SLO Gorenjski muzej Kranj

GMK – Otvorenje izložbe ‘Življenje v glini’

by PRESS | Jul 11, 2013 | Izložbe, Muzeji, SLO Gorenjski muzej Kranj, U Europi

U Mestni hiši u Kranju, u četvrtak 18. srpnja 2013. godine u 19 sati, otvorit će se gostujuća izložba Muzeja grada Beograda ‘Življenje v glini – Najstarejše upodobitve človeka z mlajšekamenodobnih najdišč na prostoru današnjega Beograda’, kojom će biti predstavljenje neolitičke figure starčevačkih i vinčanskih nalazišta.

>Plakati (Ustupio: GMK PRESS)

Izvor

GMK PRESS

: GMK – Poziv na otvorenje izložbe ‘Življenje v glini’. Ustupio: GMK PRESS.

Verena Perko ‘Železna nit – sprehod skozi arheološko preteklost Gorenjske’ | ‘Željezna nit – šetnja kroz arheološku prošlost Gorenjske’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 27, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzeji, Publikacije, SLO Gorenjski muzej Kranj, Stručna literatura, U Europi

Publikacija ‘Železna nit – sprehod skozi arheološko preteklost Gorenjske’ autorice dr. Verene Perko, vodič je i katalog stalne arheološke izložbe ‘Željezna nit’ postavljene u Mestnoj hiši u Kranju, u okviru Gorenjskog muzeja.

U Predgovoru se čitateljima obraća direktorica Gorenjskog muzeja Marija Ogrin.

Direktorica spominje kako je ova izložba u deset godina privukla tisuće posjetitelja. Arheološki lokaliteti na kojima su pronađeni artefakti izloženi na izložbi jedni su od najvažnijih i najpoznatijih nalazišta u Sloveniji (Mokriška jama, Drulovka, Ajdna, Bled, Kranj). Direktorica ukratko prezentira početak arheološkog istraživanja i dokumentiranja na području Gorenjske već u 16. st., spominje prve pojedince koji su prikupljali arheološke i povijesne podatke te ukratko opisuje okolnosti nastanka Gorenjskog muzeja i njegovo djelovanje.

Autorica publikacije, Verena Perko, u Uvodu opisuje okolnosti nastanka izložbe, porijeklo izložene arheolške građe, vrijeme njezine realizacije te nabraja autore i suradnike projekta.

Železna nit pripoveduje predvsem o človeku, ki se je vseskozi prilagajal naravi, se od nje učil in si jo podrejal. Njeno uničenje bi bilo tudi uničenje človeške vrste. Drugo, zelo aktualno sporočilo se nanaša na vlogo posameznika v skupnosti. Človekova spretnost in razum sta posledica brezpogojnega človeškega sožitja. Posameznik lahko preživi zgolj kot član skupnosti. Preteklost nas uči, da je skrb za skupno dobro nad individualnim. Tretje sporočilo se nanaša na prebivalstvo naših krajev. Od pradavnine dalje so se sem naseljevala ljudstva od vsepovsod in se med seboj nenehno mešala. Čistih ras ni in prav tako tudi ne večvrednih skupnosti ali narodov. Najstarejšim ljudstvom na naših tleh ne poznamo imena. (…) Slovenska sodobna kultura korenini v vseh predhodnih kulturah skupnega poselitvenega prostora in prav arheološke raziskave so potrdile, da je imel Kranj v procesu oblkovanja slovenske kulture izjemno, morda celo vodilno vlogo. Stalna arheološka razstava Železna nit je prebivalcem Kranja vrnila del te bogate preteklosti.

Željezna nit pripovijeda prije svega o čovjeku, koji se uvijek prilagođavao prirodi, od nje je učio i podređivao je sebi. Njezino uništenje bi bilo uništenje ljudske vrste. Druga, vrlo aktualna poruka se odnosi na ulogu pojedinca u zajednici. Čovjekova spretnost i razum posljedica su bezuvjetne ljudske koegzistencije. Pojedinac može preživjeti samo kao član zajednice. Prošlost nas uči, da je briga za dobro zajednice iznad individualnog. Treća poruka odnosi se na stanovništvo naših krajeva. Od pradavnine su se na ovo područje naseljavali ljudi od svuda, koji su se međusobno miješali. Ne postoje čiste rase niti više vrijednih zajednica ili naroda. Ne poznajemo imena najstarijih naroda našeg područja. (…) Korijeni slovenske suvremene kulture potječu iz svih prethodnih kultura zajedničkog naseljenog područja te su upravo arheološka istraživanja potvrdila, da je Kranj u procesu oblikovanja slovenske kulture imao izuzetnu, možda čak i vodeću ulogu. Stalna arheološka izložba Železna nit je stanovnicima Kranja vratila dio te bogate prošlosti.

