by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U ponedjeljak 18. prosinca 2023. godine s početkom u 12 sati u Galeriji AMZ (Pavla Hatza 6) održat će se otvorenje izložbe Altamira – Remek djelo prve umjetnosti. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja.
Na dan otvorenja izložbe 18. prosinca u Galeriji AMZ, s početkom u 19 sati dr.sc. Ramón Montes Barquín, tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe i Pilar Fatás Monforte, ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamir održat će se prigodna predavanja u povodu otvorenja izložbe. Predavanja su na engleskom jeziku.
Ulaz na izložbu i predavanja je besplatan.
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti donosi priču o špilji Altamiri koju su posjećivale različite skupine ljudi više od 20.000 godina, a koja je poznata diljem svijeta po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.
Dolazak Homo sapiensa u Europu prije oko 45.000 godina označio je početak razdoblja poznatog kao gornji paleolitik, što je doba paleolitičke umjetnosti u špiljama. Od tada do prije otprilike 12.000 godina, skupine ljudi stvarale su umjetnost koja je dijelila slične podloge, tehnike i teme. Ako imamo na umu da pretpovijest počinje s najranijim kulturnim izričajima vezanim uz rod Homo prije više od dva milijuna godina, ovo razdoblje procvata umjetnosti bilo je relativno kratko, svega nešto više od 2% sveukupne povijesti čovječanstva. Ipak, 35.000 godina koliko je trajala ova epizoda značilo je 350 stoljeća umjetničke aktivnosti ujedinjene zajedničkom kulturnom niti.
Paleolitička pećinska umjetnost rasprostranjena je diljem europskog kontinenta. Špilje, pripećci i stjenoviti izdanci koji su služili kao platna prvim umjetnicima mogu se pronaći od Pirenejskog poluotoka na zapadu do Urala na istoku. Najveća koncentracija umjetničkih izričaja nalazi se na zapadnom dijelu kontinenta, točnije u središnjoj i južnoj Francuskoj te sjevernoj Španjolskoj, regijama u kojima je umjetnost uglavnom bila sačuvana unutar špilja.
Špilja Altamira nalazi se u središnjem dijelu kantabrijske obale, područja koje se proteže između kantabrijskih planina i Kantabrijskog mora u sjevernoj Španjolskoj. Nalazi se unutar sadašnje Autonomne Zajednice Kantabrije, teritorija s velikom koncentracijom arheoloških nalazišta iz gornjeg paleolitika i postojbinom više od sedamdeset špilja s paleolitskom pećinskom umjetnošću unutar područja koje mjeri samo 3.500 km2.
Altamira je diluvijalna špilja otkrivena 1868. godine kraj mjesta Santillana del Mar, 30 km zapadno od Santandera, u Kantabrijskome gorju u sjevernoj Španjolskoj, a diljem svijeta je poznata po slikarijama i gravurama otkrivenima 1879. godine. Među mnogobrojnim slikarijama na stijenama i svodovima špilje ističu se životinjski likovi (bizoni, košute, sobovi, veprovi) prikazani pojedinačno i u skupinama, u mirovanju i u pokretu, s izvanredno naglašenim pojedinostima anatomije i pokreta te ljudske ruke. Altamira je od 1985. godine na UNESCO-ovu popisu Svjetske kulturne baštine.
Špilju Altamiru posjećivale su različite skupine ljudi više od 20.000 godina. Umjetnici Altamire bili su muškarci i žene poput nas. Dijelimo njihov fizički izgled, manualnu spretnost, intelektualni kapacitet i sposobnost komuniciranja s drugima, što se sve savršeno odražava u njihovim umjetničkim kreacijama. Živjeli su zajedno u malim skupinama koje su često razmjenjivale predmete, pojedince i ideje, stvarajući tako kulturne mreže diljem kontinenta u kojima su umjetnički izričaji igrali istaknutu ulogu kao sredstvo prenošenja simboličkog mišljenja.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Krvatskoj
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokroviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
Predavanja uz izložbu Altamira – Remek djelo prve umjetnosti 8na engleskom jeziku)
18. prosinca 2023. u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6
besplatan ulaz
19:00 – 19:25 sati Palaeolithic Rock Art in Europe and in the Cantabrian Region, Altamira in its context
Dr.sc. Ramón Montes Barquín (Tehnički koordinator “Prehistoric Rock Art Trails” Kulturnih ruta Vijeća Europe)
19:30 – 19:55 sati Altamira, the big sanctuary of the European Palaeolithic
Pilar Fatás Monforte (ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamire, Španjolska)
Dr.sc. Ramón Montes Barquín doktorirao je arheologiju i pretpovijest na Sveučilištu Cantabria (Španjolska). Istraživač je materijalne kulture paleolitika i paleolitičke pećinske umjetnosti Pirenejskog poluotoka. Znanstveni je suradnik Muzeja i istraživačkog centra Altamira, gdje je razvio različite arheološke radove na paleolitičkim nalazištima i nalazištima pećinske umjetnosti. Napisao je dvanaest knjiga i više od 250 radova u različitim znanstvenim časopisima i zbornicima znanstvenih skupova.
