by PRESS | May 6, 2022 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
U petak, 6.svibnja 2022 u 12 sati u Galeriji C8 otvara se izložba
RELIGIJE KAMENOG DOBA
Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar
Autori stručne koncepcije i postava: Natalija Čondić i Ivor Karavanić
Religiozan način mišljenja prisutan je jako dugo i on je jedan od fenomena po kojem se čovjek razlikuje od ostalih zemaljskih bića. Svrha izložbe „Religije kamenog doba“ traganje je za njegovim prapočetcima, odnosno ranim manifestacijama simbolike i religije. Stoga se donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.
Prapočetci religije udaljeni su desecima tisuća godina od povijesnih pisanih izvora pa smo usmjereni na proučavanje arheoloških i paleoantropoloških nalaza. Količina građe relevantne za ovu temu doista je ogromna, a potječe s brojnih lokaliteta. Izložba donosi repertoar najvažnijih nalaza kojima arheolozi raspolažu u proučavanju simbolike i duhovnog života paleolitičkih, mezolitičkih i neolitičkih zajednica šireg prostora Europe i Bliskog istoka, s posebnom pažnjom usmjerenom i na domaći, hrvatski prostor.
Arheološki nalazi o kojima je riječ u najvećoj mjeri uključuju tragove posmrtnih rituala i rituala koje možemo povezati s figurativnom umjetnošću. Na 15 izložbenih plakata kronološki su predstavljene teme koje obrađuju pojavu simbolike i religioznih poimanja izraženu putem antropomorfne i zoomorfne paleolitičke i neolitičke plastike, paleolitičkog stijenskog slikarstva i razrađenih ukopnih praksi obaju razdoblja. U vitrinama je izložena reprezentativna arheološka građa koju vezujemo uz religijski život i ritualno ponašanje zajednica kamenoga doba. Za razdoblje paleolitika to su kopije svjetski poznatih primjeraka figurativne umjetnosti, ali i drugih predmeta vezanih uz razvoj ljudskih zajednica ili obavljanje kulta, dok mlađe kameno doba predstavljaju vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke Arheološkog muzeja Zadar.
Izložbu prate bogato ilustrirani dvojezični katalog na 96 stranica i dvojezični deplijan. Tematske cjeline unutar kataloga odgovaraju onima na izložbenim plakatima, ali su opsegom opširnije i sadrže dodatna pojašnjenja.
Info:
AMI PRESS
by PRESS | Apr 27, 2022 | Izložbe, Muzeji, PRESS, SLO Narodni muzej Slovenije, U Europi
Tematski vodeni ogled ob Slovenskem tednu nakita 2022
V sklopu Slovenskega tedna nakita 2022 vas vljudno vabimo na tematski vodeni ogled stalne razstave Zgodbe s stičišča svetov in občasne razstave Zlata sled.
Nakit, s katerim se kitimo že od nekdaj, ni samo odraz mode, temveč tudi izraz identitete, statusa, vere in načina življenja. Občudovali bomo bolj ali manj razkošne oprave žensk od prazgodovine do devetdesetih let prejšnjega stoletja: od skromnih kamenodobnih obeskov, prek čudovitih jantarnih in steklenih ogrlic in zlatih diademov iz železne dobe do sodobnega oblikovanja nakita.
Vodi Petra Brodar, univerzitetna diplomirana arheologinja.
Vstop prost.
Priporočamo predhodne prijave na arheozabava@nms.si.
Bogastvo steklenih in jantarnih izdelkov iz starejše železne dobe (6. do 5. stoletje pr. Kr.).
Info:
NMSL PRESS
by PRESS | Apr 22, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb
Izložbom „Arheoples“ i prigodnim interaktivnim digitalnim programom Arheološki muzej u Zagrebu pridružuje se 27. Edukativnoj muzejskoj akciji – PLES. Posjetitelji izložbu mogu razgledati u Galeriji AMZ od 25. travnja do 18. svibnja 2022. godine.
Pristup interaktivnim digitalnim sadržajima moguć je na mrežnim stranicama Muzeja:
https://amz.hr/hr/edukacija/arheoples/
Ples je univerzalni jezik izražavanja poznat od najranijih dana ljudske povijesti, a nije stran ni životinjskom svijetu. Kao spona između pokreta i glazbe, a zahvaljujući neograničenim mogućnostima izraza i forme, ples je tema u kojoj se svaki muzej na neki način može pronaći. Arheološki muzej u Zagrebu pronašao se u ARHEOPLESU, priči o plesu koja se može pratiti od vremena neandertalaca pa sve do srednjeg vijeka.
