MDC – Festival muzejskog filma i multimedije MUVI 06 [PRESS]

Uskoro 6. izdanje MUVI festivala muzejskog filma i multimedije

Šesto izdanje festivala muzejskog filma i multimedije MUVI: muzeji – video – film  održat će se 1. i 2. prosinca 2016. godine u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Organizator ove manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar iz Zagreba, a cilj je popularizacija audio vizualnih i web projekata u muzejima i srodnim institucijama, upoznavanje šire javnosti kroz filmske i multimedijske sadržaje s kulturnom baštinom i istraživanjima koje provode muzeji te otvaranje dijaloga između baštinskih ustanova iz Hrvatske i svijeta.

Multimedija Gradskog muzeja Vukovar, 2016., produkcija: Gradski muzej Vukovar i Design Studio D, Vinkovci.

Pored uobičajenog prikazivačkog dijela programa MUVI nudi i MUVI lab, blok u kojemu će autori raznih inovativnih multimedijskih projekata predstaviti mobilne aplikacije, 3D animacije, simulacije virtualne stvarnosti i realizirane virtualne izložbe, a novost 6. izdanja je  Forum dobrih ideja koji okuplja inovatore, poduzetnike, znanstvenike i muzealce koji se bave razvojem inovativnih  tehnologija primjenjivih u muzejima.

Film Statut grada Dubrovnika – restauracija prijepisa iz 1437., 2015., produkcija: Hrvatski državni arhiv, Zagreb.

Prvog dana festivala hrvatska kulturna javnost imat će priliku upoznati se s najnovijim filmskim ostvarenjima koja promiču i valoriziraju baštinu. U prikazivačkom dijelu programa ističe se dokumentarac Barone, dobitnik nagrade na Zagreb Tourfilm festivalu za najbolji film do 60 minuta,koji govori o revitaliziranju šibenske tvrđave Barone smještajući je u kontekst najvećeg grada mletačke Dalmacije i nadolazećeg Kandijskog rata s Osmanskim Carstvom. Pažnju plijene i dva dokumentarca nastala u produkciji Tiflološkog muzeja u Zagrebu: Svijet zvukova – Branko Jugec i Svijet zvukova – Anamarija Ribar, dirljive priče koje prikazuju svijet zvukova osoba kojima je među prvima ugrađena umjetna pužnica. U filmu Lov(ci) na rake pokretne slike zauvijek su sačuvale ljude, događaje, običaje i kulturu lova na rakove i račice u najjužnijem mjestu na Istarskom poluotoku – Premanturi. Glavni protagonisti,  ribari Gianni i Roberto Giotto, govore o važnosti lova na rakove za lokalnu zajednicu tijekom povijesti te o tradiciji i tehnikama lova u Premanturi nekada i danas.

Prema virtualnom Arheološkom muzeju u Zagrebu, 2012. – 2016., produkcija: Arheološki muzej u Zagrebu.

Iz stranog programa izdvajamo „Gaser“ u Crnoj Gori, potreba i ponos, pomalo duhovitu priču o austrougarskom Gaseru, kultnom crnogorskom oružju ukrašavanom srebrom i koraljima, revolveru koji je s vremenom postao statusni, nacionalni, i etnološki element u životu Crne Gore u 19 st. Iz Srbije nam dolazi Perfect ride, lucidna i zabavna priča o skejteru koji u zatvorenom Muzeju savremene umetnosti u Beogradu pokušava izvesti savršenu vožnju otkrivajući istovremeno zapušten interijer muzeja značajne povijesti koji je smatran remek-djelom jugoslavenskog modernizma.

Film Reciklirajmo zajedno – staklo, 2015., produkcija: Muzej antičkog stakla, Zadar.

