U Puli se u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca u petak, 18. veljače otvara interdisciplinarna izložba hrvatsko-američkog autora Branka Gulina pod nazivom “Šaman-zanatlija-umjetnik“.
Izložba s umjetnošću povezuje sfere arheologije i antropologije, za što koristi različite tehnike i likovne izraze, poput videa, performansa, kiparstva, slikarstva i crteža.
Osnovna ideja autora je rasvijetliti neke aspekte porijekla umjetnosti i umjetnika te povezati ulogu suvremenog umjetnika s onom koji su nekad imali šamani, što se i danas može susresti u nekim zajednicama američkih Indijanaca.
Branko Gulin autor je koji je 80-ih i 90-ih godina bio prisutan na likovnoj sceni Istre i Hrvatske. Od 2002. do 2019. živio je i radio u SAD-u, gdje je stekao nova saznanja i iskustva o umjetnosti i umjetničkoj praksi izvan europskog kontinenta.
Gulinova biografija iznimno je raznovrsna i bogata. Po struci muzealac, radio je kao kustos u ondašnjem Muzeju narodne revolucije Istre (sadašnjem Povijesnom i pomorskom muzeju) u Puli i kao voditelj Grafičke zbirke u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, a niz godina je bio ravnatelj Muzeja Grada Rovinja. U SAD-u je 12 godina bio asistent u ljevaonici umjetnina akademskog kipara Nicholasa Legerosa, gdje je dogradio formalna i praktična znanja iz likovnog područja. U ljevačkoj struci stekao je iskustva u rangu majstora lijevanja umjetnina u bronci. Neki od radova koji su nastali u tom periodu bit će predstavljeni na izložbi.
Rekonstrukcija pulskog Malog rimskog kazališta odvija se već dulje od pola godine, a trebala bi biti završena tijekom ljeta. Riječ je o jedinstvenom pothvatu na domaćoj kulturnoj baštini; to jedini antički teatar u Hrvatskoj, a njegovo vraćanje izvornoj namjeni stajat će preko 20 milijuna kuna.
Uz postojeće antičke ostatke, djelomično će se rekonstruirati originalne dimenzije građevine, koje su bile znatno veće od današnjih. To je moguće učiniti u dva segmenta polukružnog gledališta, dok su na preostalom prostoru od antike naovamo niknule nove građevine: Sveučilišna biblioteka i Kaštel.
Segmenti punih dimenzija tribina napravljeni su od željezne konstrukcije; postavljanje je južne strane pri kraju, a potom slijedi sjeverna. U konačnici će Malo rimsko kazalište moći primiti između 1200 i 1500 gledatelja, što je po prilici polovica izvornog kapaciteta.
Niži dio gledališta, koji je djelomično sačuvao originalni nagib terena ali je nestao kamen od kojih su bile izgrađene stube, nadoknađen je stubama od bijelog betona. Njihova površina trenutno se pod zaštitnom oplatom, kako se ne bi oštetile tijekom izvođenja drugih radova.
Iznimno je važno da je cijeli zahvat reverzibilan: sve izvedeno moguće je ukloniti, i lokaciju vratiti u prvobitno stanje.
Prije rekonstrukcije i istodobno s njom obavlja se i konzervacija i restauracija ne samo Malog rimskog kazališta, već i drugih nalaza koji su otkriveni tijekom njegovog iskopavanja.
Jedan od detalja koji svjedoči o složenosti projekta je da je sama lokacija, u starogradskoj jezgri, zbog uskih ulica jedva pristupačna mehanizaciji neophodnoj za izvođenje radova.
Uz Arenu, Malo rimsko kazalište bit će najreprezentativniji pulski auditorij. U njemu će se održavati koncerti, kazališne predstave, projekcije na preko 330 četvornih metara velikom ekranu postavljenom na stražnjoj strani muzejske zgrade.
U planu je u njega vratiti i duh izvornog vremena: Arheološki muzej Istre planira osnovati međunarodni festival antičke drame, te tako Puli osigurati još jedan jedinstven kulturni događaj po kojem će biti prepoznata na karti relevantnih kulturnih destinacija.
U “Prozoru u prošlost” Arheološkog muzeja Istre otvorena je izložba voditeljice Zbirke podvodne arheologije Ide Koncani Uhač “Spuštaj sidro!”.
Nastanak sidra, predmeta čija se masovna upotreba podrazumijeva već desetljećima, nije bio nimalo jednostavan. U početku se za tu svrhu koristila košara napunjena kamenjem, ili pak samo kamen, kao što možemo pročitati u najranijem tekstu koji spominje takav predmet, Homerovoj “Odiseji”, negdje između 8. i 6. stoljeća prije naše ere. Iz kamenih sidara postupno su se razvila kameno-drvena, a oko 500. godine prije naše ere zamijenila su ih olovno-drvena.
