by PRESS | Dec 21, 2021 | Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj
Dragi prijatelji Muzeja grada Splita,
u godini čitanja i obilježavanja 500 godišnjice prvotiska Judite, pripremili smo za naše osnovnoškolce (ali i za vas malo starije željne znanja i zabave) edukativnu knjižicu 500 mi je godina tek! O Marku Marulicu i njegovoj Juditi.
U njoj ćete saznati više o obitelji Marulić, zanimljivosti o Marulu i o jednom od njegovih najpoznatijih djela epu Juditi, kao i koji su ga vladari i intelektualci rado čitali. Zabavit ćete se uz zajedničko rješavanje zadataka, križaljke, labirinta…
Edukativnu knjižicu možete kupiti na recepciji Muzeja grada Splita po cijeni od 30 kn.
Radujemo se vašem dolasku!
Info:
MGST PRESS
by PRESS | Dec 21, 2021 | Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj
U Galeriji Emanuel Vidović izložba Veličina Skromnosti
– Tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića
Povezanost između Petra Smajića i obitelji Emanuela Vidovića
Slikar Emanuel Vidović je, kao i ostala građanska elita na ovim prostorima, visoko vrednovao likovni folklor i tradicijske vrijednosti sela doživljavajući ih kao dio vlastite kulture i identiteta. Umjetnički predmeti koje je Vidović pronalazio i spašavao iz porušenih crkava dijele prostor s narodnim rukotvorinama koje je kupovao po seoskim sajmovima. A sasvim simbolično, baš na stolu u sredini atelijera stoji nekolicina veličinom malih, a izražajnom snagom monumentalnih kipova Petra Smajića koji je zahvaljujući slikarevom sinu Slavanu Vidoviću, dobio priliku izložiti svoje radove u splitskom Salonu Galić 1934. godine i tako izašao iz anonimnosti. U kutu sobe vide se i gusle ukrašene figurom muškarca na konju, baš one koje je na splitskoj ulici 1932. godine zapazio i otkupio dr. Slavan Vidović te predložio Smajiću da od njihovog figuralnog ukrasa načini samostalnu skulpturu. Slijedeće dvije godine Slavan Vidović je otkupljivao Smajićeve skulpture i pohranjivao ih u očevu atelijeru pa je slikara okružio s čak četrdeset Smajićevih djela od kojih su mnogi kasnije postali motivi Vidovićevih mrtvih priroda i interijera. Stari meštar je ćutio plastičku i ekspresivnu kvalitetu Smajićevih kipova potvrdio je to i Cvito Fisković kada je 1936. godine u Novom Dobu napisao Vidović s mnogo topline govorio o Smajićevim skulpturama Adama i Eve. Zanimljivo je da baš te skulpture neobično podsjećaju na elementarne forme romaničkih Adama i Eve čiji odljevi još danas krase Vidovićev atelijer. Vjerojatno nikada nećemo saznati je li Smajić pronašao inspiraciju u prvim ljudima majstora Radovana iz umjetnikova atelijera, ali Smajićeve skulpture će zauvijek ostati dio Vidovićeva duhovnog inventara. Slikar ih je posvojio i tako što ih je većinu patinirao i(li) polikromirao, čime je samo pojačao sugestivnu moć njihovih jednostavnih, ali univerzalnim značenjem nabijenih oblika. Danas u atelijeru nema četrdeset skulptura, ali preostalih trinaest, među koje ubrajamo i sudbonosne gusle, dostojno prezentiraju najautentičniji dio Smajićevog stvaranja. Štoviše, mogu poslužiti kao presjek kiparevih tematsko-motivskih preokupacija, od likova i portreta bliskih mu ukućana i prototipova njegovih seljana, preko likova životinja (Konjić, Magarac) do bliskih mu zaštitnika, Madone, anđela i sv. Roka i dati potpunu sliku o izražajnim mogućnostima Petra Smajića iz dalmatinskog razdoblja (1932.-1941.). (Nela Žižić, muzejska savjetnica Muzeja grada Splita)
______
Izložba Veličina skromnosti – tradicijski korijeni u kiparstvu Petra Smajića produžena je do 10. siječnja 2022. godine. Možete je razgledati od ponedjeljka do petka od 9 i 30 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati, a utorkom je zatvorena.