Drugi dan festivala donosi nam izlaganja muzealaca, akademskih stručnjaka i IT profesionalaca koji će prezentirati novo realizirane projekte virtualnih izložbi i vodiča kroz postave te praktična dostignuća iz područja dizajna vizualnih komunikacija i multimedijalne produkcije baštinskih sadržaja. Prezentacijama će bit obuhvaćene multimedijske inovacije u stalnim postavima poput Multimedije Studija Galerije Antuna Augustinčića i Multimedije Gradskog muzeja Vukovar kao i tehnologija proširene stvarnosti korištena u realizaciji tvrđave Barone u Šibeniku . Bit će prezentirana i interaktivna aplikacija za pametne telefone Tesla lab nastala u zajedničkoj produkciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Tehničkog muzeja, koja donosi posjetiteljima informacije o Tesli, njegovu životu, pokusima, nacrtima i izumima , a pažnju će zasigurno privući i inovativan projekt Centra za ženske studije koji je s udrugom Radiona.org. razvio hologram s likom Marije Jurić Zagorke povodom 143. obljetnice njena rođenja.

Multimedijska izložba Starohrvatska baština u novome svjetlu, 2015./2016., produkcija: Arheološki muzej Zadar; Gordana i Zorislav Šojat, Zagreb.

Zanimljivosti na ovogodišnjem MUVI-ju zasigurno neće nedostajati, a više detalja o filmovima i prezentacijama kao i raspored događanja možete pogledati ovdje.

Izvor

MDC PRESS

MDC – 35. izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija [PRESS]

Zagreb, 2.11.2016.

IZLOŽBA MUZEJSKE KNJIGE – U 35 GODINA 17700 NOVIH NASLOVA

Osnažiti vidljivost i uporabnu vrijednost muzejskih izložbenih, istraživačkih, znanstvenih i  edukativnih projekata zabilježenih u velikom rasponu publikacija!, geslo je ovogodišnje izložbe izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija. Izložba će se održati u sklopu ovogodišnjeg Interlibera, koji se otvara utorak 8. studenog na  Zagrebačkom velesajmu, a organizator je Muzejski  dokumentacijski  centar (MDC) iz Zagreba.

Displaying Inter3.jpg

Na 35. jubilarnoj izložbi, koja se u kontinuitetu održava od 1982. godine, MDC će izložiti 685 novih naslova – kataloga izložaba i muzejskih zbirki, vodiča kroz stalne postave, monografija i časopisa kao i 11 elektronička izdanja  i 290 plakata nastalih u produkciji muzeja i galerija.

MDC je pažnju publike počeo usmjeravati na muzejsko izdavaštvo 1982.godine kao nositelj inicijative o objedinjavanju izdavačke djelatnosti muzeja i galerija bivše Jugoslavije i osnivanju stalnog izložbenog prostora znanstvenih i informativnih publikacija. Prva izložba publikacija muzeja i galerija održana je u sklopu Proljetnog zagrebačkog velesajma od 19. do 25. travnja i najavljena je riječima: Muzejsko-galerijske ustanove snažan su, ali nedovoljno uočen, izdavački sektor. Od tada pa do danas predstavljeno je ukupno 17.019 novih naslova, a zanimljivo je i spomenuti  da izdavačku djelatnost hrvatskih muzeja i galerija nisu zakočile ni ratne godine (1991.-1995.) tijekom kojih su mnogi muzeji imali stalne postave i građu pohranjenu u depoima.

Na ovogodišnjoj izložbi sudjeluje 120 muzeja iz 68 hrvatskih gradova i u nedostatku specijaliziranih muzejskih knjižara ova izložba je najcjelovitiji i jedini oblik predstavljanja širokog spektra muzejskih tema i njihovih realizacija, a ujedno jedinstvena prilika za sve posjetitelje Interlibera da se upoznaju sa  muzejskim izložbama i događanjima koja su obilježila tekuću godinu u hrvatskom kulturnom životu.

Kao i svake godine, knjižni noviteti u najvećem broju obrađuju likovne teme. Ovom prilikom skrećemo pozornost na likovne monografije i opsežnije kataloge renomiranih slikara, kipara i arhitekata Kipar Johannes Komersteiner i njegov krug (Muzej za umjetnost i obrt), Alberto Giacometti: Portreti sadašnjosti (Umjetnički paviljon u Zagrebu), Munir Vejzović: Zagrljaj erotike i plastike (Moderna galerija, Zagreb), a pažnju će svakako privući i Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse (Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb).