Mnogi arheološki nalazi upravo potvrđuju postojanje plesa u mnogim ljudskim zajednicama od vremena starijeg kamenog doba. Priča o plesu može se vidjeti kroz izložbu u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu, te kroz nekoliko zanimljivih i interaktivnih digitalnih sadržaja.
Završetkom izložbe 18. svibnja 2022. prigodno obilježavamo Međunarodni dan muzeja.
Galerija AMZ, Pavla Hatza 6, Zagreb
radno vrijeme
utorak – petak 10 – 18 sati
subota 10 – 13 sati
Info:
AMZ PRESS
by PRESS | Apr 12, 2022 | Arheološki muzej u Zagrebu, Izložbe, Muzeji, PRESS, U Europi, U Hrvatskoj, Zagreb
Arheološki muzej u Zagrebu partner na izložbi “Neandertalci” u Galeriji Cloverfield (Pod zidom 12, Zagreb) čije otvorenje će se održati 14. travnja 2022. godine s početkom u 20 sati. Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja 2022. godine.
Na izložbi Neandertalci studentice Akademije likovnih umjetnika Sveučilišta u Zagrebu, Nikolina Žabčić i Maja Perak, svojim ilustracijama koje su prvotno objavljene u specijalu Večernjeg lista oživljuju ljudske pretke, svaka u svojem prepoznatljivom rukopisu interpretirajući svakodnevicu neandertalaca, duboko ukorijenjenu u golo preživljavanje. Ilustracije su nastale kao odgovor na želju da se tema neandertalaca aktualizira u svijetu koji nije prestao čeznuti za upoznavanjem i razumijevanjem ljudske prošlosti.
Projekt Neandertalci okupio je interdisciplinarni tim znanstvenika, novinara, urednika, muzealaca i kustosa kako bi temu staru desecima tisuća godina učinio razumljivom te estetski privlačnom suvremenom čovjeku.
Od iznimne važnosti za približavanje ove zanimljive populacije široj javnosti je i aktualni projekt Integrating Neandertal Legacy: From Past to Present (iNEAL), na čijem je čelu prof. dr. sc. Ivor Janković s Instituta za antropologiju. Cilj ovog projekta, koji uključuje čak 30 zemalja i 60 stručnjaka, jest povezivanje i dijalog znanstvenika diljem Europe u svrhu usklađivanja rezultata dugogodišnjih istraživanja neandertalaca, ali i spoznavanje nedostataka, kako bi se pripremio teren za brojna buduća istraživanja. Sudjelovanjem na projektu Neandertalci, projekt iNEAL postiže još jedan svoj cilj – uključivanje naslijeđa neandertalaca u sadašnjost.
U svojoj težnji za prepoznatljivošću u domeni kulturnog turizma, Hrvatska svakako treba težiti isticanju iznimnih otkrića neandertalaca na Hušnjakovu brdu u Krapini, kao i kasnih neandertalaca u špilji Vindija kraj Varaždina. Naši krajevi ovim su se specifičnim nalazištima upisali na geografsku kartu staništa praljudi, koji su kao lovci i sakupljači živjeli u gotovo polarnim uvjetima.
Pismo glavnog urednika Večernjeg lista, organizatora izložbe Neandertalci:
Poštovani,
odlučili smo otputovati tisućama godina unatrag. Vrijeme je to kada se na svjetskoj pozornici pojavio Homo sapiens, osvajač koji je u kratkom razdoblju promijenio svijet i modelirao ga u skladu sa svojim potrebama.
U svojem se osvajačkom pohodu nije libio obračunati sa svim drugim ljudskim vrstama. A upravo je Hrvatska ta pozornica na kojoj se odigrala jedna od posljednjih povijesnih epizoda u kojoj glavne uloge igraju Homo sapiens i neandertalac.
Neandertalska kultura iščeznula je nakon što se na europskim obzorima prije pedesetak tisuća godina pojavio moderni lovac iz Afrike.
Teorija je mnogo, no sve one vrte se oko jednog pitanja: je li moderni čovjek presudio starijem bratu ili u nama i danas živi neandertalac?
Znanstvenici postupno, djelić po djelić sklapaju mozaik, priznajući kako je još uvijek mnogo otvorenih pitanja.
Ovom su izložbom neandertalci izronili iz prošlosti i dobili lica zahvaljujući suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti.
Tako se nastavlja uspješna suradnja Večernjeg lista i Akademije likovnih umjetnosti.
