U Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, Ulica Pavla Hatza 6, od 4. do. 11. ožujka 2022. godine posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu „Spomenici Bugarske pod zaštitom UNESCO-a“.
Izložba “Spomenici Bugarske pod zaštitom UNESCO-a” predstavlja jedinstvenosti i ljepote bugarskih spomenika koji se nalaze na popisu lokaliteta svjetske kulturne i prirodne baštine. Izložba je posvećena 65-godišnjem članstvu Bugarske u UNESCO-u i 75. godišnjici osnutka UNESCO-a.
Na izložbi “Spomenici Bugarske pod zaštitom UNESCO-a” fotopanelima su predstavljene kulturne i prirodne znamenitosti bugarskih lokaliteta uvrštenih na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Paneli otkrivaju sedam lokacija koje predstavljaju kulturno nasljeđe, dva lokaliteta prirodnog nasljeđa i jedno serijsko kulturno dobro Bugarske. Izložba donosi prikaze stoljetnih bukovih šuma rezervata u Nacionalnom parku Centralni Balkan u sklopu UNESCO-vog serijskog lokaliteta „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“. Također, na izložbi su prezentirani samostan Ivanovo, prirodni rezervat Srebarna, grobnica Sveshtari, konjanik Madare, nacionalni parka Pirin, crkva Boyana, grobnica Kazanlak, stari grad Nessebar i samostan Rila. Lokaliteti su predstavljeni umjetničkim fotografijama i znanstveno utemeljenim tekstovima na bugarskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Fotograf Ivo Hadjimishev autor je većine fotografija na izložbi.
Organizatori izložbe su Veleposlanstvo Republike Bugarske, Državni kulturni institut pri Ministarstvu vanjskih poslova Republike Bugarske i Arheološki muzej u Zagrebu
Radno vrijeme Galerije AMZ
utorak – petak 12 – 18 sati
subota 10 – 13 sati
Detalj freske iz tračke grobnice Kazanlak (Ivo Hadjimishev)
če se te dni mudite v vzhodni Sloveniji, vabljeni na Ptuj, kjer si lahko ogledate razstavo SKRITA MESTNA DVORIŠČA – Razvoj srednjeveškega Ptuja. Razstava je na ogled do 6. marca 2022, v Salonu umetnosti (Prešernova ulica 1, Ptuj).
U petak (25.02.2022.) se u 12 sati u Galeriji C8 otvara izložba Staklo Siscije. Kako iz epidemiololoških razloga na otvorenju neće biti publike, molimo medije da svoj dolazak najave na email adresu sladjana.bukovac@gmail.com, ili na telefonski broj 095 3372 085. U navedenom će terminu biti moguće razgovarati s autoricom izložbe Iskrom Baćani, te ravnateljem AMI-ja Darkom Komšom.
Izložba Staklo Siscije Gradskog muzeja Sisak, prezentira predmete od stakla nastale u rimsko doba, pronađene na području Siscije, današnjega Siska. Predmeti su dio Zbirke staklenih predmeta Arheološkog odjela, prikupljeni uglavnom arheološkim istraživanjima na nekropolama Siscije, 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća, ali i tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja provođenih u novije doba. Izložba i katalog donose povijesno – arheološki kontekst proizvodnje stakla do konca antike te predstavljaju staklene predmete antičke Siscije, kako one importirane tako i one proizvedene u lokalnim radionicama. Izložbom su prezentirani uporabni predmeti od stakla, predmeti za pohranu i serviranje hrane i pića, čuvanje i transport kozmetičkih pripravaka te nakit od stakla. Uz pronalazak ostataka staklarske peći, staklene sirovine i slično, mnogi su od ovih predmeta i dokazi lokalne staklarske proizvodnje u Sisciji. Predmeti su, njih stotinjak, razvrstani tipološki i daju dobar pregled i uvid u raspon oblika staklenih predmeta koji su se koristili u Sisciji u razdoblju 1. do 4. stoljeća. Brojčano su najzastupljeniji i tipološki najraznovrsniji balzamariji, potom razni oblici stolnog posuđa te posude za pohranu i transport. Slijede primjerci staklenoga nakita te ostali uporabni predmeti, kao što su kozmetički štapići i prozorska stakla.
U Puli se u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u petak, 18. veljače otvara interdisciplinarna izložba hrvatsko-američkog autora Branka Gulina pod nazivom “Šaman-zanatlija-umjetnik“.
Izložba s umjetnošću povezuje sfere arheologije i antropologije, za što koristi različite tehnike i likovne izraze, poput videa, performansa, kiparstva, slikarstva i crteža.
Osnovna ideja autora je rasvijetliti neke aspekte porijekla umjetnosti i umjetnika te povezati ulogu suvremenog umjetnika s onom koji su nekad imali šamani, što se i danas može susresti u nekim zajednicama američkih Indijanaca.
Branko Gulin autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta.
