by Suradnik | Jun 19, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzeji s arheološkim zbirkama, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj
Povodom izložbe ‘U službi arheologije’ publiciran je katalog kojeg su, kao i samu izložbu, osmislili Aleksandra Bugar i Boris Mašić. Vizualni identitet kataloga usklađen je s izložbenim, upečatljivo koristeći bijelu, narančastu i crnu boju te ljudsku glavu koja je izrazito stilizirana te koja ujedno prikazuje jedan segment procesa koji omogućuje uspostavljanje vjernog prikaza lica neke osobe, preko analiziranja njezine lubanje. Nakon kratkog uvoda u kojemu se nalaze presjeci nekoliko recenzija izložbe, opis i motivacija iza koncepta izloženog materijala, kratkog presjeka arheološkog djelovanja MGZ-a te teksta ‘Sadašnjost nije ništa stvarnija od prošlosti’, katalog vrlo vjerno i cjelovito prati glavne informacijske panoe sa same izložbe, što svakako predstavlja dobro promišljanje izrade samoga kataloga. Ne treba zanemariti da neki posjetitelji možda i nemaju dovoljno strpljenja, niti su naviknuti na čitanje u muzeju, a svakako omogućava onima koji se više vole opustiti u komforu vlastitoga doma da kroz katalog obuhvate sve ono što se nastoji prenijeti.
Od prvoga poglavlja o geofizici do zadnjega o forenzičkom karakteru arheologije, informacije o znanostima koje u službi arheologije omogućavaju bolju introspekciju u materijale i nalaze koji sami po sebi ne mogu nuditi onoliko informacija, koliko ih različite znanstvene metode mogu pronaći i razotkriti.
Važno je napomenuti da se unutar svake znanosti konkretno opisuju upotrebljene metode i tehnologije koje su sve to omogućile, i to isključivo na primjerima arheoloških nalaza koje su, na arheološkim lokalitetima na širem području Zagreba, pronašli arheolozi iz Muzeja grada Zagreba. Koncept i izvedba izložbe je minuciozno i vizualno konkretiziran do razine koja promišlja i propituje kompleksnost arheologije, koja prihvaća, cijeni, i koristi sve ono što joj druge znanosti i tehnologije mogu ponuditi. Uz veliki broj fotografija i grafičkih priloga, katalog na zadnjim stranicama donosi tekst Ive Marocchini i Adriane Čulek koje su, zaista efektno i konstruktivno, likovno oblikovale izložbu.
Zahvaljujem Muzeju grada Zagreba na ustupljenom primjerku.
U Zagrebu 19 6 2013
Robert Tabula
Naslovnica kataloga izložbe 'U službi arheologije. Foto: VJB.
by Suradnik | Jun 19, 2013 | Autorski osvrti, DVD, Istaknuto, Izložbe, Muzeji s arheološkim zbirkama, Publikacije, Stručna literatura, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
MGZ – Interaktivni DVD izložbe ‘U službi arheologije’ [Osvrt Robert Tabula]
- MGZ
- Nakladnik: Muzej grada Zagreba
- Autorica projekta i teksta: Vesna Leiner
- Urednica: dr.sc. Maja Šojat-Bikić
- Oblikovanje omota, pozivnice i crteža: Iva Marochini
- Fotografije i ilustracije: Miljenko Gregl
- Autor interaktivnog sadržaja: dr.sc. Goran Zlodi
- Programiranje i produkcija: Link2 d.o.o., Zagreb
- Tisak i umnožavanje DVD-a: NOVENA d.o.o., Zagreb
Muzejski edukativni, interaktivni, multimedijski DVD-ROM, ‘Kad kosti progovore’ dio je pedagoško-andragoškog programa koji prati izložbu ‘U službi arheologije’ i namijenjem je višim razredima osnovne škole, srednjoškolcima, i svima koji se osjećaju dovoljno radoznalo da istraže ovaj DVD.
Metodički je podijeljen na tri razine: Prvu čine teme o kostima, zubima i prehrani s pratećim slikovnim materijalom te pitanjima i odgovorima. U durgom dijelu, Tajna groba 74 se proučava povijesno istraživanje na temelju arheoloških nalaza dok se u trećem dijelu uči o građi ljudskog tijela uz pomoć Antropološke slagalice.
Za sve one koji nisu upoznati sa stručnim nazivljem, sve je objašnjeno u pratećem pojmovniku.