Arheološki muzej Istre posjeduje nekoliko sidara. Ustanovi su ih uglavnom donirali ronioci.
Na izložbi “Prozor u prošlost”, u izlogu Carrarine 4 u Puli, izložena su tri eksponata. Dva sidra pronađena u istarskom podmorju, te srebrnjak iz vremena rimskog cara Tita, s prikazom dupina omotanog oko sidra. Uz ovaj se prikaz veže izreka “Festina lente”, “Žuri polako”. Odnosi se na promišljeno donošenje odluka. Osim što je nužan uporabni predmet, sidro, nevelik rekvizit koji sprečava da brodovi ne odlutaju na pučinu, od samog je svog nastanka imalo i duboko simboličko značenje.
Unatoč pandemiji, Arheološki muzej Istre ni ove godine neće iznevjeriti vjernu publiku Noći muzeja.
Uz pridržavanje epidemioloških mjera, posjetitelji će trenutačno otvorene izložbe, „Znanjem do zdravlja: 65 godina Medicinske škole Pula“ u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca, te „Bez zanata nema alata“ u Galeriji C8 moći razgledati 28.siječnja od od 18 do 24 sata. U isto vrijeme će se moći ući i u prostor pulske Arene.
Ovogodišnja Noć muzeja nosi naziv „Između stvarnog i digitalnog“, pa će se istodobno na Facebooku, YouTubeu, Twitteru i TikToku moći vidjeti virtualne šetnje izložbom u Svetim srcima, poslušati predavanje o tehnici ukrašavanja na rimskim keramičkim posudama, izloženima u „Prozoru u prošlost“ u Carrarinoj ulici, a i čuti noćna predavanja kustosa o amfiteatru, rimskom novcu, i drugim zanimljivim arheološkim temama.
Za najmlađe, pripremili smo jutarnje matineje s virtualnim šetnjama, a na YouTubeu će moći sudjelovati u kvizu znanja na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Pozivamo vas na znanstveni skup „Paleoradiologija susreće arheologiju 3 / Paleoradiology meets Archeology 3” koji će se održati u Arheološkom muzeju Istre u Puli, 29. studenog 2021. godine, a bit će ga moguće pratiti preko Zoom platforme:
“Paleoradiology meets Archeology” je kongres koji svake dvije godine organiziraju Hrvatsko društvo za medicinsku antropologiju i Institut za arheologiju na kojem sudjeluju paleoradiolozi i antropolozi a i drugi stručnjaci koji koriste radiološke tehnike u humanističkim istraživanjima. Kongres se obično naslanja na paleoradiološku radionicu a ove godine imamo 8 pozvanih predavača iz više zemalja. Hrvatska je na mapi paleoradiologije od 1901. kada je Gorjanović Kramberger snimio fosilne ostatke Krapinskog pračovjeka u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu te od tada prati sve trendove u ovoj zanimljivoj ali široj javnosti još dosta nepoznatoj struci.
Znanstveni skup je nastao u suorganizaciji Arheološkog muzeja Istre, Instituta za arheologiju i Hrvatskog društva za medicinsku antropologiju.
Predavanjima će biti moguće pristupiti na YouTube kanalu Arheološkog muzeja Istre od 6. prosinca 2021. godine.
Izložba Muzeja vučedolske kulture “Bez zanata nema alata” u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena za posjetitelje od petka, 26. studenog 2021. od 12:00 sati.
Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.
Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.
Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.
Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.
Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.
Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.
Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.
Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.
Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.
autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
fotografije i video: Darko Puharić
stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer
Izložbu možete pogledati od 26. studenog 2021. do 20. veljače 2022. godine svakog dana od 10:00 do 17:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Puli.
Mrežno otvorenje pratite na Instagramu, Facebooku i YouTubeu Arheološkog muzeja Istre u petak 26. studenog 2021. godine u 20:00 sati.
Nakon nadogradnje PHP-a na Portalu, brojač pregleda pojedinog posta je resetiran s datumom 29. 4. 2018. u 14h (prethodni podaci prikupljeni po brojaču započetog 21.3.2016. u 22h izbrisani su ponovnom instalacijom plugin-a). Broj pregleda po pojedinom postu prije navedenog datuma (29. 4. 2018.) nije evidentiran i uključen u prikaz, tj. prikazani broj pregleda pojedinog posta odnosi se na stanje od trenutka uključenja plugin-a. Brojač je uključen radi transparentnog praćenja broja pregleda pojedinog posta na Portalu.
Izdvojeno
Riječ Urednika – ‘Summa summarum aktivnosti 6 godina poslije osnivanja Ususret 7. godini ‘arheološke ere’ avec les bonnes résolutions pour 2016′
We use cookies to ensure that we give you the best experience on our website. If you continue to use this site we will assume that you are happy with it.Ok