(Prijevod: VJB)

Slijedi prvi dio – Vodič po stalnoj arheološkoj izložbi Željezna nit. U ovom poglavlju pokušava se dati odgovor na pitanja da li arheologija suoblikuje suvremeni svijet te tko smo (ljudi) i od kud dolazimo. Raspravlja se o arheološkim razdobljima od paleolitika do srednjeg vijeka uz navođenje svjetski poznatih lokaliteta i važnih lokaliteta u Sloveniji te renomiranih slovenskih arheologa.

Mnoge fotografije, crteži i ilustracije predočavaju arheološke artefakte, načine njihovog korištenja i izrade, te moguće scene i situacije u kojima su bili korišteni. U istaknutim pravokutnicima dodatno su naglašene određene zanimljivosti i pojedinosti.

Slijedi Slovarček – riječnik manje poznatih izraza, koji omogućuje širem krugu posjetitelja pomnije razumijevanje arheološke tematike te popis literature.

Drugi dio publikacije odnosi se na Katalog stalne arheološke izložbe Železna nit, u kojem su popisani artefakti kronološki izloženi na izložbi. Ukratko je opisano pojedinačno arheološko razdoblje po sobama u kojima je prezentirano. Izlošci su opisani nazivom, datacijom, podacima o lokalitetu, dimenzijama i inventarnim brojem. Navedeno je ukoliko se radi o kopiji, uz podatak o mjestu pohrane originala. Priložene su fotografije izabranih izložaka, vitrina i prostorija.

Na koncu publikacije ukratko su opisana arheološka razdoblja s datacijom i najvažnijim karakterisitkama, te podaci o autorici, Vereni Perko.

Zahvaljujem Gorenjskom muzeju u Kranju na ustupljenom primjerku.

U Ljubljani, 27 6 2013

Vendi Jukić Buča

Verena Perko 'Železna nit - sprehod skozi arheološko preteklost Gorenjske' | 'Željezna nit - šetnja kroz arheološku prošlost Gorenjske'. Foto: VJB.

Vodnik po stalni razstavi ‘Prelepa Gorenjska’ | Vodič po stalnoj izložbi ‘Prelepa Gorenjska’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 24, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Katalozi, Muzeji, Publikacije, SLO Gorenjski muzej Kranj, Stručna literatura, U Europi

Vodič prati izložbu ‘Prelepa Gorenjska’, novi stalni postav Gorenjskog muzeja u Kranju, koji je u prostorima dvorca Khislstein otvoren u prosincu 2012. godine.

Više o izložbi možete pročitati >ovdje.

U Uvodu direktorica Gorenjskog muzeja Marija Ogrin ukratko opisuje zemljopisni položaj Gorenjske, njezine prirodne, gospodarske i kulturne karakteristike te motivaciju nastanka izložbe te njezin koncept.

Slijedi poglavlje dr. Verene Vidrih Perko, muzeološke voditeljice stalnog postava, o tome Kako je nastajala stalna izložba Prelepa Gorenjska u obnovljenom dvorcu Khislstein. O obnovi dvorca Khislstein i postavljanju jedinstvenog stalnog postava odlučeno je 2008. godine jer se željelo na jednom mjestu prezentirati povijest Gorenjske kao pripovijest o ljudima, domovini, željezarstvu i slovenstvu. Navedene su glavne karakteristike svake od soba te koncept izložbenog postava uz mogućnosti za posjetitelje. Dr. Perko je naglasila sudjelovanje posjetitelja i stručnjaka u vidu komentara, savijeta i mišljenja tijekom izrade postava.

Slijedećih dvanaest poglavlja odnose se pojedinačno na izložbene cjeline/sobe. Svaka tematska cjelina (poglavlje) imenovana je prema citatima najvažnijeg slovenskog pisca, dr. Franca Prešerna, rođenog u Kranju, i narodnih izreka vezanih uz Gorenjsku (regiju). U svakom je poglavlju navedeno što svaka cjelina predstavlja; određene definicije i misli su podebljane, a drugom bojom istaknute su zasebne podcjeline. Katalog je ilustriran brojnim fotografijma i slikama uz koje su navedeni podaci o tome što predstavaljaju i navod datacije.

