by PRESS | Jan 26, 2023 | Arheološki muzej Narona, Manifestacije, Muzeji, Narona, PRESS, Susreti, U Hrvatskoj
Arheološki muzej Narona je za ovogodišnju Noć muzeja pripremio zanimljiv program za sve uzraste. Nakon dvogodišnje pauze, online i uličnih susreta, pozivamo vas da nas posjetite u petak, 27. siječnja 2023., od 18:00 do 1:00.
Program počinje otvorenjem izložbe fotografija Kamene gomile, a zatim nastavljamo s radionicom Izradi antički mozaik i igraonicom Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu.
Za one koji žele znati više organizirali smo stručna vodstva kroz stalni postav. Ako nakon obilaska muzeja poželite otići s uspomenom u suvenirnici vas očekuju popusti na izabrane suvenire i na sve publikacije Arheološkog muzeja Narona.
18:00 – 01:00 Slobodan ulaz u muzej
18:00 – 01:00 Popust na odabrane suvenire i muzejske publikacije
18:00 – 18:30 Otvorenje izložbe fotografija Kamene gomile
Fotografije su snimljene tijekom terenskog pregleda prostora Metkovića i Zažablja 2021. i 2022. g. u sklopu višegodišnjeg projekta Arheološka karta delte Neretve. U ovoj zelenoj oazi Hrvatske gomile su bile neizbježne pri svakoj šetnji prirodom jer su najbrojnija i najuočljivija arheološka nalazišta ovog prostora.
19: 00 – 20:00 Radionica Izradi antički mozaik
Na ovoj radionici se djeca i odrasli mogu okušati u izradi mozaika i saznati kako se izrađuju mozaici. Održavaju se dvije radionice u trajanju od 1 sata.
Broj sudionika na radionici je ograničen na 10 osoba te je potrebna je prijava i rezervacija termina na tel. 020 691 596 ili e-adresu
amnarona@gmail.com.
19:00 – 21:00 Igraonica Napravi pretpovijesnu kamenu gomilu
Uz podršku muzejskih djelatnika djeca će se igrati graditelja malih pretpovijesnih kamenih gomila. Poigrat će se s kamenom i okušati u slaganju gomila.
20:00 – 21:00 Radionica Izradi antički mozaik
Na ovoj radionici se djeca i odrasli mogu okušati u izradi mozaika i saznati kako se izrađuju mozaici. Održavaju se dvije radionice u trajanju od 1 sata.
Broj sudionika na radionici je ograničen na 10 osoba te je potrebna je prijava i rezervacija termina na tel. 020 691 596 ili e-adresu
amnarona@gmail.com.
21:00 – 21:45, 22:00 – 22:45 Stručno vodstvo kroz stalni postav
Za one koji žele znati više organizirali smo stručna vodstva kroz stalni postav. Rezervirajte svoj termin na tel. 020 691 596 ili e-adresu
amnarona@gmail.com, dođite i saznajte sve što vas zanima o Arheološkom muzeju Narona.
Radujemo se vašem dolasku. Vidimo se uživo u Vidu na 18. Noći muzeja.
[PRESS]
by PRESS | Jan 26, 2023 | Konferencije, PRESS, Stručni, Susreti
16. maj 2023 ob 09:00 do 17. maj 2023 ob 15:00
atrij ZRC, Novi trg 2, Ljubljana
Opis
Znanstveno srečanje
DOLGOROČNE SPREMEMBE
OKOLJA 2021
Kje:
Atrij ZRC SAZU, Novi trg 2, Ljubljana
Kdaj:
16. in 17. maj 2023
Organizatorki:
Maja Andrič
Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Novi trg 2, SI-1001 Ljubljana
maja.andric@zrc-sazu.si
tel.: (01) 47 06 434, 051 637 344
Nina Caf
Inštitut za arheologijo ZRC SAZU, Novi trg 2, SI-1001 Ljubljana
nina.caf@zrc-sazu.si
tel.: (01) 47 06 511
***
K sodelovanju na konferenci vabimo raziskovalce, ki proučujejo dolgoročne spremembe okolja (kvartar, lahko tudi starejše), pretekle in današnje ekološke procese, nastanek kulturne krajine in človekov vpliv na okolje nekoč in danes. Konferenca je izrazito multidisciplinarna in sega na različna raziskovalna področja, npr. paleoekologija, ekologija, biologija, geologija, kemija, varstvo narave, arheologija, geografija, …
Kotizacije ni. Dolžina predavanj je 20 minut ter ca. 5–10 minut za vprašanja.