Najzabavniji i najinteraktivniji dio je sama pitalica koja, nakon izloženog teksta, postavlja pitanja o onome što je pročitano, a uz točne odgovore dolaze i dodatna pojašnjena o analizama i otkrićima koja su dovela do svih tih spoznaja. Za jedan istraživački um koji je voljan istraživati, DVD predstavlja ultimativnu stepenicu do usvajanja znanja koje je prikazano na izložbi, predstavljeno u katalogu, i uklopljeno u interaktivni sadržaj. Kada se u Antropološkoj slagalici, klikom na kutiju, otvara paket ispremiješanih ljudskih kostiju, koje treba točno složiti, zaigranost i koncetracija dobivaju podjednaku šansu da ostvare konačan cilj. DVD je, kao i sami katalog, izvrsno uklopljen u veću cjelinu i nudi još jednu razinu ove inspirativne i strukturalno čvrste izložbe.
Zahvaljujem Muzeju grada Zagreba na ustupljenom primjerku.
U Zagrebu 19 6 2013
Robert Tabula
MGZ – Cover interaktivnog DVD-a izložbe ‘U službi arheologije’. Foto: VJB.
by Suradnik | Jun 17, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
Već od prvih zabilježenih tragova arheološkog djelovanja Muzeja grada Zagreba iz 1911. godine, kada je u promemoriji tadašnjeg direktora Emilija pl. Laszovskog pronađeno osam arheoloških predmeta prilikom dogradnje gradske vijećnice u Vijećničkoj, danas Kuševićevoj ulici, arheološko djelovanje je postalo vitalan dio djelatnosti Muzeja grada Zagreba, brojni lokaliteti grada Zagreba su se pokazali plodnim tlom za istraživačke napore arheoloških djelatnika MGZ-a. Postavljanje arheologije u jedan širi spektar interdisciplinarne potrage za istinom, koja nudi više od obične atraktivnosti zlatnih nalaza ili nekog srednjovjekovnog potopljenog broda, pretvorena je u zanimljivu izložbu u konceptualnom i smislenom iskorištavanju predvorja samoga Muzeja.
Ono što Aleksandra Bugar i Boris Mašić predstavljaju kroz ovu izložbu nudi čistu, izravnu i neoborivu preciznost prirodnih znanosti koje arheologija koristi, i s kojima se služi kako bi otvorila nove spoznajne procese i pridonijela sveobuhvatnoj analizi struktura koje sačinjavaju zagrebačku prošlost.
Na izložbi su predstavljeni rezultati mnogobrojnih znanstvenih analiza izvršenih na arheološkom materijalu pronađenom u brojnim istraživanjima koje su arheolozi MGZ-a vodili kroz desetak i više godina na područja grada Zagreba i šire okolice. I da cijela stvar ne bude tu samo kao prikaz pojedinih metoda koje jednom prosječnom posjetitelju možda nisu nimalo poznate, svaka od upotrjebljenih metoda, točnije svaka od znanosti koje ‘služe’ i pomažu arheologiji, predstavljena je kroz informativne i opsežne tekstove, a kroz likovnu upečatljivost narančasto-bijelih plakata. I nakon što se upoznajemo s osnovama geodezije, geologije, geofizike, radiografije i drugih znanosti, dobivamo uvid u same načine primjene tih metoda – saznajemo dijetalne reference srednjovjekovnih ljudi, istrošenost tla i kako je korišteno, određene bolesti i ozljede vidljive na kostima pokojnika, izgled lica Gospođe NN iz groba 33 pored crkve sv. Marka. Ti vrlo važni detalji, bogatstvo informacija te brzina i točnost pojedinih metoda, stvaraju kompleksniju i slojevitiju sliku prošlosti koja nije sačinjena od jedne uske, jednotračne informacijske makadamske cestice, nego od čitavog spleta cesta, puteva i puteljaka koji vijugaju i protežu se kroz mjesta koja su nam bila nevidljiva, a koja tako jasno i detaljno približavaju prošlost sadašnjosti. Sinergija arheologije i arheometrije postavlja u prvi plan znanosti i metode koje se koriste u okviru istih, naglašavajući važnost i svrhovitost tih procesa i analiza.
Kao što je pokazano na primjeru impozantnog miljokaza iz Ježdovca, jedinog istaknutog arheološkog nalaza na izložbi, čiji se natpis, iako slabo vidljiv kroz obično promatranje, vrlo jasno iščitava uz pomoć laserskog skeniranja u visokoj rezoluciji. Bogatstvo otkrića i vrlo jednostavan pristup realizaciji same izložbe ne ostavljaju puno mjesta za dosadu i prazan hod, ali u isto vrijeme zahtijevaju određeno unašanje u koncept izložbe od strane posjetitelja. Iako je najlakše prelaziti okom preko različitih oblika i predmeta, ne postavljajući previše pitanja, niti zahtijevajući nekakav poseban uvid u pozadinu svih tih priča kod izložbi koje prilaze prezentaciji arheologije na jedan ‘laki’ način, ovdje se informacija nosi kroz cijelu izložbu kao najvažnija, najsigurnija i najjasnija jedinica na putu prema otkrićima koja pokazuju da arheološki posao nije usamljeno pustošenje grobnica punih zlata, nego mukotrpno i značajno putovanje po naizgled izblijedjelim stopama naših predaka i prethodnika.