Kulturni je menadžer specijaliziran za arheološki turizam. Upravljao je velikim brojem projekata za otvaranje arheoloških lokaliteta i/ili nalazišta pećinske umjetnosti, kao i muzeja i interpretacijskih centara usmjerenih na arheologiju, pretpovijest i pećinsku umjetnost. Koordinator je Pretpovijesnih špilja otvorenih za javnost u Kantabriji 2005.-2006., od 2007. godine tehnički je koordinator Kulturne rute Vijeća Europe “Pretpovijesne staze pećinske umjetnosti – Chemins de l’Art Rupestre Préhistorique2”
https://www.coe.int/en/web/cultural-routes/prehistoric-rock-art-trails
http://www.prehistour.eu
Pilar Fatás Monforte ravnateljica Nacionalnog muzeja i istraživačkog centra Altamira (Španjolska) od 2016., gdje je prethodno 16 godina bila zamjenica ravnatelja. Magistrirala je iz upravljanja kulturnom baštinom, diplomirala je povijest umjetnosti i znanost o antici na odjelu Arheologija i pretpovijest na Sveučilištu u Zaragozi, te diplomirala socijalnu i kulturnu antropologiju na Sveučilištu UNED. Pripadnica je vijeća kustosa španjolskih muzeja španjolskog Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta od 1999. godine.
Od 2018. do 2022. bila je članicom Savjetodavnog povjerenstva za svjetsku baštinu Ministarstva kulture i sporta. Trenutačno je članica Znanstvenog savjetodavnog odbora Međunarodnog pretpovijesnog istraživanja Kantabrije i Nacionalnog odbora za pećinsku umjetnost ICOMOS-a u Španjolskoj, kao i predstavnica Muzeja Altamire u raznim nacionalnim i međunarodnim mrežama o pećinskoj umjetnosti i muzejima. Trenutačno radi na implementaciji UNESCO-vog Centra svjetske baštine za pećinsku umjetnost kategorije 2, sa sjedištem u Kantabriji.
Voditeljica je istraživačkog projekta “Prva umjetnost čovječanstva: špilja Altamira” i članica konzervatorskog istraživačkog tima za špilju Altamiru. Također je istraživačica na drugim nacionalnim arheološkim istraživanjima i R+D+i projektima, a sudjelovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima u zemljama kao što su Paragvaj i Dominikanska Republika. Također istražuje odnos između pretpovijesne pećinske umjetnosti Altamire i suvremene umjetnosti.
Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Nacionalni muzej i istraživački centar Altamire, Ministarstvo kulture i sporta Španjolske, Kulturna ruta Vijeća Europe Putovima pretpovijesne pećinske umjetnosti, Veleposlanstvo Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj
Izložba Altamira – Remek djelo prve umjetnosti realizirana je pod visokim pokoviteljstvom Španjolskog predsjedanja Vijećem Europske unije i Veleposlanstva Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, a financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba.
[PRESS]
Autor: Pedro Saura Ramos
Autor: Pedro Saura Ramos
Autor: Pedro Saura Ramos
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej Zadar, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) dodijelilo je jučer u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu godišnje nagrade i posebna priznanja za projekte realizirane u 2022. godini te nagrade za životno djelo. Ocjenjivački sud Hrvatskog muzejskog društva dodijelio je Godišnju nagradu Arheološkom muzeju Zadar u kategoriji za realizirani marketinško-propagandni program “Zlatni sjaj naušnica iz Nina i Visočana“
Godišnja nagrada dodijeljena je voditeljici odnosa s javnošću Marini Brkić i voditeljici marketinga Donati Smokrović.