Povijesne teme uvijek su bile važan dio muzejskog nakladništva, a među naslovima izdvajaju se Bili smo samo brojevi: Istrani u koncentracijskim logorima u Drugome svjetskom ratu (Povijesni i pomorski muzej Istre) i Veličanstveni Vranyczanyjevi: umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji (Matica hrvatska, Muzej za umjetnost i obrt). Posebnu pozornosti privlači i  opsežan monografski katalog Varaždin pod krunom Habsburgovaca (Gradski muzej Varaždin).

Sve ljubitelje narodnih nošnji i etnokreacija razveselit će publikacije Muzeja Moslavine: Narodne nošnje Moslavine, Hrvatske Posavine i Banovine, Gradskog muzeja Nova Gradiška: Muške narodne nošnje zapadne Slavonije: Požega, Pakrac, Novska, Nova Gradiška i Muzeja grada Kaštela: Povismo i sukno: kaštelansko tradicijsko ruho.

Must read su i dva izdanja koja se bave nadnaravnim bićima – Čarobna družba: vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini( Etnografskog muzej Zagreb) te Vile s Učke: žanr, kontekst, izvedba i nadnaravna bića predaja  (Povijesni i pomorski muzej Istre), a tema smrti obrađena je u katalogu Put u vječnost (Galerija Klovićevi dvori).

Sve muzejske publikacije moći će se razgledati na štandu MDC-a na Interliberu od 8. do 13. studenoga u Paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma. Autorica izložbe, kataloga i predgovora katalogu je mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić knjižničarska savjetnica iz MDC-a, a dizajna Boris Ljubičić.

Izvor

MDC PRESS

MDC – Qulto radionica – Kako nove tehnologije mogu poboljšati muzejski doživljaj [PRESS]

Qulto muzeji: prikupiti, digitalizirati, privući naziv je radionice koju organizira mađarska kompanija Qulto specijalizirana za software i hardware rješenja na području kulture i znanosti, a koja će se održati u srijedu 19. listopada 2016. s početkom u 9 sati, u Muzejskom dokumentacijskom centru (MDC) u Zagrebu.

Radionica je namijenjena djelatnicima muzeja kao i svima onima koji se bave promocijom kulture i baštine, a u sklopu nje polaznicima će biti prezentirani najnoviji trendovi u automatizaciji knjižničnog i muzejskog poslovanja, rukovanju i upravljanju zbirkama kao i nove tehnologije koje omogućavaju približavanje zbirki posjetiteljima na jednostavan, kreativan i primamljiv način.

Voditelji radionice predstavit će najmoderniji software koji olakšava digitaliziranje muzejskih izložaka, audio i video zapisa te izradu virtualnih izložbi na primjeru digitalne platforme koju zajednički koriste muzeji iz Malopolske regije u Poljskoj. Spomenuta web platforma bazirana je na najnovijim tehnologijama koje pojednostavljuju digitalizaciju i obradu muzejskih zbirki te koje publici olakšavaju pristup baštinskim sadržajima. Korisnici tako mogu na jedinstvenom web sučelju pregledava različita umjetnička djela i virtualne izložbe uploadirane od strane različitih muzeja iz regije, dobiti  informacije o aktualnim muzejskim programima i dijeliti omiljene izložbe s drugim osobama preko sučelja vlastitih društvenih mreža.