Forenzički pristup istraživanju i analizi nejasnih i nepotpunih tragova je svakako postao popularan kroz čitavu nisku tematski sličnih serija, ali ono što bi trebalo potpuno nadmašiti fikciju je činjenica da su nalazi i tragovi s lokaliteta prezentirani kroz ovu izložbu stari i do nekoliko tisuća godina. Nijedna serija ne dolazi ni blizu ovim iznenađujućim, kompleksnim i posebnim iscrtavanjima onoga što je bilo prije nas. Bez jasnije i kompletnije slike prošlosti nikada nećemo nadići ono što je došlo prije nas, niti ćemo pokazati zahvalnosti i svijest o tome da stojimo na leđima i temeljima bezbrojnih generacija koje su, iako promatrane izdaleka, dio nas, i na onoj najmanjoj, atomskoj razini. Izvrsna izložba koja iskorištava inače relativno praznjikavi predprostor Muzeja, potiče dijalog između vanjskog svijeta i konkretnih aktivnost samih djelatnika Muzeja.
Istežući se kroz konceptualno meandriranje glavne izložbene instalacije, koja u podsvijest priziva vitrine ranih humanista, postajemo sudionici u kontinuiranoj potrazi za znanjem i osvjetljavanjem mračnih i neistraženih teritorija. Ono što je posebno važno i vidljivo na ovoj izložbi je razvoj tehnologije kroz različite znanosti, koje u službi arheologije sa svakom novom generacijom donose svjetlo dalje i dublje, u svijet koji govori – i koji iz godine u godinu postaje sve jasniji i razgovjetniji.
Zahvaljujemo višim kustosima i autorima izložbe, Aleksandri Bugar i Borisu Mašiću na razgledu izložbe i vodstvu.
U Zagrebu, 14 6 2013
Robert Tabula
MGZ – Izložba 'U službi arheologije'. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije' - Viša kustosica Aleksandra Bugar. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije'. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije'. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije'. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije'. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije' - Viši kustos Boris Mašić. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije'. Foto: VJB.
MGZ – Izložba 'U službi arheologije' - Viša kustosica Aleksandra Bugar i Robert Tabula. Foto: VJB.
by Suradnik | Apr 16, 2013 | A Universalmuseum Joanneum, Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Publikacije, Stručna literatura, U Europi
U sklopu projekta ‘InterArch-Steiermark’ koji je sufinanciran od strane EU, a koji se aktivno bavi očuvanjem arheološke ostavštine Štajerske, kako slovenske tako i austrijske, predstavljena je izložba ‘V novi luči’. Radi se o jednoj lijepoj gesti Joanneum muzeja koji je odlučio vratiti nekoliko stotina predmeta iskopanih na području Slovenije između 1941.-1945. kada je Austrija bila pod nacističkom upravom. Katalog obuhvaća pojedinosti toga povratka i dokumentira sve nalaze kroz fotografije i kratke opise.
Nakon kratkog predgovora koji ukratko opisuje pozadinu projekta i izložbe, prvo poglavlje detaljnije opisuje pozadinu cjelokupnog projekta ‘Inter Arch-Steiermark’ i nastojanja da se digitalizira kompletna dostupna dokumentacija, arhivski predmeti, zapisi s terena, sami artefakti, a koji čine jedan dio zavidne kolekcije Univerzalnog muzeja Joanneum. Cijela će digitalna zbirka biti dostupna na slovenskom i njemačkom jeziku, a svakako će pridonijeti daljnjim istraživanjima i boljem razumijevanju štajerske ostavštine obiju zemalja. Poglavlje govori i o otvorenju izložbe koje je održano u dvorcu Betnava kod Maribora te o putujućem karakteru izložbe koja će u 2013. i 2014. godini biti prikazana u Ljubljani, Celju, Ormožu i Murskoj Soboti. Važno je napomenuti da je ta izložba ujedno i način da se javnosti približi i sami projekt, izložba i gesta koja je ujedno i najvažniji dio vidljivosti iste. Poglavlje završava s detaljnim opisom kretanja i arheoloških istraživanja Waltera Schmida pod krovom Joanneuma u vrijeme dok je i Donja Štajerska bila pod nacističkom okupacijom.