Program “Zlatni sjaj naušnica iz Nina i Visočana“je osmišljen povodom obilježavanja 190. obljetnice Arheološkog muzeja Zadar. Ideja je nastala u želji da se za tu veliku obljetnicu Muzeja izradi jedan malo ekskluzivniji suvenir. U suradnji s poznatim hrvatskim brendom luksuznog zlatnog i srebrnog nakita tvrtkom ZAKS d.o.o. izrađene su replike dva tipa bizantskih naušnica iz 8. st. koje su pronađene u Ninu i Visočanima. Riječ je o naušnicama velike kulturno povijesne vrijednosti koje predstavljaju lijepe primjerke hrvatske kulture, a čuvaju se u Arheološkom muzeju Zadar.
Nakon izrade naušnica osmišljena je promidžbena kampanja te je organizirano predstavljanje kroz program „Zlatni sjaj naušnica iz Nina i Visočana“ koje je održano u Arheološkom muzeju Zadar. U programu su sudjelovale djelatnice Arheološkoga muzeja Zadar i autorice idejnog koncepta Marina Brkić i Donata Smokrović, zlatar Matej Glasnović iz tvrtke ZAKS d.o.o. te dr. sc. Radomir Jurić.
Kroz izbor najvrjednijih primjeraka naušnica koje Arheološki muzej Zadar čuva u svom fundusu, a s naglaskom na naušnice iz Nina i Visočana, u prezentaciji dr. sc. Radomira Jurića publika se upoznala s vrijednošću ovih naušnica, ali i spoznajama o vremenu u kojem su nastale. Zlatar Matej Glasnović iz tvrtke ZAKS d.o.o. kroz prezentaciju i kratki film upoznao je publiku s procesom izrade replika ovih naušnica.
Cilj programa bio je pobuditi interes medija i široke publike te pridonijeti popularizaciji muzejskih postava, a ujedno unaprijediti suvenirsku djelatnost. Cilj programa je i ostvaren jer je postignut uistinu velik interes medija i široke publike te su nastale liste čekanja za nabavu ovih naušnica
Realizacijom programa „Zlatni sjaj naušnica iz Nina i Visočana“ Arheološki muzej Zadar je dobio originalan suvenir koji valorizira i promiče našu kulturnu baštinu, a ujedno je funkcionalan i prilagođen modernoj ženi te kao takav pridonosi popularizaciji muzejskih postava i Muzeja općenito.
Djelatnici Arheološkog muzeja Zadar svojim su prisustvovanjem na svečanoj dodjeli dali potporu kolegicama.
[AMZD PRESS]
by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Od danas, 15. prosinca 2023., u Muzeju antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu može se vidjeti više od 200 arheoloških predmeta koji prikazuju narod po kojemu je dobio ime istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr.
Predmeti su prvi put izloženi u Italiji u sklopu izložbe “Histri u Istri”, koju su realizirali Hrvatska zajednica u Trstu / Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre, u suradnji s Općinom Trst.
Izložba autorice Martine Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske (Univerza na Primorskem) u Kopru otvorena je u četvrtak 14. prosinca 2023., u prisustvu gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze, pročelnika za kulturu i turizam Giorgia Rossija, voditelja službe za povijesne i umjetničke muzeje Stefana Bianchija, zamjenika pulskog gradonačelnika Brune Cergnula, predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovica, te Marzije Vidulli Torlo, kustosice Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann”.
Izložba postavljena u dvoranama na drugom katu Muzeja, na Trgu Katedrale 1, usmjerena je na širenje spoznaja o drevnom narodu koji je nastanio istarski poluotok tijekom brončanog doba.
“Histri u Istri” ostaju otvoreni za javnost sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje, između 10.00 i 17.00 sati.
“Nastavlja se uspješan dijalog pograničnih regija Istre i Furlanije – Julijske krajine započet na inicijativu Hrvatske zajednice u Trstu, u sinergiji s Općinom Trst” potvrđuje pročelnik za kulturu i turizam, Giorgio Rossi. “Put je to kojeg zagovara Hrvatska zajednica u Trstu i kojeg dijeli s važnim muzejskim dionicima iz Hrvatske” – zaključuje Rossi – “što jamči kvalitetu prekograničnih kulturnih projekata u kojima općinska uprava Trsta s entuzijazmom i pažnjom sudjeluje kao suorganizator”.