Dražen Klarić
glavni urednik Večernjeg lista
Tvrtka Cloverfield u suradnji s organizatorom izložbe Večernjim listom te partnerima, Arheološkim muzejom u Zagrebu i Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu – aktivan je dionik u popularizaciji projekta Neandertalci. Istoimenom izložbom Cloverfield nudi još jednu platformu za popularno-znanstvenu prezentaciju ove uzbudljive teme, koja se predstavlja radovima studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu kao i replikama paleolitičkih artefakata iz stalnog postava Arheološkog muzeja u Zagrebu. Partner izložbe je također Institut za antropologiju, sa svojim projektom Integrating Neandertal Legacy: From Past to Present. U procesu popularizacije ove teme, Cloverfield je točka susreta istraživanja, suradnje s umjetnicima, arheolozima i kustosima, a čiji se rad iz ovog sjecišta širi prema najraznolikijoj publici.
Info:
AMZ PRESS
by PRESS | Apr 7, 2022 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Europi, U Hrvatskoj
OTVORENJE IZLOŽBE “TAJNE ŠIVANIH BRODOVA ANTIČKE LUKE U ZATONU KOD NINA”
Izložba Dušanke Romanović „Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina – Pregled istraživanja i dosadašnji rezultati“ otvara se u pulskom Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca sutra, 7.travnja u 19 sati. Izložba pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju šivanih brodova pronađenih u luci u Zatonu, njihovu važnost i dosadašnje rezultate.
Antički Nin (Aenona), iako se nalazi na moru, imao je svoju luku 2,5 km jugozapadno na rtu Kremenjača. Zatonska luka imala je veliko značenje za ekonomiju municipija Enone. Bila je privremena postaja na ovom dijelu pomorskog puta istočne jadranske obale, između Grčke, južne Italije i sjevernog Jadrana, gdje su brodovi tražili sklonište na kraju svog putovanja ili od nevremena.
Od otkrića antičke luke u Zatonu kod Nina prošlo je već 55 godina, a prva istraživanja proveo je Zdenko Brusić. Luka je na istočnoj, unutrašnjoj strani, imala operativnu obalu za pristajanje brodova i pretovar tereta, a funkcionirala je puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. st., intenzivno se koristila do kraja 3. st., a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. st.
Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostatci su triju šivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurnošću može atribuirati Liburnima. Ostatci prvog šivanog broda Zaton 1 otkriveni su 1966., a 1979. g. brod je dokumentiran i izvađen. Ostatci drugog šivanog broda Zaton 2 otkriveni su 1982., a 1987. g. brod je dokumentiran, izvađen i pohranjen u Arheološkom muzeju Zadar. Nakon duže pauze od 15 godina sustavna arheološka istraživanja luke nastavljena su 2002. g. kada je pronađen i treći šivani brod Zaton 3. Od tada istraživanja s manjim prekidima traju sve do danas, a zadnja kampanja provedena je 2019. g. kada je brod Zaton 3 detaljno dokumentiran i kada je napravljen njegov 3D georeferencirani fotogrametrijski model.
Šivani brodovi jedinstveni su zbog načina međusobnog spajanja platica tehnikom šivanja. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Razvedena obala istočnog Jadrana sa specifičnim uvjetima plovidbe doprinijeli su razvoju posebne tradicije brodogradnje kod Liburna. U antičkoj luci u Zatonu otkrivena su tri broda rađena tehnikom šivanja. Pronađeni su u sloju s rimskim materijalom pa brodovi svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kada Rimljani gospodare ovim prostorom. Na istočnoj jadranskoj obali, uz tri zatonska šivana broda, zasad je otkriveno još šest rimskih šivanih brodova koji datiraju u razdoblje između 1. i 2. st., u Caskoj, Puli i Poreču.
Antički pisci također spominju specifičan tip histarskih i liburnskih brodova poznatih pod nazivom serilija (serilia) te način njihove gradnje. Tako Marko Pakuvije u 2. st. pr. Kr. kaže: „Nikakav tesarski klin ne drži na okupu sklop brodskog trupa, nego je on šivan lanom i žukovom užadi“. Brnistra je danas kod nas gotovo potpuno zaboravljena tekstilna sirovina, a bila je poznata već u antičko doba kada su ju Grci i Rimljani uvelike koristili kao sirovinu za izradu užadi i mreža.