Gulinova biografija iznimno je raznovrsna i bogata. Po struci muzealac, radio je kao kustos u ondašnjem Muzeju narodne revolucije Istre (sadašnjem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a niz godina je bio ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci. Neki od radova koji su nastali u tom periodu bit će predstavljeni na izložbi.
Organizator: Muzej grada Zagreba Autorica: Aleksandra Bugar, viša kustosica Trajanje: 30. prosinca 2021. – 27. ožujka 2022.
Zagreb je i grad i prostor i ljudi. Ali i puno više. Grad nastaje, širi se i gradi, obnavlja, kopaju se temelji zgrada, kanali i ceste… A arheolozi pronalaze, interpretiraju i komuniciraju. Svakim novim nalazom mijenjaju se i dopunjuju spoznaje o gradu na brežuljcima Grič i Kaptol, ali i na širem prostoru Grada i njegove okolice. U gotovo svakom dvorištu, ispod popločanih cesta ili asfalta, u parkovima i na livadama, i dalje, na obroncima Medvednice, u dolini rijeke Save, na sve strane… Grad krije još bezbroj tajni. Kad provire iz zemlje, čak i najsitniji ulomci postaju dijelom novih priča koje se polako, ali uporno ugrađuju u tkivo i razumijevanje grada. O Zagrebu prije nego je to postao poveljama o osnutku. O Zagrebu kao prostoru nenapisanom ili malo poznatom. O Zagrebu tek u ideji, u mislima, o prostoru u nastajanju, u rađanju života. Poput komadića priče popunjavaju jedan mozaik prošlosti ̶ Zagreb in spe.
Muzej grada Zagreba već niz godina radi na prilagodbi stalnog postava invalidnim osobama, posebice slijepim i slabovidnim osobama. Prepoznat je kao mjesto otvoreno za sve društvene skupine, koji surađuje s različitim udrugama i neprestano potiče dostupnost osobama s invaliditetom. Upravo je iz tih razloga 2020. godine Muzej grada Zagreba postao dio međunarodne muzejske zajednice Come In! I dalje radimo na prilagodbama muzejskih prostora, stalnog postava i povremenih izložbi zahtjevima koje ova zajednica promiče, a svodi se na pet riječi ̶ Muzej je mjesto za sve!
Stoga je izložba koja je pred vama tako i koncipirana – da bude dostupna svim posjetiteljima i prilagođena osobama s invaliditetom. Pri pripremi izložbe vodilo se računa o određenim tehničkim standardima prilagodbe: visini izložbenih vitrina, replikama predmeta koje slijepe osobe mogu opipati, veličini slova, legendama na Brailleovom pismu i uvećanom tisku te znakovnom jeziku.
Arheologija je ugrađena u same temelje Zagreba pa tako i u temelje i suštinu poslanja Muzeja grada Zagreba. Nesumnjivo je značajno obogatila interpretativne potencijale kojima se Grad oslikava i prezentira u svojoj neizmjernoj složenosti.
Svi odabrani predmeti na ovoj izložbi upravo su to – odabir. Iz velike količine arheološke građe koja se čuva u Muzeju grada Zagreba i koja je rezultat arheoloških istraživanja njegovih arheologa iz prva dva desetljeća 21. stoljeća te istraživanja starijih poštovanih kolega arheologa na prostoru same zgrade Muzeja s početka 90-tih godina 20. stoljeća, odabrano je za ovu prigodu ̶ šest. Odabrani su zbog slojevitosti koju u sebi nose i potencijala da ožive priču o prostoru i vremenu i ljudima u vrlo dalekoj prošlosti Zagreba. Relativno su malog formata, idealni za opipavanje prstima i upoznavanje njihovih kontura, oblika i površine. Estetski se možda doimaju i nesavršeni jer su samo konzervirani, slijepljeni, neki baš onakvi kakvi su iz zemlje izašli. Odabrani su iz nekih drugih razloga, arheolozima-muzealcima važnih: iako mali, svaki od ovih predmeta priča jedinstvenu priču. Upoznaju nas s vremenom u kojem su nastali, u rasponu od nekoliko tisuća godina, a riječ je o razdobljima koja prethode onim tradicionalnim godinama koje, u poimanju njegovih stanovnika i posjetitelja, obilježavaju nastanak Grada kakvog poznajemo – osnivanje Zagrebačke biskupije 1094. godine i „ Zlatne bule“ Bele IV Gradecu 1242. godine. I to je „Zagreb in spe“, ona manje poznata priča za koju su pisani izvori oskudni ili potpuno nedostaju. Upoznaju nas ti predmeti i s pet lokaliteta na kojima su pronađeni pa su poput malih portreta Grada.
Predstavljeni su tako:
Keramička žlica pronađena 2016. godine, na lokalitetu Kaptol 31, u dvorištu Katedrale, iz razdoblja eneolitika, s prijelaza 5. u 4. tisućljeće (Lasinjska kultura), za sada najstariji predmet pronađen arheološkim istraživanjima u staroj jezgri Grada. Priča priču o naselju bakrenog doba na kaptolskom brežuljku.