Svi zainteresirani će moći testirati Qulto software integriran s 3D tehnologijama, touchscreenovima i detektorima pokreta koji služi za izradu digitalnih atrakcija i igara koristeći digitalizirane objekte, slike, video materijale i infografike. Na primjeru izložbe Hungary at the First World War 1914-1918 Mađarskog muzeja vojne povijesti, bit će prikazano kako privući najmlađu publiku uz pomoć igara – dvodimenzionalnih kvizova i 3D igrica koje dočaravaju atmosferu povijesnih bitaka. Također, polaznici radionice će se kroz spomenutu izložbu upoznati s novim muzejskim proizvodima dostupnim na interaktivnim terminalima postavljenim u prostorima muzeja i na pametnim telefonima posjetitelja  – audio vodičima, digitalnim foto ilustracijama, kronološkim tablicama i mapama te autentičnim prezentacijama povijesne arhitekture stvorenim uz pomoć tehnologije proširene stvarnosti.

Radionica je za sve polaznike besplatna, a za sudjelovanje je potrebno se prijaviti na mail info@mdc.hr.

Izvor

MDC PRESS

MDC – Otvorene prijave za MUVI 06: MUZEJI–VIDEO–FILM [PRESS]

Muzejski dokumentacijski centar poziva na sudjelovanje u manifestaciji MUVI 06: MUZEJI–VIDEO–FILM, koja će se održati 1. i 2. prosinca 2016. godine, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Ovo bijenale međunarodnog karaktera, koncipirano je kao mjesto susreta filma i muzeja, a cilj je popularizacija audio vizualnih i web projekata u muzejima i srodnim baštinskim institucijama te otvaranje dijaloga između baštinskih ustanova iz Hrvatske i svijeta.

Kroz deset godina održavanja manifestacije u prikazivačkom dijelu programa sudionici su mogli vidjeti oko 250 videa nastalih u produkciji hrvatskih i inozemnih muzeja, a ove godine bit će prikazano oko  30-ak dokumentarnih filmova u Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Filmove mogu prijaviti redatelji, producenti, distributeri, nacionalna filmska tijela i privatne osobe  koji imaju pravo i ovlaštenje za zastupanje i prijavljivanje filmova. Prijaviti se mogu dokumentarni filmovi svih duljina trajanja. Prihvaćeni formati su navedeni u prijavnici. Trajanje filmova nije ograničeno, kao ni godina produkcije.

Pored prikazivačkog dijela, program manifestacije sadržavat će i MUVI lab u kojem će biti prezentirani multimedijski projekti te Forum dobrih ideja, inovacija i tehnologija u muzejima.

Konačna obavijest o odabiru, prijavitelju će biti poslana najkasnije do kraja rujna 2016. godine.

Detaljnije informacije o prijavi filmova i izlaganja, cilju i temama manifestacije

POZIVNICA

Izvor

MDC PRESS

MDC – 36. Međunarodni dan muzeja ‘Muzeji i kulturni krajolici’ [PRESS]

Muzeji i kulturni krajolici

Muzeji i kulturni krajolici tema je 36. Međunarodnog dana muzeja koji će se, od 16.-21. svibnja 2016., obilježiti u stotinjak muzeja diljem Hrvatske. Na inicijativu Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) u Hrvatskoj se Međunarodni dan muzeja obilježava od 1980. godine, a odabirom ovogodišnje teme, koju je odredio Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu, ukazuje se na muzeje kao institucije koje preuzimaju aktivnu ulogu u zaštiti i održavanju kulturnih krajolika.

Kulturni krajolici kao vrsta nepokretnog kulturnog dobra sadržavaju povijesno karakteristične strukture koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju rezultat prostornog i vremenskog međudjelovanja ljudi i njihova okruženja. U nastojanju da se krajolik kao kulturnopovijesno i prostorno naslijeđe očuva, muzeji organiziraju niz edukativnih i kreativnih programa i aktivnosti: radionice, izložbe, posjete arheološkim lokalitetima, stručna vodstva kroz arhitektonsku baštinu, jednodnevne izlete u autohtona ruralna područja i stručna predavanja kako bi posjetitelje upoznali s vrijednostima kulturnih krajolika i važnosti očuvanja njihovih specifičnih geoloških, etnografskih i arhitektonskih karakteristika.

