Kataloga potpisuje ravnateljica Galerije Marina Viculin opisujući kontekst nastanka i realizacije izložbe kao prezentaciju rimske civilizacije na području današnje Hrvatske.

Izložba Klasični Rim na tlu Hrvatske koncipirana je po zamisli kustosice Jasminke Poklečki Stošić. Inicijatorica i autorica ove izložbe u međuvremenu je postala ravnateljica zagrebačkog Umjetničkog paviljona tako da joj obaveze i okolnosti nisu dopustile da završi ovaj projekt. Završili su je na svoj način kustosi Galerije Klovićevi dvori i stručnjaci koautori izložbe.

Slijede tekstovi stručnjaka u odnosu na tematske posebnosti cjeline. Uz razmatranja o prisustvu Rimljana na tlu Hrvatske općenito i na području odvojenih zemljopisnih regija (Istra, Dalmacija, Panonija) s aspekta povijesti, povijesti umjetnosti i arheologije, izdvojene su jedinstvene građevine i urbanističke cjeline (amfiteatar u Puli, Dioklecijanova palača, rimske toplice u Varaždinu Aquae Iasae) te umjetnička produkcija po područjima (arhitektura, kiparstvo, nadgrobna umjetnost). Posebne cjeline posvećene su etničkom supstratu, urbanizmu i cestama, religiji i kultovima, pomorstvu i rimskim lukama te organizaciji rimske uprave.

Fotografije izložaka inkorporirane su u testove, a Katalog obuhvaća njihov popis i navod informacija (kataloški broj, ime/opis, lokaciju nalazišta, dataciju, veličinu i materijal izrade te informaciju o muzeju u kojem se čuvaju i signaturi). Uz navedene, publicirane su brojne fotografije arhitekture, urbanističkih cjelina, arheoloških lokaliteta te karte, tlocrti i 3D rekonstrukcije.

Na kraju su navedene Kratice, Izvori i Bibliografija.

Publikacija koja svojom strukturom, sadržajem i opsegom reprezentira impresivna obilježja Izložbe.

Zahvaljujemo Galeriji Klovićevi dvori na ustupljenom primjerku.

>Galerija fotografija [Foto: VJB]

Vendi Jukić Buča

U Ljubljani, 22. 4. 2014.

Naslovnica kataloga izložbe 'Klasični Rim na tlu Hrvatske. Arhitektura, urbanizam, skulptura'. Foto: VJB.

Naslovnica kataloga izložbe ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske. Arhitektura, urbanizam, skulptura’. Foto: VJB.

GKD – Izložba ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’ [Osvrt Ada Jukić]

Izložba KLASIČNI RIM NA TLU HRVATSKE (osvrt Ada Jukić)

Galerija Klovićevi dvori,  Zagreb

Otvorenje: 27. ožujka 2014.

Trajanje Izložbe  do 25. svibnja 2014.

Koncepcija: Jasminka Poklečki Stošić

Kustosice: Ana Medić i Danijela Marković

Stručna suradnica: Marina Šegvić

Osobni dojam

Jedna od prednosti statusa medija u području kulture mogućnost je uvida u kulturne događaje prije njihovog službenog početka (uz pogled sa strane i iza kulisa). Na press konferencijama najavljuju se izložbe, koncerti i festivali i taj razmak između očekivanog kulturnog sadržaja i užitka njegove realizacije predstavlja prednost koju predstavnici medija imaju i pred uzvanicima koji se pozivaju na promocije i premijere. I kad se te dvije uloge ‘poklapaju’, prednost imaju prvi.

Neposredno prije otvorenja izložbe Klasični Rim na tlu Hrvatske, prije uobičajenog uzbuđenja otvorenja s pozdravnim govorima i  akustičkom interakcijom publike, imali smo priliku u koncentraciji izložbenog prostora, uz stručno vodstvo, pregledati postav Izložbe i time ostvariti osobni dojam koji možemo prenijeti onima ‘koji nas čitaju’.