Info:
MGST PRESS
by PRESS | Nov 26, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu u četvrtak 25. studenog otvorena je izložba Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Izložba trojice autora Ivora Jankovića iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju, Dalibora Parra s Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Ivana Drnića iz Arheološkog muzeja u Zagrebu uz rekonstrukciju špilje pokazuje bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, različite načine korištenja speleoloških objekata kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja i važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.
Podijeljena na četiri cjeline, izložba u prvom uvodnom dijelu posjetitelje upoznaje sa znanstvenim disciplinama, arheologijom i speleologijom i na koji način su one povezane te daje pregled i razvoj sinergije ovih disciplina od samih početaka do danas kada se koriste suvremene istraživačke tehnike i metode. Na izložbi su predstavljeni načini korištena špilja kroz povijest kao mjesta života ali i kao mjesta smrti i kulta. Pojedine ljudske zajednice koristile su špilje u svakodnevnom životu kao privremene nastambe i torove za stoku, zatim kao trajnija staništa pa čak i skloništa i male utvrde u slučajevima opasnosti. Zbog svoje tajnovitosti špilje su oduvijek predstavljale „drugačija“ mjesta, u nekim slučajevima kao posljednja počivališta mrtvih, a u drugim, predstavljajući točke u kojima se spajaju naš i podzemni svijet, kao mjesta u kojima su održavani različiti rituali koji su uključivali paljenje vatri, gozbe uz razbijanje keramičkih posuda, pa čak i prilaganje ljudskih žrtava. Posljednji dio izložbe okrenut je budućnosti i predstavlja način na koji kao zajednica moramo pristupiti očuvanju speleološki objekata kao specifičnih geoloških formacija i ekosustava kao i arheoloških ostataka u njima.
Uz izložbu izdan je katalog Arheologija i speleologija- iz tame podzemlja do svjetla spoznaje. Autori izložbe ujedno i urednici kataloga okupili su niz stručnjaka iz raznih institucija koji se bave temama iz područja speleologije, arheologije i antropologije. U katalogu obrađena su arheološka nalazišta neandertalaca, Romualdova pećina, Pećina vlakno na Dugom otoku, stočarske špilje u Hrvatskoj, Mala pećina u Sutini, pećina Bezdanjača kod Vrhovina, Vilina špilja iznad izvora Omble, Spila kod Nakovane i Bubijeva jama te suradnja o speleologa i arheologa.
Autori tekstova u katalogu: Valerija Butorac, Vlado Božić, Giovanni Boschian, Hrvoje Cvitanović, Ivan Drnić, Stašo Forenbaher, Mladen Garašić, Katarina Gerometta, Branko Jalžić, Ivor Janković, Ivor Karavanić, Darko Komšo, Mario Novak, Dalibor Paar, Domagoj Perkić, Neven Šuica, Konstantinos Prokopios Trimmis, Dario Vujević
Izložbu posjetitelji mogu besplatno razgledati do 15. siječnja 2022. godine u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb. Od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.
Info:
AMZ PRESS
by PRESS | Nov 26, 2021 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Izložba Muzeja vučedolske kulture “Bez zanata nema alata” u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena za posjetitelje od petka, 26. studenog 2021. od 12:00 sati.
Širok spektar zanata i vrhunska kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija, a posebice standardi koje su, kao najraniji Indoeuropljani dostigli i ostavili nam ih do danas, govore o visokome životnom standardu i tehnološkim dosezima vučedolskog čovjeka. Jasno je da bez prikladna alata majstor ne može svoj zanat obaviti uspješno. Vučedolski zanatlija pokazuje da je ovo visoko civilizirano i odlično organizirano društvo poznavalo podjelu poslova, što dokazuju i radionički objekti na rubnom dijelu naselja, otkriveni u najnovijim sustavnim arheološkim istraživanjima na položaju Kukuruzišta Streim. Da bi se što uspješnije obavljao pojedini zanat, alat se morao dodatno posebno osmisliti i konstruirati te stalno unaprjeđivati. Stoga ova izložba nosi naziv „Bez zanata nema alata“.
Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unaprjeđenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije.
Među koštanim oruđem ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, spatule, višefunkcionalni koštani alat, strelice, harpuni i udice.
Premda se na obrađenim kostima jasno vide prvi tragovi piljenja – ujedno i najstariji tragovi pile uopće – pila u vučedolskoj kulturi, kao ni u ostatku svijeta tog vremenu, još nije nađena. Na lokalitetu Vučedol pronađena je pila, ali u sloju mlađem od vučedolske kulture.
Kameni žrvnjevi (zaobljene granitne ploče), od kojih su neki težili i do gotovo 30 kg, te pripadajući rastirači, bili su inventar svake kuće. Često nađeni upravo uz središnje ognjište, svjedoče o visoko razvijenoj zemljoradnji. Potreba za njima rezultirala je širenjem kulture čiji su pripadnici odlazili u udaljene krajeve u potragu za granitom kojega nije bilo u bližoj okolici njihove matične zone naseljavanja.
Uz žrvnjeve, velik je broj nalaza kamenih bruseva kojima se oštrio i obrađivao koštani alat, kamenih sjekira s rupom za nasad drške, dlijeta i batova. Brojne kamene jezgre i njihovi cijepani dijelovi (mikroliti) također potvrđuju intenzivnu zanatsku djelatnost.
Uz koštane i kamene alatke, Vučedolac je sigurno koristio alate izrađene iz drveta, a pomoćni alati bili su izrađeni i iz gline – utezi, kalemi i dr.
Svakako najveći razvoj zanatstva svojega razdoblja Vučedolac postiže u metalurgiji. S pomoću dvodijelnih i višedijelnih kalupa započinje najstariju serijsku proizvodnju metalnih predmeta, a razvojem metalurških peći manipulira metalom od kojega proizvodi nove alate – one masivnije poput sjekira, ali i posebne sitne instrumente, spatule i igle koje su služile za obavljanje detaljnijih specijaliziranih poslova.
Na izložbi je izložen originalni materijal kojega posjetitelji doživljavaju u kontekstu zanatskih radionica Vučedolaca u koje „zaviruju“ i na taj način doživljavaju tehnološka dostignuća Vučedolaca u trećem tisućljeću prije Krista. Izložbu prati video i bogato opremljen katalog.
autorice izložbe i kataloga: Mirela Hutinec, Mirna Šuljug
dizajn izložbe i kataloga: Zrinka Kukuljica Merčep
fotografije i video: Darko Puharić
stručni suradnici: Aleksandar Durman, Dora Šimić, Ivan Pavešković Burazer
Izložbu možete pogledati od 26. studenog 2021. do 20. veljače 2022. godine svakog dana od 10:00 do 17:00 sati u Galeriji C8, Carrarina 8, Puli.
Mrežno otvorenje pratite na Instagramu, Facebooku i YouTubeu Arheološkog muzeja Istre u petak 26. studenog 2021. godine u 20:00 sati.
Muzej vučedolske kulture
Info:
AMI PRESS
by PRESS | Nov 19, 2021 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zagreb
U četvrtak 25. studenoga 2021. godine s početkom u 19 sati u Galeriji AMZ, Pavla Hatza 6, održat će se otvorenje izložbe “Arheološka baština novljanskog kraja” za predstavnike medija. Za otvorenje potrebno je imati digitalnu EU potvrdu. Molimo svoj dolazak potvrdite na mail pr@amz.hr
Posjetitelji mogu besplatno razgledati izložbu od 26. studenoga 2021. do 15. siječnja 2022. godine. Radno vrijeme Galerije AMZ je od utorka do petka od 12 do 18 sati i subotom od 10 do 13 sati.