Brončano koplje pronađeno 2006. godine na lokalitetu Trg. Sv. Marka, iz kasnog brončanog doba, 13./12. st.pr. Kr (Grupa Zagreb-Vrapče). Priča priču o naselju kasnog brončanog doba na Gradecu, korespondira s nalazima s istraživanja u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.)
Zoomorfni idol (figura medvjeda) iz halštatskog vremena, 7- 6. st. pr.Kr. pronađen u istraživanjima u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.). Priča priču o velikom naselju starijeg željeznog doba na cijelom prostoru Gradeca, od sjevernog vrha brežuljka preko Trga sv. Marka do Parka Grič.
Latenska brončana fibula iz 1.st.pr.Kr. pronađena u istraživanjima u Muzeju grada Zagreba-samostan klarisa (1989-1997.). Priča o latenskom naselju mlađeg željeznog doba na cijelom prostoru Gradeca.
Čaša s prikazom lica (antropomorfna ili prosopomorfna posuda) s lokaliteta Gradići-Šepkovčica pronađena u istraživanjima 2006.-2008. na autocesti Zagreb-Sisak, priča priču o antičkom, rimskom razdoblju, na periferiji grada Andautonije, u blizini državne ceste Emona – Siscija.
Ulomak ranosrednjovjekovne keramike ukrašen valovnicom pronađen u istraživanjima 2016. godine na lokalitetu Kaptol 28, u dvorištu Znikine kurije. Priča priču o slavenskom naselju 8. i 9. stoljeća na kaptolskom brežuljku.
Izložbom „Mali predmeti / Velike priče“, prvom u ciklusu izložbi „Zagreb in spe“, želimo redovno, našoj muzejskoj publici, u vidu manjih arheoloških izložbi, prezentirati različite aspekte života ljudi u prošlosti na prostoru grada Zagreb i njegove okolice. Razumijevanjem prošlosti kroz upoznavanje različitih arheoloških lokacija u gradu, pokušavamo senzibilizirati javnost na potrebu aktivnijeg očuvanja i afirmacije arheološke kulturne baštine na prostoru u kojem živimo.
Krhko bogastvo iz emonskih grobov Rimske steklene posode z Dunajske ceste
Rezultati aktualnih arheoloških raziskav na razstavi v muzejski zakladnici.
Ob Dunajski cesti v Ljubljani so med majem in septembrom 2021 potekale arheološke raziskave. Odkrile so del severnega grobišča rimske Emone, ki se je nekdaj razprostiralo vzdolž široke ceste proti Celeji.
Na območju med današnjo Livarsko in Trstenjakovo ulico je bilo raziskanih 41 grobov iz druge polovice 1. in iz 2. stoletja. Med njimi je bil le en skeletni grob, in sicer otroški, pri ostalih 40 pa je šlo za žgane grobove. Poleg žganine pokojnikov so arheologi v njih odkrili njihove osebne predmete ter posode s hrano in pijačo. Vse skupaj je bilo položeno bodisi v grobno jamo, v skrinjo iz strešnih opek, v amforo ali v zidano grobnico, v dveh primerih pa v iz kamna izdelano skrinjo, pepelnico. Na izjemno bogatem najdišču so odkrili tudi temelje grobne parcele in nagrobni kamen z napisom, ki omenja Gaja Semonija Diligensa (Marljivega).
Med predmeti, odkritimi v grobovih ob Dunajski, preseneča veliko število dobro ohranjenih in vidno dragocenih steklenih posod.
Posoda z okrasom iz barvnih lis
V času arheoloških izkopavanj ob Dunajski cesti je največ pozornosti vzbudilo odkritje imenitne posode na nogi in z dvema majhnima ročajema, izdelane iz modrega stekla z okrasom iz belih, rumenih in svetlomodrih lis. Posodo so odkrili v grobu 1038, ki je bil narejen kot zidana grobnica, skupaj s številnimi drugimi steklenimi in keramičnimi posodami. Konservatorska ekipa Mestnega muzeja je imela s to posodo še posebej naporno delo: deloma je bila namreč prekrita s trdo zemljeno skorjo, ki je terjala natančno ročno odstranitev.
Posoda je bila izdelana s prostim pihanjem in med pihanjem okrašena. Stekleno kepo so povaljali v majhnih koščkih različno obarvanega stekla, ki so se vtisnili v podlago. Sledilo je ponovno segrevanje in nato dodatno pihanje, da je nastala oblika čaše, pri tem pa so se vtisnjeni koščki stekla raztegnili v barvne lise.
Fotografije te izjemno lepe in v celoti ohranjene posode z okrasom iz barvnih lis so takoj po odkritju zakrožile po medijih in družbenih omrežjih. Po glasovanju na portalu (Ne)odkrita arheologija Ljubljane je posoda dobila laskavi naziv »arheološka najdba leta 2021«.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