Drugi dio ovog poglavlja je fokusiran na umjetnički kolektiv RHIZOM, čije su instalacije i promišljanje o jednom širem predstavljanju izložbe otvorili niz dijaloga koji su potrebni kako bi ovaj cijeli projekt zaživio u mjeri u kojoj je to potrebno.
U poglavlju o negovskim kacigama prenosi se kratka povijest od pronalaska tih halštatskih bisera do opisivanja današnje kulturalne važnosti te mjesta koje zauzima unutar projekta o arheološkoj ostavštini Štajerske. Katalog se zatim vraća u prošlost i prenosi dio dnevničkih zapisa Alojza Senčerja datiranih 24. veljače 1812. godine kada su i negovske kacige pronađene – što ponovno obuhvaća sažimanje i obuhvaćanje svih elemenata važnih za cjelinu projekta.
Priča se nastavlja u poglavlju o arheološkim i numizmatičkim zbirkama Univerzalnog muzeja Joanneum iz slovenske Štajerske, koji ujedno predstavljaju i najstarije predmete iz bogate kolekcije Muzeja. Sljedeće poglavlje se vraća u povijest i prolazi kroz bitne točke saintgermanskih mirovnih pregovora i arhivskog sporazuma iz 1923. unutar kojih se raspravljalo, a nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, o vraćanju arhivskog materijala državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Pregovori su prekidani, nastavljani 1945., a na kraju su i zamrli bez ikakvih razrješenja. Prije samoga kataloga predmeta, koji zauzima čitavu drugu polovicu kataloga, članci završavaju s intervjuom Janeza Gojkoviča, jednoga od najznačajnijih slovenskih arheologa, koji nije bio klasično obrazovan, ali je zato utjecao na generacije arheologa, prvenstveno kao savjestan terenski radnik, izuzetan laborant, i sasvim poseban dio arheološke građe koja je ostala iza njegovog dugog i plodnosnog djelovanja. Prije spomenuti katalog predmeta obuhvaća sve artefakte sa izložbe ‘V novi luči’, a koji ujedno predstavljaju i cjelokupnu građu koju je Univerzalni muzej Joanneum vratio Sloveniji.
Uz katalog je priložen i CD koji se sastoji od kataloga objekata, te digitalnih kopija originalnih arhivskih spisa, nacrta i fotografija, vezanih uz relevantna iskapanja iz toga doba.
Naslovnica kataloga izložbe 'V novi luči, Arheološka dediščina slovenske Štajerske iz Univerzalnega muzeja Joanneum'. Foto: VJB.
by Suradnik | Apr 12, 2013 | Autorski osvrti, IL Izraelski muzej u Jeruzalemu, Istaknuto, Izložbe, Muzeji, U svijetu
U Izraelskom muzeju u Jeruzalemu, od 13. veljače do 5. listopada 2013., posjetitelji imaju priliku razgledati izložbu o kralju Herodu Velikom, jednom od najvećih graditelja u povijesti Izraela, ali i jednoj od najkontroverznijih ličnosti svoga doba.
Ovo je prva izložba posvećena kralju Herodu Velikom. U prostorima Izraelskog muzeja, točnije u galeriji Bella and Harry Wexner, prezentirane su velike rekonstrukcije i nalazi iz Herodovih palača u kompleksu tvrđave Herodion, iz Jerihona, te drugih lokaliteta. Kao što je već spomenuto, ovi su nalazi i rekonstrukcije javnosti predstavljene po prvi puta te bacaju novo svjetlo na politički, arhitektonski i estetski utjecaj Heroda, u vrijeme njegove vladavine (37. – 4. god. pr. n. e.).
Herodova grobnica (Mauzolej), otkrivena u Herodionu, nakon 40 godina potrage pokojnog prof. Ehuda Netzera sa Hebrejskog sveučilišta, jedan je od najvažnijih eksponata izložbe. Zanimljivo je spomenuti da je prof. Ehud Netzer poginuo nakon fatalnog pada prilikom arheoloških istraživanja amfiteatra na lokalitetu Herodion 2010. godine. Izložba je posvećena upravo njemu i njegovom predanom radu u istraživanju Herodove ostavštine.