Autorski izbor

Izložba je ugodno impresivna.  I to ne samo (ili prvenstveno) svojom monumentalnošću, brojem izložaka, množinom primjera spomenika klasične antičke kulture u području arhitekture, urbanizma  i skulpture (kojih ima toliko da bi se moglo ispuniti i mnogostruko veći prostor), već svojim izborom, rasporedom, strukturom. Izabrati reprezentativni uzorak (cca 150 ) izložaka iz golemog raspoloživog fundusa umjetnina koje obuhvaća široka tema Izložbe, težak je zadatak, s pritiskom znanstvene, stručne, ali i društvene odgovornosti. Za svaki izloženi spomenik, potrebni su  argumenti  koji opravdavaju njegovu poziciju u odnosu na ‘oportunitetne gubitke’, to jest one spomenike koji su mogli biti na njegovu mjestu.  I taj autorski izbor je učinjen, čineći raznovrsnu, ali strukturiranu cjelinu.

Struktura Izložbe

Raspored izložaka u tematske, prostorne i vremenske cjeline koncepcijski prati ritmički raspored prostorija  Galerije Klović, a u učinkovitoj prezentaciji iskorišteni su i hodnici za ilustracije arhitektonskih i urbanističkih tema. U sukcesivnom nizu predstavljeni su spomenici Istre, Dalmacije  i Panonije, a u tematskim cjelinama, među ostalim, znameniti  rimski portreti,  rimska božanstva, koja amalgamiraju s lokalnim, nadgrobni spomenici, arhitektonska plastika..  Svjetlo izložbenog prostora i (osobito) glazba,  generiraju osobitu, gotovo nadrealističnu atmosferu vremenske distance i refleksije.

Ekskluzivni projekt

U  ujednačeno dojmljivoj  kompoziciji izložaka, napose skulptura, primjerice, uz kip Minerve iz Varaždinskih Toplica,  glavu Solinjanke ili dragocjene ulomke  Apolonova kipa,  ekskluzivni projekt Izložbe  je postava cjelovite  skulpture Livije, za koju je, uz tijelo nađeno u Naroni,  bila potrebna posudba glave iz Ashmolean Museuma u Oxfordu. Kako je dospjela tamo (zamijenjena za šešir svjetskog arheologa), prije je tragična nego komična priča o daklekosežnosti posljedica nepoznavanja (vlastitih) neprocjenjivih  vrijednosti. Tragična priča ove razjedinjene skulpture još nije doživjela katarzu, ali ukupan dojam  Izložbe je optimističan. Ono što je ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’ ostavio, treba čuvati i pogledati u reprezentativnom izboru ove Izložbe. A napose, senzibilizirati  generacije globalizacije  ere za vrijednosti autohtonog stvaralaštva  i baštine.

Katalog

Izložbu prati reprezentativno izdanje Kataloga, s tekstovima relevantnih stručnjaka za pojedine segmente i aspekte Teme te kvalitetnim ilustracijama.  Zahvaljujemo Galeriji Klović na recenzentskom primjerku.

Ada Jukić, U Zagrebu, 28.  ožujka, 2014.

 

GKD - Izložba 'Klasični Rim na tlu Hrvatske' - Kip Minerve. Foto: RJ.

GKD – Izložba ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’ – Kip Minerve. Foto: RJ.

GKD - Izložba 'Klasični Rim na tlu Hrvatske' - Kip Livije. Foto: RJ.

GKD – Izložba ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’ – Kip Livije. Foto: RJ.

 

 

GKD – Otvorenje izložbe ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’

Galerija Klovićevi dvori – 27. 3. do 25. 5. 2014.