“Ostvarivanjem ovog projekta” – tvrdi Damir Murkovic, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu –“htjeli smo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos upućen heterogenoj publici: ljubiteljima prapovijesti i arheologije, ali i općenito svim ljubiteljima umjetnosti; obraćamo se naročito mladima i studentima koji će putem ovih predmeta moći dobiti poticaje za promišljanje vlastitog kulturnog i ljudskog razvoja. Riječ je o drugom od tri izložbena projekta koja Hrvatska zajednica u Trstu realizira u suorganizaciji s Općinom Trst te, ovom prigodom, s Arheološkim muzejom Istre u Puli, uz potporu regije Furlanije – Julijske krajine. Prva je izložba, Japodi, tajanstveni
gorštaci u srednjoj Europi,” – prisjeća se Murkovic – “ bila postavljena od studenog 2018. do veljače 2019., a privukla je više od 8000 posjetitelja. Završni susret biti će onaj s Liburnima, kojima će biti posvećena izložba predviđena za razdoblje
2024./2025.”
“Želim posvetiti ovu izložbu našoj nekadašnjoj kustosici, Kristini Mihovilić,” – naglasio je u poruci okupljenima Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli – “koja nas je napustila prošle godine. Ideja o organizaciji izložbe o Histrima bila je njezina i ostvarili smo je 2013. u Puli i potom u Medulinu. Danas je predstavljamo u Trstu, prvom gradu izvan Hrvatske koji će biti domaćinom izložbe o Histrima. Histri su obilježili povijest sjevernog Jadrana tijekom željeznog doba, ne samo Istre već i mnogo šireg područja, koji je uključivao i lokacije današnje Furlanije – Julijske krajine”.
“Željeznodobna kultura Histra” – objašnjava autorica izložbe, Martina Blečić Kavur – “s pravom se može nazvati civilizacijom. Riječ je o narodu koji je dobio svoje zasluženo mjesto na povijesnoj sceni, ali i o narodu koji je imao važnu ulogu u kulturnim strujanjima ne samo sjevernog Jadrana i njegova neposrednog zaleđa, već i čitavog jadranskog bazena. Njihova je arheološka baština zaista impresivna, bogata i očaravajuća. Ona ne samo da potvrđuje status tog naroda, već i kulturne kontakte s drugim narodima antičkog svijeta, pogotovo s Italicima i Grcima. Obilje predmeta materijalne kulture uvest će nas u magični svijet Histra u Istri. Izložba predstavlja dakle naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načinu života, predstavljenom
kroz rituale i pravila sahranjivanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture.”
“Muzej antikviteta “J. J. Winckelmann” s velikim užitkom ugošćuje izložbu o Histrima,” – tvrdi Marzia Vidulli Torlo, kustosica Muzeja antikviteta “J.J. Winckelmann” – “drugu postaju u trilogiji posvećenoj protopovijesnim populacijama Hrvatske, nakon one o Japodima pristigle iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predmeti izloženi ovom prigodom obogaćuju muzej budući da su dio zajedničke kulturne baštine i uklapaju se u dvorane ne samo fizički, već nalazeći podudarnosti u predmetima iz postava, odražavajući oblike i ukrase. Naime, iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja, sve od 1904. kada je Carlo Marchesetti na lokalitetu Picugi / Pizzughi istražio
nekropole triju gradina smještenih nedaleko morske obale kod Poreča, a ti su predmeti trajno izloženi u jednoj od dvorana na prvom katu”.
NALAZI I POSTAV
Izložba je fokusirana na povijest, običaje i nošnju Histra, naroda koji je dominirao obližnjim istarskim poluotokom od 12. st. pr. Kr. sve do konačnog rimskog osvajanja 177. g. pr. Kr. Kroz vizualni i izložbeni postav prikazan u dvoranama na
drugom katu Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu posjetitelji se mogu diviti predmetima kojih je više od dvije stotine, a spadaju među najznačajnija djela istarske umjetničke i kulturne baštine. Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra: potječu iz cijele Istre, a naročito iz središta istarskog kraljevstva, Nezakcija, te iz Picuga i Limske gradine. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog naroda i njegovoj kulturi sahranjivanja. Središte izložbe jest grobnica istražena 1981. u temeljima rimskog hrama B u Nezakciju, bogata arheološkim materijalom.