Kulturni krajolici odraz su duge i intimne veze između ljudi i njihova prirodnog okoliša

Cilj Međunarodnog dana muzeja je podizanje svijesti o kulturnom krajoliku kao najvažnijem, najraznovrsnijem i najpristupačnijem dijelu kulturne baštine. Tisućama godina ljudi su prilagođavali krajolik svojim potrebama i kao takav on je bitna sastavnica nacionalnog identiteta jer je odraz socijalne, kulturne i ekonomske prošlosti neke države ili regije i svojevrstan muzej bez zidova.

Danas muzeji proširuju aktivnosti i odgovornosti na polje kulturnog krajolika interpretirajući autentične materijalne ostatke koji se čuvaju u muzejskim zbirkama  kontekstualizirajući ih u krajoliku kojem pripadaju. Iako se po svojoj prirodi kulturni krajolik ne može „zamrznuti“ i sačuvati u muzeju na tradicionalan način, muzeji mogu dati značajan doprinos u razumijevanju krajolika i njegovog identiteta u zajednici kao i prepoznavanju njegova potencijala za društveni, kulturni i gospodarski razvoj.

Muzeji preuzimaju aktivnu ulogu u održavanju kulturnih krajolika

Iz mnoštva događanja izdvaja se program Muzeja grada Šibenika koji povodom Međunarodnog dana muzeja organizira stručno vodstvo po gradskim fortifikacijskim objektima s ciljem upoznavanja kulturnog i povijesnog nasljeđa najstarijeg hrvatskog grada na Jadranu. Tako će se zainteresirani građani imati prilike upoznati s jezgrom srednjovjekovnog Šibenika – tvrđavom Sv. Mihovila i ove godine potpuno obnovljenom tvrđavom Barone, koja uz pomoć tehnologije proširene stvarnosti u realnom prostoru rekonstruira Šibenik iz 17. stoljeća kao i 2 osmanska napada na grad u vrijeme Kandijskog rata. Pored povijesne ture po fortifikacijskim objektima, za građane će biti organiziran i posjet lokalitetu Tarac i Spomen obilježju stradalim vatrogascima na otoku Kornatu kako bi se upozorilo na važnost kulturnih krajolika za kolektivni identitet nacije. Obilazak Tarca uključuje razgledavanje arheoloških nalaza iz rimskog doba, pristanište za popravljanje brodova uz bizantsku rutu i kule Toreta.

Hrvatski glazbeni zavod organizira šetnju „gornjogradskim glazbenim krajolikom“, koji se može promatrati kao svojevrstan muzej glazbe jer sadrži brojne značajne lokacije za razvoj glazbe u Hrvatskoj.  Moderatorica glazbene šetnje je Nada Bezić, muzikologinja i autorica Glazbene topografije Zagreba od 1799. do 2010. godine, koja će građanima predstaviti koncertne prostore povezane s prošlošću Hrvatskog glazbenog zavoda, rodne kuće kuća glazbenika i sjedišta nekadašnjih glazbenih društava, a neizostavni punktovi bit će mjesto na kojem se nalazila rodna kuća Vatroslava Lisinskog te prva dva zagrebačka kazališta. Stanovnici Zagreba imat će priliku kroz direktan doživljaj i kretanje u prostoru otkriti nove dimenzije glavnog grada i saznati više o prevrtljivim političkim i socijalnim prilikama koje su se odrazile na razvoj glazbe i glazbenih lokacija u Zagrebu.

Vrijedna inicijativa dolazi iz Muzeja grada Koprivnice koji će izložbom predstaviti idejnu koncepciju Muzeja Drave, koji bi na suvremeni način animirao prirodno, kulturno i povijesno naslijeđe vezano uz Dravu. Muzej bi nastao funkcionalnom prenamjenom sadašnjeg željezničkog mosta preko Drave kod Botova, čime bi ovaj spomenik industrijske baštine postao muzej, interpretacijski centar i tematski park. Misija Muzeja Drave bila bi da na suvremeni muzeološki način prezentira povijesne, kulturne, antropološke i gospodarske vrijednosti vezane uz rijeku Dravu i njezin okoliš. Uz pomoć suvremenih komunikacijskih sredstava, digitalnih tehnologija i aplikacija za pametne telefone posjetitelji bi se upućivali na tematske putove, arheološke lokalitete i prirodne atrakcije koje se nalaze u bližoj ili daljnjoj okolini

Ulaz na sva događanja je besplatan, a cjelokupni program obilježavanja 36. Međunarodnog dana muzeja dostupan je na internetskim stranicama Muzejskog dokumentacijskog centra www.mdc.hr.