KLASIČNI RIM NA TLU HRVATSKE

Rimska vladavina na tlu današnje Hrvatske zasigurno je, pored grčke, ostavila osnovne kulturološke predispozicije za integraciju ovog područja u zapadnoeuropski civilizacijski kulturni krug. Rimska civilizacija postavila je dugoročno temelje za razvoj osnovnih klasičnih obilježja materijalne kulture, osobito u domeni urbanizma, arhitekture i umjetnosti. I nakon sloma golemog imperija njihova je baština kao inspiracija ostala integrirana u nasljeđu globalne zapadnoeuropske civilizacije.

Koncepcija: Jasminka Poklečki Stošić

Kustosice: Ana Medić i Danijela Marković

Stručni suradnik: Marina Šegvić

KLASIČNI RIM NA TLU HRVATSKE: ARHITEKTURA, URBANIZAM  I SKULPTURA

IZLOŽBA KOJA TEMATSKI OBUHVAĆA NAJZNAČAJNIJE SPOMENIKE KLASIČNE ANTIČKE KULTURE U HRVATSKOJ

Na našim područjima rimska civilizacija nasljeđuje antičku grčku kulturu, te na svoj način miješa i prisvaja njene civilizacijske tekovine. Tako je stvoren kulturni identitet, prisutan na svim prostorima u kojima je romanizacija podrazumijevala širenje rimske političke, materijalne i duhovne kulture.

Područje današnje Hrvatske (nekada rimske provincije Pannonia, Dalmatia i Histria) u razdoblju od 3. stoljeća pr. Kr. do prvih naznaka pojave kršćanstva u 4. stoljeću područje je infiltracije i dominacije moćnog rimskog imperija. I danas je obilježeno tragovima koji govore o njezinim dosezima poput ostataka  urbanističkih matrica gradskih jezgri, ortogonalnih sustava ulica (cardo i decumanus), načina raspodjela gradskog zemljišta (areal), mreže parcela (centuria), organizacije urbanih i ruralnih arhitektonskih zdanja, palača i ladanjskih gospodarstava (villa rustica), amfiteatara, slavoluka, foruma, mauzoleja, bazilika, skulpturalne i reljefne plastike, akvadukata, sustava prometnica i cesta uz iznimnu važnost novih tehnologija koje Rimljani donose sa sobom. Prisustvo rimske vojske nužno je stvorilo pretpostavke za  širenje latinskog jezika kao nositelja pismenosti, kultova i pravnog sustava na ovom teritoriju. Veze s lokalnim stanovništvom bile su temelj za integraciju rimske kulture ovog područja unutar cjelovitosti njenog imperija od Mezopotamije do Britanije.

Dolaskom Rimljana na današnji hrvatski teritorij, duh carstva u usponu prepoznavao se u potrebi  unapređenja društvenog položaja i domaćeg i rimskog stanovništva, njihovoj potrebi za ulaganjem u javne gradnje, organiziranje sudstva, carinskih službi kao temelja za afirmaciju urbane kulture i  njezinog kontinuiteta. Značilo je to širenje kolonija i municipija, od obale prema unutrašnjosti.

Utemeljuju se središta kao što su Parentium (Poreč), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Narona (Vid kod Metkovića), Epidaurus (Cavtat),  Aequum (Čitluk kod Sinja), Siscia (Sisak), Mursa (Osijek) te Curicum (Krk), Tarsatica (Trsat), Fulfinum (grad u uvali Sepen kod Omišlja), Arbe (Rab), Senia (Senj), Crexa (Cres), Lopsica (Sv. Juraj kod Senja), Argyruntum (Starigrad Paklenica), Aenona (Nin), Varvaria (Bribir kod Skradina), Asseria (Podgrađe kod Benkovca), Alveria (grad u blizini Benkovca), Scardona (Skradin), Rider (Danilo), Pharos (Hvar), Issa (Vis), Cibalae (Vinkovci), Andautonia (Ščitarjevo) i drugi, pri čemu čitav ilirički prostor biva uključen u globalne opće robne tijekove stvarajući okolnosti za blagostanje u kojemu je stvoren umjetnički i kulturološki stratum koji će afirmirati i predstavljati temeljne vrijednosti antičkog svijeta, integrirane u budući hrvatski kulturni identitet.