Nakon ovih poglavlja čitatelju se obraća autor izložbenog postava, arhitekt Željko Kovačić, koji ukratko objašnjava ideju koncepta i odabrane načine prezentacije građe.

Slijede fotografije nastajanja izložbe te fotografije izložbe u konačnici.

Na samom kraju, radi lakšeg snalaženja, nalaze se tlocrti izložbenog prostora na drugom katu i potkrovlju dvorca.

Vodič u .pdf formatu možete preuzeti na internetskim stranicama Gorenjskog muzeja (>ovdje).

Zahvaljujem Gorenjskom muzeju u Kranju na ustupljenom primjerku.

U Ljubljani, 24 6 2013

Vendi Jukić Buča

Naslovnica kataloga 'Vodnik po stalni razstavi Prelepa Gorenjska'. Foto: VJB.

[SLO] GMK – Izložba ‘Prelepa Gorenjska’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 21, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, SLO Gorenjski muzej Kranj

Razstava ‘Prelepa Gorenjska’ je poklon deželi in ljudem. Je pa tudi klic k srčnosti, da skrbno ohranjamo, kar smo prejeli od prednikov.

Izložba ‘Prelijepa Gorenjska’ poklon je zemlji (domovini, op. a.) i ljudima. Također je poziv k hrabrosti, da paljivo čuvamo ono što smo dobili od prethodnika.

(Prijevod: VJB.)

Izložba ‘Prelepa Gorenjska’ novi je stalni postav Gorenjskog muzeja u Kranju otvoren u prosincu 2012. godine. Izložba je koncipirana kao putovanje kroz vrijeme u dvanaest epizoda/soba na prvom katu i potkrovlju dvorca Khislstein.

S obnovnom postava započelo se 2008. godine. Izložbu je, u okviru pravila o očuvanju spomeničke baštine, arhitektonske značajke i originalno slikarstvo unutrašnjih prostorija iz 19. st., dizajnirao arhitekt Željko Kovačić. Naziv izložbe, ‘Prelepa Gorenjska’, odabran je prema naslovu pjesme Slavka Avsenika.

Prelepa Gorenjska, ponos si mi ti,
kdorkoli te vidi, te znova želi!
gorovja, planine in bistre vode,
zelene doline povsod te krase.

Spomladi, ko planšar oddide v gore,
ko mora pustiti v dolini srce,
takrat se odeneš v tisoč cvetov,
pastir pa zavriska, ker pušeljc ma nov!

Ne bom te pozabil, kjerkoli bi bil,
preveč sem lepot se že tvojih naužil!
očaka Triglava le kdo ne pozna,
na jezeru čolnič se v vetru igra.

Ponoči, ko fantič na lestvi stoji,
ko od svojga dekleta rdeč nagelj dobi,
takrat se mu lunca poredno smehlja,
a fant si zavriska ker nagelj ima.

Građa izložbe raspoređena je u dvanaest tematskih soba imenovanih prema citatima Franca Prešerna i narodnih izreka vezanih uz Gorenjsku (regiju).

U sobi Prelepa Gorenjska (Slavko Avsenik) uvodi se posjetitelje u izložbu. Fotografijama i kartama na zidovima i podu te LCD ekranima i interaktivnom maketom navode se zemljopisni, povijesni i gospodarski podaci Gorenjske regije.

Arheološka građa izložena je u drugoj sobi naziva Življenje ječa, čas v nji rabelj hudi (France Prešeren). Arheološkim artefaktima, potrebnim za poljodjelski sjedilački život, prikazuje se život seoskog čovjeka. Nalazima je prezentirana obrada i upotreba željeza. Velika pozornost usmjerena je na radoblje srednjeg vijeka (10. – 15. st.), doseljenje Slavena na ovo područje te odnose koje su Slaveni razvili sa starosjedilačkim antičkim stanovništvom.

Treća soba imenovana je Gradove svetle zida si v oblake (France Prešeren). Legendom o grofici tvrdog srca iz Pustega gradu prezentiran je način života velikaša. Izabrani izlošci svjedoče o umjetničkom blagu crkvi na području Gorenjske regije, a model protuturskog tabora podsjeća na opasnost koja je vrebala od Turaka.

Dežela Kranjska nima lepš’ga Kra(n)ja (France Prešeren) dio je postava kojim se želi predočiti povijest Kranja i život u njemu te izdvojiti tada omiljene lokacije i poznate povijesne osobe. Izlošci upućuju na obrničke djelatnosti, a rekonstruirane su i manje prostorije u kakvima su se ove djelatnosti odvijale.