Raspored svih događanja pogledajte ovdje.

Izvor

MDC PRESS

MDC – Publikacija ‘Muzej kao medij’ / Muzeologija 52 [PRESS]

Zagreb, 21.3.2016.

Muzej kao medij

U izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba, objavljen je novi broj stručno znanstvene publikacije Muzeologija, posvećen temi muzejske komunikacije: muzejskim izložbama kao najsnažnijim komunikacijskim sredstvom i  ulozi muzeja kao medija u suvremenom društvu. U sklopu 52. broja Muzeologije, koju urednički potpisuje Višnja Zgaga, ravnateljica MDC-a, objavljena je doktorska disertacija Željke Miklošević pod nazivom „Muzejska izložba i stvaranje značenja“.

Uloga i poslanje muzeja u društvu, smisao i razlog njegova postojanja predmet su promišljanja teoretičara kulture, sociologa, antropologa i dakako muzeologa. Taj zamah preispitivanja muzeja potaknut je prvenstveno prepoznavanjem muzeja kao važne informacijske i komunikacijske točke. U središtu teorijskog razmatranja našla se muzejska izložaba kao najsnažniji komunikacijski ambijent i  izvor znanja. Autorica u svijet muzeja uvodi novi znanstveni okvir – društveno-semiotičku teoriju multimodalne komunikacije koja interpretira izložbu kao živ prostor različitih sastavnica, od koje sve utječu na posjetitelja i na njegovu percepciju i interpretaciju sadržaja.

Valjanost ove paradigme provjerena je na primjerima izložbenih projekata 9 zagrebačkih muzeja – Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja, Tiflološkog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Muzeja suvremene umjetnosti i Tehničkog muzeja . Pritom su izložbe i stalni postavi analizirani kao materijalno oblikovani medijski konteksti, a vodstva koja provode vodiči muzeja promatrani su kao interpersonalni oblici komunikacije.

Posebna vrijednost ovog broja Muzeologije jest u sveobuhvatnoj analizi korisničkog poimanja muzeja,  koje s obzirom na načine prezentacije, upotrijebljene medije i značenja koja se njime prenose, može biti iznimno korisna muzejskim stručnjacima za potvrđivanje pozitivnih primjera i za ponovno oblikovanje onih izložaka koje ne ispunjavaju namjeravane komunikacijske ciljeve, čime bi muzejska praksa u Hrvatskoj trebala dobiti novu kvalitetu.

Miklošević je izložbenu praksu hrvatskih muzeja prikazala u cjelovitom društvenom kontekstu i njegovu prožimanju s ostalim kulturnim praksama, zaključivši kako će se muzeji u budućnosti morati usmjeriti prema današnjim potrebama društva i svoju komunikaciju o baštini pretvoriti u komunikaciju s pomoću baštine. To će u konačnici otvoriti mnogo veći broj tema koje će proširiti iskustva, poticati na propitivanje i pozvati na kritiku, ne samo baštine, nego društva i pojedinca općenito.

Muzeologiju 52. možete kupiti u Muzejskom dokumentacijskom centru u Ilici  44 u Zagrebu ili naručiti direktno na mail financije@mdc.hr , po cijeni od 150 kn.

MDC - Naslovnica publikacije 'Muzej kao medij'. Ustupio: MDC PRESS.

MDC – Naslovnica publikacije ‘Muzej kao medij’. Ustupio: MDC PRESS.

Izvor

MDC PRESS