Rok za prijavo: 15. marec 2023 (Prijavnica)
https://iza2.zrc-sazu.si/sl/dogodki/clone-of-dolgorocne-spremembe-okolja-2023
[Via email]
by PRESS | Dec 15, 2022 | PRESS, Simpoziji, Stručni, Susreti
Pignora amoris: Otroci in otroštvo v antiki (2023)
Vabilo k sodelovanju pri 14. Grošljevem simpoziju
Vljudno vabljeni k sodelovanju pri 14. Grošljevem simpoziju, ki bo potekal od ponedeljka, 5. junija 2023, do četrtka, 8. junija 2023, v Atriju zrc sazu na Novem trgu 2 v Ljubljani. Tokrat bo tekla beseda o otrocih (pri rimskih piscih pogosto poimenovanih pignora amoris, jamstva ljubezni) in širše o otroštvu v antiki: predavatelji naj bi predvidoma obravnavali materialne vire, na primer ohranjene igrače in predmete, ter status in vsakdanjik otrok, kot ju lahko rekonstruiramo iz materialnih in pisnih virov, prav tako pa upodobitve otrok v leposlovju in likovni umetnosti, z otroki povezano podobje v antični misli in še številne druge plati te široke teme. K sodelovanju so vabljeni strokovnjaki s področij, ki jim je tema blizu: klasični filologi, zgodovinarji, umetnostni zgodovinarji, arheologi, pedagogi, sociologi, antropologi, filozofi, jezikoslovci in drugi.
Zainteresirane predavatelje prosimo, da do petka, 13. januarja 2023, pošljejo prijavo dr. Nadi Grošelj (Društvo za antične in humanistične študije Slovenije, nada-marija.groselj@guest.arnes.si) ali dr. Anji Ragolič (Inštitut za arheologijo zrc sazu, anja.ragolic@zrc-sazu.si).
Dokončni izbor referatov in njihov razpored bosta znana v dveh tednih po izteku roka za prijavo.
Prijava naj vsebuje:
- predavateljevo ime in priimek; naziv matične ustanove; področja znanstvenega delovanja; kontaktne podatke (e-naslov in telefon);
- delovni naslov prispevka;
- kratek povzetek prispevka ali oris izbrane tematike (okrog 60 besed).
Za posamezen prispevek je predvidenih 15 minut predavanja (sledi razprava). Izbor bo v obliki znanstvenih člankov objavljen v reviji Keria: studia Latina et Graeca (letn. 25, 2023).
Za vse dodatne informacije sta na voljo dr. Nada Grošelj in dr. Anja Ragolič po elektronski pošti.
Organizacijski odbor Grošljevega simpozija
Nada Grošelj
Anja Ragolič
David Movrin
Domen Iljaš
[AR email]
by PRESS | Oct 3, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, PRESS
Tjedan Tutankhamona
6. – 18. listopada 2022.
Program u povodu jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice
Galerija AMZ
Pavla Hatza 6
Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu od 6. do 18 . listopada 2022. godine, u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, organizira TJEDAN TUTANKHAMONA u povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije – otkrića Tutankhamonove grobnice.
Ove jeseni obilježavamo 100. obljetnicu otkrića Tutankhamonove grobnice koje je izvršilo golem utjecaj na zapadni svijet. Prošlo je jedno stoljeće od trenutka kad je britanski arheolog Howard Carter, nakon više godina traženja, otkrio jedinu neopljačkanu grobnicu u Dolini kraljeva – onu koja je pripadala faraonu-dječaku Tutankhamonu. Faraonu koji je kratko vladao u vrijeme 18. egipatske dinastije (1550. – 1292. stare ere) . Samo otkriće grobnice, ali i iznimno buran fragment egipatske povijesti u kojem je živio, te golema blaga otkrivena u relativnoj malenog grobnici temom su istraživanja i prijepora još od tih dana. Točno 2. studenoga 1922. godine otkriven je ulaz u grobnicu.
U povodu obljetnice jednog od najvećih otkrića u povijesti arheologije u Galeriji Arheološkoga Muzeja u Zagrebu od 6. do 18. listopada održat će se TJEDAN TUTANKHAMONA s nizom znanstveno-popularrnih predavanja i jednom radionicom.
PROGRAM
06. 10. u 19 h Igor Uranić: Carterov put do Tutankhamona
11. 10. u 19 h Mislav Čavka: U potrazi za porijeklom kralja Tuta
13. 10. u 19 h Tomislav Kiš: Tutankhamon i njegov dvor: između obitelji i podanika
14. 10. u 19 h Porin Šćukanec-Rezniček: Senet (radionica, potrebna najava pscukanec@amz.hr)
18. 10. u 19 h Danijel Rafaelić: Tutankhamonova knjižnica: Zagrobne knjige mladog faraona
Radionica
Staroegipatska igra Senet se smatra jednom od najstarijih, ako ne i najstarijom društvenom igrom na svijetu. Međutim, igra koja je počela kao zabava za popuniti vrijeme pretvorila se u oblik osiguravanja vječnoga života prolaskom prepreka na drugome svijetu. O povijesti Seneta, što je on značio Egipćanima, kako je izgledao, i naravno kako se igrao saznajte na radionici Senet. Broj sudionika je ograničen na 10, potrebna prijava na pscukanec@amz.hr
Fotografija Dolina kraljeva Filip Beusan/AMZ
AMZ PRESS
by PRESS | Aug 17, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine u 20 sati u Lazaretima – kreativnoj četvrti Dubrovnika otvara se izložba Arheološkog muzeja u Zagrebu “Arheologija iz zraka” koja ostaje otvorna do 1. listopada 2022.