Slovenskom narodnom izrekom Z vami bom na rajžo šel imenovana je peta soba – hodnik koji povezuje dva krila kata. Izlošcima su demonstrirani načini i vrste transporta kojim je Gorenjska bila povezana sa susjednim regijama i područjima.

Šesta soba, naziva Vremena Kranjcem bodo se zjasnila (France Prešeren), prikazuje razvoj obrade željeza kao temeljne gospodarstvene djelatnosti regije, koja se koristila, međuostalim, za proizvodnju poljoprivrednog oruđa.

U slijedećoj sobi, Bliža se železna cesta (France Prešeren) prezentiran je dolazak željeznice koja je unijela mnoge promjene u regiji; započet je razvoj kranjske industrije, otvarale su se trgovina te izvozili lokalni obrtnički proizvodi (sita, brave). Posebnost su panjske končnice, oslikane drvene pločice iz 19. st. – poznato je više od 600 motiva.

Žive naj vsi narodi (France Prešeren) naziv je osme sobe, koja i danas ima očuvane zidne slike. U njoj su predstavljeni Prešern, Zois, Bleweis i Aljaž, važni Slovenci koji su sredinom 19. st. postavili temelje slovenskoj narodnoj svijesti.

Deveta soba Bod moja, bod moja, ti bom lešnikov dal (slovenska narodna izreka) čuva vezenine, oslikani namještaj, narodnu nošnju i druge izabrane izloške iz zbirke gorenjske ljudske umetnosti.

Izvorno oslikana soba Od nekdaj lepe so Kranjice slovele (France Prešeren) otkriva način života uglednih građanki, koje su izgledom, obrazovanjem i načinom života pazile na ugled obitelji.

U jedanaestoj sobi, navanoj Mala projekcijska dvorana, mogu se pogledati projekcije izabranih filmova s gorenjskom tematikom.

Dvanaesta soba Ko brez miru okrog divjam, prjatli prašao me KAM? podijeljena je na više cjelina. Posvećena je 20. stoljeću kada je započeo razvoj turizma i uspon industrije, ali i ratna razaranja. Proizvodima najuspješnijih gorenjskih tvornica prezentiran je uspjeh i propast gorenjske industrije.

Osamostaljenje Slovenije, priključenje Europskoj uniji i pogled u budućnost Gorenjske, simbolično zaokružuje misao: gospodarstvo, mudrost, milosrđe, privreda su dobrote utkane u tisućljetno gorenjsko naslijeđe, koje treba uzeti kao dragocjeni oproštaj u budućnost.

Izložba obuhvaća originalne artefakte, rekonstrukcije, fotografije, filmove, slike te zvučnu prateću podlogu.

Izložbu prati >katalog. ***uskoro***

U Ljubljani, 21 6 2013

Vendi Jukić Buča

Izvor

Web

Perko, Verena (ur.). Vodnik po stalni razstavi Prelepa Gorenjska’. Kranj, 2012.

GMK - Izložba 'Prelepa Gorenjska'. Foto: VJB.

[SLO] GMK – Izložba ‘Šest tisočletij Drulovke’ [Osvrt Vendi Jukić Buča]

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 20, 2013 | Autorski osvrti, Izložbe, Muzeji, SLO Gorenjski muzej Kranj

U čast 60. obljetnice Gorenjskog muzeja u Kranju, u četvrtak 9. svibnja 2013. godine u 19 sati u Mestni hiši Gorenjskega muzeja u Kranju, otvorena je izložba ‘Šest tisočletij Drulovke’.

U nekoliko vitrina, uz tekstualne panoe i fotografije, izložena je građa pronađena tokom zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih 1956. godine sjeverozapadno od sela Drulovka kod Kranja. Iskopavanja su vodili prof. Josip i dr. Paola Korošec, uz sudjelovanje studenata arheološkog seminara Filozofskog fakulteta u Ljubljani te Andreja Valiča, kustosa arheologa u novoosnovanom kranjskom Mestnem muzeju. Ova građa postala je jedna od temeljnih zbirki kranjskog muzeja, koji se 1963. godine imenovao Gorenjski muzej.

Arheološki materijal datiran je u razdoblje kasnog neolitika. Najbrojniji nalazi odnose se na keramičke ulomke, ručno izrađenih glinenih posuda. Značajni su nalazi većih i manjih keramičkih zajemača te posuda s aplikama u obliku glave pripitomljenog goveda. Pravilno izrađeno koštano i kameno oruđe ukazuje na sofisticiran način njegove izrade. Pronađena su vretena za preslice, keramički utezi i ulomci koštanih igala za izradu tkanina te šivanje odjeće koju su izrađivali od konopljinih i lanenih vlakana. Prema nalazima ulomaka kućnog lijepa smata se da su nastambe bile izrađene od drvenih kolaca prepletenih šibljem i oblijepljenih ilovačom.