Na izložbi je prvenstveno prezentirana Herodova arhitektonska ostavština i nalazi vezani uz njegov hedonistički način života. Herod je podigao razna zdanja, a njegove ambicije nisu poznavale granice. Pronalazio je rješenja kako nadvladati svaku prirodnu, ekonomsku i političku prepreku svojim nevjerojatno kreativnim rješenjima. Svojim je arhitektonskim zdanjima slao jasne političke poruke, ali zadovoljavao i vlastite ambicije.
Zbog svega toga, Heroda se nerijetko naziva i najvećim graditeljem u povijesti zemlje Izrael. Sjaj njegovih građevina, i nakon 2000 godina, svojom veličinom i grandioznošću izaziva poštovanje i divljenje. Tim se pothvatima Herod nedvojbeno upisao u vječnost.
Na izložbi su prvenstveno istaknuti sljedeći graditeljski pothvati: obnova i ponovna izgradnja Hrama u Jeruzalemu, koji je u ono doba bio najveći hramski kompleks unutar Rimskog carstva, a da nije bio posvećen ni jednom rimskom božanstvu, arhitektonski pothvati u gradu Cezareji (Caesarea Maritima, koju je osnovao Herod) i izgradnja njene veličanstvene luke te brojnih javnih zgrada, opskrbljivanje vodom brojnih tvrđava u Judejskoj pustinji, kao npr. Masade i Herodiona, čime je bila omogućena njihova transformacija u luksuzne komplekse s kraljevskim palačama. U sklopu samog Herodiona, Herod je kasnije podigao i vlastiti Mauzolej u kojem je bio i sahranjen.
Značajno je i napomenuti da je Herod bio prvi vladar koji je u zemlji Izrael izgradio tradicionalna rimska zdanja javne zabave (teatre, amfiteatre, hipodrome). Time je, naravno, uvrijedio židovsko stanovništvo, no izbjegavao je reprezentacije i upodobljavanja likova u ljudskoj i životinjskoj formi koliko je god to bilo moguće, jer se takvo upodobljavanje protivi židovskom nauku. No ipak, izložba otkriva da je unutar svojih privatnih palača, ipak volio imati i poneki ‘komad’ takvih dekorativnih predmeta.
Sve u svemu, Herod je znao kako uživati u vlastitom položaju i bogatstvu i nije škrtario u ukrašavanju svojih zdanja. Često je prilikom dekoriranja vlastitih palača dovodio talentirane zanatlije i umjetnike iz inozemstva, koji su njegove prostore ukrasili brojnim mozaicima i freskama, koristivši se pritom najskupljim materijalima iz uvoza.
Adaptirao je mikveh (židovski ritualni bazen) te ga koristio kao frigidarium u svojim ‘rimskim’ kupeljima, a uveo je i sasvim novu kombinaciju palače i tvrđave, koju će u budućnosti koristiti mnogi vladari poslije njega.
Uz prezentaciju i rekonstrukciju arhitektonskih ostataka, na izložbi su prezentirani vrlo vrijedni ostaci fresaka pronađeni tijekom arheoloških istraživanja Herodovih palača, kojima se željela postići iluzija ‘prozora koji prikazuju vanjski okoliš’, te dokazi Herodovog hedonističkog načina života u vidu brojnih importa najfinije hrane i pića. Ukratko je prezentirano i samo političko okruženje u vrijeme njegove vladavine. Herodova arhitektura, način života i vladavine vrlo su očit odgovor na pitanje zašto je Herod uživao toliku naklonost vladajućeg Rima.
Ovo je nedvojbeno vrijedna i interesantna izložba za sve one koje interesira Herodova doba, ali i širu javnost, jer su nalazi prezentirani jednostavnim i svima razumljivim jezikom te postavljeni na način da grade priču koja završava samom Herodovom smrću i prezentacijom njegovog posljednjeg počivališta.
Unatoč više od 150 godina sustavnih arheoloških istraživanja provedenih u Jeruzalemu i njegovoj okolici, te monumentalnim dimenzijama građevina, mnoga Herodova zdanja još čekaju ponovno rođenje na svjetlo dana, pa će ova izložba nedvojbeno doživjeti nadopunjenja u, vjerujem, skoroj budućnosti.
Izraelski muzej u Jeruzalemu – Izložba ‘Herod the Great: The King’s Final Journey’ – Pogled na Jeruzalem. Foto: Kristina Dragčević.
Izraelski muzej u Jeruzalemu – Izložba ‘Herod the Great: The King’s Final Journey’ – Herodion. Foto: Kristina Dragčević.
Izraelski muzej u Jeruzalemu – Izložba ‘Herod the Great: The King’s Final Journey’ – Pogled s palače Herodion na dio kompleksa Herodove palaeče s bazenom. Foto: Kristina Dragčević.