Cilj izložbe Arheologija i speleologija – iz tame podzemlja do svjetla spoznaje je ukazati na bogatstvo građe koja potječe iz špilja i jama, kao i na različite načine korištenja speleološkim objekatima kroz pretpovijesna i kasnija razdoblja. Također, želja nam je bila ukazati na važnost kvalitetne suradnje arheologa i speleologa bez koje bi mnogi važni arheološki nalazi iz speleoloških objekta ostali nepoznati.
Arheologija, kao znanost koja se bavi ljudskom prošlošću, i speleologija, koja proučava različite fenomene podzemlja, na prvi se pogled čine različitim disciplinama. Ipak, speleološki su objekti važni za razumijevanje prošlosti jer su bili dio ljudskih života od davnih vremena, gotovo od samog početka našeg evolucijskog puta. Iz tog razloga, znanstvenicima koji proučavaju minule događaje (arheolozi, paleoantropolozi, paleontolozi, geolozi), predstavljaju izvor mnogih važnih podatka. Špilje i jame, prvenstveno zbog svojih karakteristika i relativno manje podložnosti različitim vanjskim čimbenicima, pogoduju očuvanju arheoloških slojeva i građe u njima, pa su sačuvale brojne podatke i nalaze koji su na drugim vrstama nalazišta, nažalost, izgubljeni. Mnoge špilje, a ponekad i jamski objekti, svjedoče o tome da su naši prethodnici imali poseban odnos prema podzemlju.
Info:
AMZ PRESS
by PRESS | Nov 17, 2021 | Arheološki muzej Zadar, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Hrvatskoj, Zadar
Arheološki muzej Zadar sa zadovoljstvom Vas poziva na otvorenje izložbe „Pokaži mi iz čega jedeš i otkrit ću tko si“ u ponedjeljak, 8. studenog 2021. u 13 sati u Muzeju ninskih starina.
Izložba „Pokaži mi iz čega jedeš i otkrit ću tko si“ prvi put je, povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, predstavljena u Zadru 2019. godine. U ponedjeljak, 8. studenoga 2021. izložbu ćemo predstaviti javnosti u Muzeju ninskih starina u Ninu.
Najzastupljenija vrsta građe na arheološkim nalazištima ostatci su posuđa namijenjenog čuvanju, kuhanju ili posluživanju hrane. Često se prilikom istraživanja pronađe i velik broj biljnih i životinjskih ostataka. Obje grupe nalaza, svaka na svoj način, svjedoče o pre(hrani) ljudi u određenom razdoblju. Kroz izbor građe koju čuva Arheološki muzej Zadar otkriti ćemo što se, na koji način i iz čega jelo od prapovijesti do novoga vijeka.
Izbor originalne građe kao i idejne rekonstrukcije bazirane su na rezultatima novijih znanstvenih istraživanja. Naglasak je na široj javnosti manje poznatim podatcima kao što je pronalazak tragova sira na stijenkama ritona, kultnih posuda iz vremena srednjeg neolitika (5600. – 4900. g. pr. Kr.), ili nalaz sjemena rotkvice u antičkoj luci u Zatonu, koji se datira u drugu polovinu 2. st. i predstavlja najstariji materijalni dokaz za njezin uzgoj u Europi u rimsko doba.
Također, posjetitelji će imati priliku vidjeti i zapis recepata iz spisa zadarskog bilježnika Jerolima Vidulića s kraja 15. st. Po tim uputama u kuhinji Drage Drmića iz Udruge „Starinar“ iz Zadra pripremljeni su ravioli s kupusom i začin od gorušice. Ostavština bilježnika Jerolima Vidulića čuva se u Državnom arhivu u Zadru.
Izložba će se moći razgledati do 1. travnja 2022.
Organizacija izložbe: Arheološki muzej Zadar
Mjesto održavanja: Muzej ninskih starina AMZd, Trg Kraljevac 8, Nin
Autori izložbe: Natalija Čondić, Kornelija A. Giunio, Dušanka Romanović, Vladimir Kusik, Jakov Vučić, Majda Dadić i Jelena Vekić Bašić
Stručni suradnici: Dino Taras i Timka Alihodžić
Likovni postav: Jelena Vekić Bašić
Info:
AMZD PRESS