U Ljubljani 20 6 2013

Vendi Jukić Buča

Izvor

Perko, Verena Vidrih. Šest tisočletij Drulovke. Kranj, 2013.

GMK - Izložba 'Šest tisočletij Drulovke'. Foto: VJB.

GMK - Izložba 'Šest tisočletij Drulovke' - Ddr. Verena Vidrih Perko. Foto: VJB.

GMK - Izložba 'Šest tisočletij Drulovke'. Foto: VJB.

[SLO] GMK – Mestna hiša [Osvrt Vendi Jukić Buča]

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 20, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, Izložbe, SLO Gorenjski muzej Kranj, U Europi, Uncategorized

Mestna hiša nalazi se u centru starog dijela Kranja, na Glavnom trgu, i smatra se jednim od najvažnijih spomenika arhitekture u Sloveniji. Današnji izgled dobila je povezivanjem dvije cjeline – starijeg dijela, koji se spominje u 1. polovici 16. st. i mlađeg, iz 17. st.; u prizemlju se nalazi tzv. Stebriščna dvorana koja je, izgrađena početkom 16. st., bila namijenjena pohranjivanju sajmene robe trgovaca iz udaljenih krajeva, a u okviru središnjeg dijela zgrade s glavnim ulazom, izgrađen početkom 17. st., nalazi se renesansna dvoranu na prvom katu s vratima iz 1638. godine te drvenim kasetiranim stropom.

GMK - Mestna hiša. Foto: VJB.

Stalni postav obuhvaća tri stalne izložbe – djela akademskog kipara Lojze Dolinara (1893 -1970), arheološka izložba ‘Železna nit’ te etnološka izložba ‘Ljudska umetnost na Gorenjskem’.

Prostori galerije, koja se nalazi u prizemlju, namijenjeni su povremenim izložbama. U hodniku, koji vodi od ulaza do prostora galerije izloženo je nekoliko kipova Lojze Dolinara. U vitrinama se nalaze arheološki artefakti. In situ su prezentirani staroslavenski grobovi iz 9. i 10. st., otkriveni, uz ognjište, 1965. godine.

GMK - Prizemlje Mestne hiše. Foto: VJB.

Na prvom katu izložena su Dolinarova djela u većem broju. Ovaj stalni postav realiziran je 1966. godine. Lojze Dolinar, rođen 1893. godine u Ljubljani, smatra se jednim od glavnih predstavnika slovenskog kiparstva 20. st. Svoja prva kiparska djela izradio je u stilu akademskog realizma, simbolizma, secesije i slikovne, impresionističke ili neobarokne modelacije, a nakon kraćeg bivanja u Americi započeo je izrađivanje arhitekturne plastike. Radio je kao profesor kiparstva na beogradskoj Likovnoj akademiji, a u Kranj se preselio nakon umirovljenja. Kao svoje zadnje veliko kiparsko djelo izradio je Spomenik revolucije u Kranju.

GMK - Prvi kat Mestne hiše - Izložba djela kipara Lojze Dolinara. Foto: VJB.

U desnom kilu prvog kata nalazi se arheološki postav ‘Železna nit – Sprehod skozi arheološko preteklost Gorenjske’, otvoren 2002. godine. Postav je na funkcionalnoj, simboličkoj i umjetničkoj razini dizajnirao arhitekt Željko Kovačić. Izložena je građa koja potječe iz brojnih terenskih arheoloških istraživanja koje je, od osnivanja Muzeja 1953. godine do svog umirovljenja, provodio prvi kustos arheolog Andrej Valič. Izložba je koncipirana kronološki, a prikazuje čovjekov razvoj te njegovu prilagodbu i intervencije u prirodni okoliš. Posebna pozornost posvećena je tehnološom razvoju kroz arheološka razdoblja s naglaskom na obradi željeza kao važnoj gospodarskoj djelatnosti na području Gorenjske regije.

Prva soba, umjesto u klasičnoj vitrini, fosilne izloške riba i mamuta čuva u staklenom presjeku morske dubine. Drveni stilizirani bizon, s autentičnom kljovom, okrenut je prema prvoj prostoriji, leđima prema ‘budućnosti’.