Među nalazima zasigurno zanimljivim posjetiteljima ističu se situle i primjerak plovila koji potječe iz 1200. pr. Kr.
Situlska umjetnost: situle su brončane vaze ukrašene biljnim motivima ili prikazima iz svakodnevnog života, poput lova ili pomorskih bitki. Pronađene su ne samo u Istri nego i u Sloveniji i sjevernoj Italiji, kod Veneta i alpskih naroda, te u srednjoj Europi.
Histarski brod: otkriven prije 10 godina na dubini od dva metra u moru ispred Zambratije, naselja u općini Umag u sjevernoj Istri, predstavlja jedan od najstarijih primjeraka plovila na Mediteranu. Dug oko 10 metara, potječe iz 1200. g. pr. Kr. te je jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka tehnike konstrukcije korištene u tako davno vrijeme: sagrađen je bez upotrebe čavala i drvene su daske spojene koristeći samo užad.
Autor vizualnog identiteta i postava je Vjeran Juhas.
Podudarnosti s predmetima izloženima u Muzeju starina “J.J. Winckelmann”:
Prva istraživanja i prva iskopavanja u Istri odvijala su se pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja; tako je 1904. na lokalitetu Picugi Carlo Marchesetti istražio nekropole triju gradina smještenih u blizini mora nedaleko Poreča i ti su predmeti dio stalnog postava u dvorani na prvom katu.
Potom su u prvim desetljećima 20. stoljeća Alberto Puschi i Piero Sticotti, obojica ravnatelji Muzeja starina u Trstu, izvršili prva arheološka istraživanja na lokalitetu Vizače, nalazeći potvrdu da je riječ o poziciji povijesnog oppiduma Nezakcij kojeg Tit Livije spominje u opisu Drugog histarskog rata, koji je doveo do rimskog osvajanja čitave Istre. Izbor predmeta koji su tada pronađeni i odmah izdvojeni s iskopavanja tvoreći dio pulskog muzeja u nastajanju, zajedno s drugima iz recentnijih iskopavanja, čine dijelove izložbe predstavljene na drugom katu.
Predmeti s izložbe podudaraju se nadalje s još muzejskih izložaka, naime onih iz odjela grčkih vaza: potonje potječu iz tršćanskog kolekcionarstva 19. st., kao prirodan rezultat pomorskih trgovačkih kontakata. Izložba o Histrima pokazuje kako odnosi između Apulije i gornjeg Jadrana postoje već u prvom tisućljeću prije Krista, kao što dokazuju vaze apulske proizvodnje pronađene u grobnicama 5.-4. st. pr. Kr. u Nezakciju, ali već i tijekom četiri prethodna stoljeća.
Ured za tisak Općine Trst
Aps komunikacije 040410910| Federica Zar 348 2337014 | zar@apscom.it
Ured za tisak Hrvatske zajednice u Trstu
Luisa Sorbone 348 7480854, +385 99 5031789 | sorboneluisa@gmail.com
Ured za tisak Arheološkog muzeja u Istri
Slađana Bukovac +385 95 3372085 | sladjana.bukovac@gmail.com
[AMI PRESS]
by PRESS | Oct 7, 2023 | Izložbe, Muzeji, PRESS, SLO Narodni muzej Slovenije, U Europi
Čivki iz preteklosti. Slovenska arheologija skozi zvoke, simbole in prve zapisane besede
Tweets from the Past. Slovenian archaeology through sounds, symbols and first written words
Razstava Čivki iz preteklosti. Slovenska arheologija skozi zvoke, simbole in prve zapisane besede je nastala na pobudo Arheološkega muzeja v Frankfurtu v okviru spremljevalnih dogodkov mednarodnega knjižnega sejma v Frankfurtu in častne gostje Slovenije.