U Galeriji su, između ostalih, izloženi kip Minerve iz Varaždinskih Toplica, kao kasna obrada Fidijina predloška s atenske akropole prilagođen lokalnom ukusu, svima poznata glava Solinjanke te glava Mitre iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Za ovu posebnu priliku posuđena je glava Livije iz Ashmolean Museuma u Oxfordu, koja će ponovo biti spojena s ostatkom skulpture pronađene u Naroni (u vlasništvu Grada Opuzena).

Ostvarenja poput Hrama Augusta i Rome u Puli, amfiteatara u Saloni i Puli iz doba ranog carstva, monumentalnog Slavoluka Sergijevaca u Puli, antičkog foruma u Zadru, Dioklecijanove palače u Splitu upućuju na rimsku fascinaciju monumentalnošću i klasičnom mjerom kao posredovanjem ideje moći, velebnosti, snage, čemu je jednako podložna arhitektura kao i skulpturalna plastika, kipovi božanstava i vladara – sve to ima za cilj prenijeti poruku o samosvijesti civilizacije kao i političkoj motivaciji osebujne kulture koja je svojim krahom utrla put ranokršćanskoj umjetnosti zapadne Europe.

Izložba je svojim posudbama iz većine hrvatskih relevantnih zbirki rimske ostavštine,  kao što su Arheološki muzeji Istre, Narone, Splita i Zagreba, Gradski muzeji u Omišu, Sisku, Vinkovcima i Karlovcu, Muzej Brodskog Posavlja, Muzej Cetinske krajine, Muzej Međimurja Čakovec, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Muzej Đakovštine, Muzej Slavonije Osijek, Zavičajni muzej Varaždinske Toplice i Zavičajni muzej Poreštine te Grad Daruvar i Grad Opuzen – daje uvid u umjetničke i kulturne dosege prostora na kojima se rimska vlast prostirala, kao i suvremene konsekvence njihove kulturološke popudbine na područjima današnje Hrvatske.

Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanim potporama Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

>Galerija fotografija [Ustupili: GKD PRESS]

Izvor

GKD PRESS

GKD - Otovrenje izložbe 'Klasični Rim na tlu Hrvatske'. Portretna glava mlade žene (Plautila ?), Salona (Solin), početak 3. stoljeća, mramor, 22 cm, Arheološki muzej Zagreb, Zagreb, KS 76. Ustupiio: GKD PRESS.

GKD – Otovrenje izložbe ‘Klasični Rim na tlu Hrvatske’. Portretna glava mlade žene (Plautila ?), Salona (Solin), početak 3. stoljeća, mramor, 22 cm, Arheološki muzej Zagreb, Zagreb, KS 76. Ustupiio: GKD PRESS.

I. Međunarodni kongres – ‘Kulturno povijesna baština općine Ljubuški’ [PRESS]

U razdoblju od 22. do 23. ožujka 2014. godine, održat će se I. Međunarodni kongres s temom ‘Kulturno povijesna baština općine Ljubuški’ u spomen 130 godina muzeja na Humcu, institucije osnovane 25. 03. 1884. godine.

Cilj kongresa je revitalizacija muzeja na Humcu, educiranje šire javnosti i akademske zajednice o problemu prepoznavanja, zaštite te promocije kulturno-povijesne baštine općine Ljubuški i šire.

Izvor

Emailom Ljubo Oreč, u ime Organizacijskog odbora

Za povećanje Rasporeda kliknite na sliku.

Raspored predavanja - I. Međunarodni kongres - 'Kulturno povijesna baština općine Ljubuški'. Ustupio: LJO.

Raspored predavanja – I. Međunarodni kongres – ‘Kulturno povijesna baština općine Ljubuški’. Ustupio: LJO.