Arheologija i zračne fotografije imaju dugu zajedničku povijest koja seže u početak 20. stoljeća kada su iz balona snimljene prve zračne fotografije Stonehengea i Rimskog foruma. S vremenom se razvila i posebna grana naše znanosti, zračna arheologija, koja se bavi proučavanjem tragova ljudske aktivnosti iz prošlosti u krajoliku. Fotografije snimljene iz zraka korištene su također za dokumentiranje i prezentaciju arheoloških nalazišta. Do nedavno su u tu svrhu korišteni baloni, ljestve, servisna vozila i druge platforme, ali razvojem novih tehnologija i komercijalizacijom bespilotnih letjelica postupak dokumentiranja lokaliteta je znatno ubrzan, a kvaliteta prezentacijskih fotografija je dobila novu dimenziju.
Bespilotne letjelice ili kolokvijalno dronovi imaju dugu povijest i širok spektar primjene, međutim tek u posljednjih desetak godina dolazi do njihovog ubrzanog razvoja i komercijalizacije. Posebno mjesto u širokom spektru različitih letjelica zauzimaju rotorne letjelice zbog mogućnosti lebdenja na mjestu od kojih je najpopularnija inačica svakako kvadkopter. U početku su letjelice zahtijevale i dodatnu opremu te je kamera za snimanje dolazila neovisno od samog drona, dok danas one dolaze s već integriranim kamerama u tzv. RTF (engl. Ready to fly) verzijama. Dronovi su nam omogućili snimanje lokaliteta iz dotada nemogućih kuteva i pozicija, a sama činjenica da se radi o financijski relativno jeftinom proizvodu pomogla je da s vremenom postanu sastavni dio alata u svim većim institucijama koja provode arheološka istraživanja. Time se u znatnoj mjeri povećao broj zračnih fotografija arheoloških lokaliteta.
Izložba Arheologija iz zraka postavljena je s ciljem prikazivanja nekih od najzanimljivijih i najatraktivnijih zračnih fotografija arheoloških lokaliteta s prostora Republike Hrvatske. Ova izložba fotografija odudara od klasičnih arheoloških izložaba i osnovni fokus stavljen je na fotografije, dok su podaci o arheološkom kontekstu svedeni na minimum.
Impresum
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Dubrovačka baština d.o.o., Dubrovački muzeji
Autori izložbe: Miroslav Vuković (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu)
Autori fotografija i voditelji istraživanja: Ivan Alduk, Ana Azinović-Bebek, Jacqueline Balen, Giulia Boetto, Igor Borzić, Sébastien Bully, Josip Burmaz, Morana Čaušević Bully, Eva Buća, Lea Čataj, Martina Čelhar, Robert Čimin, Maja Čuka, Löic Damelet, Luka Drahotusky-Bruketa, Zoran Grbin, Maja Grgurić, Andrej Janeš, Tomislav Jerončić, Hrvoje Kalafatić, Vedran Katavić, Ida Koncani Uhač, Miroslav Katić, Domagoj Kristović, Saša Kovačević, Antonio Kovačević, Nela Kovačević Bokarica, Marin Kraljev, Dora Kušan Špalj, Dženi Los, Marin Mađerić, Hrvoje Manenica, Igor Miholjek, Ina Miloglav, Enzo Morović , Zlatan Novak, Dorica Nemeth-Ehrlich, Mate Parica, Silvana Petešić, Domagoj Perkić, Tajana Pleše, Hrvoje Potrebica, Dinko Radić, Irena Radić Rossi, Marta Rakvin, Antonio Ribić, Borko Rožanković, Petar Sekulić, Bartul Šiljeg, Krešimir Šobat, Jure Šućur, Dinko Tresić Pavičić, Ante Uglešić, Marko Uhač, Željko Ujčić, Josip Višnjić, Dalibor Vugrinec, Miroslav Vuković, Igor Zirojević
Koordinatori izložbe: Domagoj Perkić i Zrinka Lucianović
Informacija o fotografiji korištenoj za plakat izložbe:
Foto: Antonio Kovačević
Voditelj istraživanja: dr. sc. Domagoj Perkić
Institucija: Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik
Lokalitet: Gomila na Osmolišu, BG 1
Mjesto: Brsečine, grad DubrovniK
Info:
AMZ PRESS