Razstava predstavlja slovensko arheologijo skozi tri specifične vrste predmetov: tiste, ki jih povezujemo z zvokom in glasbo (to so bodisi glasbila – od prazgodovinskih piščali iz kosti jamskih medvedov preko antične dvojne piščali do novoveških železnih drumlic – bodisi ropotulje, ki so jih uporabljali pri ritualih ali kot otroške igrače); simbolne predmete (to so prazgodovinske figurine, verjetno upodobitve nam ne poznanih božanstev, kipci antičnih bogov, predmeti z vgraviranimi astralnimi simboli, predmeti v obliki živali, miniaturni predmeti in predmeti z vrezanimi figurami, ki govorijo zgodbo kot nekakšen strip); in tiste, ki nosijo najzgodnejše zapisane besede (med njimi so primeri venetske pisave na odlomku bronaste situle in na srebrni ploščici, zapisi imen lokalnih božanstev, antična miniaturna knjižica in grafiti).
Vsi ti predmeti nam s svojimi zvoki, simboli ali zapisanimi besedami odstirajo tisto nekoliko globljo dimenzijo duhovnosti, zabave in pojasnjevanje sveta ljudi iz preteklosti. Kažejo potrebo človeka po izražanju nečesa abstraktnega, po ustvarjanju simbolnega in po trajnem zapisu zgodb, zaobljub in tudi nedovoljenih besed. So neizpodbitni kazalci razvoja človeške ustvarjalnosti, ki je vodil do enega od njenih vrhuncev – knjige.
Skozi te predmete vstopamo do pomembnih slovenskih najdišč ter v pripoved o preteklosti prostora Slovenije, kot jo izrisuje arheologija.
Sodelovanje 10 slovenskih muzejev
Pri pripravi razstave je sodelovalo deset večjih muzejev, ki hranijo slovensko arheološko dediščino. Poleg Narodnega muzeja Slovenije, ki projekt vodi, sodelujejo še:
-
- Pokrajinski muzej Celje
- Pomurski muzej Murska Sobota
- Pokrajinski muzej Ptuj Ormož
- Muzej in galerije mesta Ljubljane
- Dolenjski muzej Novo mesto
- Pokrajinski muzej Koper
- Gorenjski muzej Kranj
- Goriški muzej Nova Gorica
- Tolminski muzej
Izbrani predmeti
Neandertalčeva piščal – najstarejše glasbilo (hrani Narodni muzej Slovenije)
Bakrenodobna ženska figurina – prva upodobitev človeka na ozemlju današnje Slovenije (hrani Pomurski muzej Murska Sobota)
Srebrna daritvena ploščica z napisom v venetski pisavi – najstarejši zapis z ozemlja današnje Slovenije (hrani Tolminski muzej)
[NMS PRESS]
by PRESS | Oct 7, 2023 | Arheološki muzej Narona, Izložbe, Muzeji, Narona, PRESS, U Hrvatskoj
U Arheološkom muzeju Narona se u četvrtak, 12. listopada 2023. g. u 19:00 otvara dvojezična izložba Nakit u fundusu Arheološkog muzeja Narona.
Na izložbi će biti predstavljeno stotinjak ukrasnih predmeta nošnje i tijela. Predmeti su većim dijelom izabrani iz muzejskih zbirki i među materijalom s novijih istraživanja, a manjim dijelom posuđeni iz drugih ustanova i od privatnih vlasnika. Najmlađi među njima su napravljeni u novom vijeku, a najstariji u brončanom dobu. Osim izbora predmeta i osnovnih statističkih podataka o nakitu u fundusu muzeja ova izložba donosi i kratak povijesni pregled izlaganja arheoloških predmeta u Vidu i formiranja fundusa Arheološkog muzeja Narona. Rijetka dosad provedena arheološka iskopavanja u zapadnom dijelu Dubrovačko-neretvanske županije, koji je ujedno i prostor terenskog djelovanja Arheološkog muzeja Narona, dosad su iznjedrila jako zanimljive i poticajne nalaze. I zato je cilj ove izložbe podizanje svijesti u javnosti o potrebi očuvanja arheoloških lokaliteta i predmeta, našeg arheološkog blaga, do istraživanja, odnosno o potrebi zaštite lokaliteta od svih oblika nestručnog iskopavanja i devastiranja.
Autorica izložbe je viša kustosica Konstanta Bukovac.
Izložba ostaje otvorena do 26. siječnja 2024. g.
[AMN PRSS]