Osobitost je u načinu spajanja platica (vojeva) međusobno šivanjem kroz rupice koje su bile probušene kroz vanjsku oplatu. Nakon što su rupice napravljene, snop konopa za brtvljenje bio je položen duž gornje strane šava na spoj dviju platica. Nit za šivanje zatim se provlačila kroz probušene rupice, preko konopa za brtvljenje, i čvrsto povlačila da se učvrsti dok se dvije daske oplate ne bi spojile kao jedna. Da bi spriječili proklizavanje niti za šivanje, nakon što je nit bila dobro zategnuta, u svaku je rupicu bio umetnut mali drveni čavao. Preko svega se još premazivala smola kako bi se postigla vodonepropusnost plovila. Brodograditelji su na rebrima napravili prilično velike utore da bi izbjegli loše prianjanje između rebara i oplate i da bi se izbjeglo oštećenje šavova. Ti su otvori na rebrima služili i kao slivnice. Rebra su bila pričvršćena za vanjsku oplatu drvenim čavlima koji su prolazili kroz rebra i oplatu.
Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena. Od tri zatonska broda prva dva su izvađena iz mora, dok je treći još uvijek u moru i od sva tri pronađena broda, sačuvani ostatci ovog trećeg nalaze se u najboljem stanju. Podatci o prvom i drugom pronađenom šivanom brodu u antičkoj luci u Zatonu poznati su nam uglavnom iz sačuvane dokumentacije, koja i nije opsežna, dok najviše podataka imamo za treći šivani brod.
Brod Zaton 1 je nakon vađenja 1979. g. konzerviran, ali iz nepoznatih razloga njegova konzervacija nikad nije završena. Brod Zaton 2 u bazenu s vodom je na svoju konzervaciju čekao punih 27 godina, od 1987. g. kada je izvađen do 2014. g. kada se započelo s njegovim čišćenjem, a 2015. g. i s konzervacijom otopinom polietilen-glikola.
Sva tri broda građena su na isti način, s određenim razlikama u samoj konstrukciji. Brodovi leže na kobilici koja je bila centralni dio broda od kojeg se vojevi (nizovi) šire na obje strane. Vanjska je oplata bila povezana s različito očuvanim rebrima. Brodovi Zaton 2 i Zaton 3 imaju djelomično sačuvanu i unutrašnju oplatu, dok brod Zaton 3 ima sačuvanu i hrptenicu s temeljnicom za jarbol.
Drveni elementi brodske opreme, užad i jedra vrlo su rijetko sačuvani u arheološkom kontekstu. U neposrednoj blizini svih triju brodova pronađeni su brojni arheološki ostatci i brojni predmeti izrađeni od organskog materijala (koža, drvo, konop), među kojima su vrlo značajni oni koji su bili dio brodske opreme. Tako možemo izdvojiti vrijedne nalaze kao što su drveni kolotur, stezalica ili „šuplja glava“ te priteg (zatezač) za jedro.
Za sada je nejasno koju su funkciju šivani brodovi imali u luci. Vrlo je vjerojatno da su se koristili višenamjenski, od utovara/istovara robe kao pomoćni brodovi, za prijevoz putnika ili tereta na užem području i/ili za kraća međuotočna putovanja. Šivani brodovi pokretani su snagom vjetra, pomoću jednog, vjerojatno križnog jedra. To sa sigurnošću možemo potvrditi za brod Zaton 3 koji ima sačuvanu hrptenicu s temeljnicom za jarbol. O njihovoj veličini nije, za sada, moguće govoriti sa sigurnošću. Od sva tri broda jedino je brod Zaton 2 imao gušće postavljena rebra pa možemo pretpostaviti da se koristio za prijevoz težeg tereta. Radijus kretanja takvih brodova nije mogao biti velik i vjerojatno je riječ o međuotočnoj plovidbi zadarskim arhipelagom.
Na izložbi posjetitelji se mogu upoznati sa šivanim brodovima preko izložbenih panoa koji tematski obrađuju cjeline (uvod, tehnika šivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, brodska oprema i analiza). Također mogu vidjeti originalne dijelove brodske konstrukcije brodova Zaton 1 i Zaton 2, kao i dijelove brodske opreme. Imaju priliku vidjeti dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1 : 1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1 : 10. Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Dođite i otkrijte tajanstveni svijet šivanih brodova…
Info:
AMI PRESS
by PRESS | Apr 1, 2022 | Arheološki muzej Narona, Izložbe, Muzeji, Narona, PRESS, U Hrvatskoj
Izložbe
Istočnomediteransko staklo – Kolekcija staklenih akvizicija iz Muzeja antičkog stakla u Zadru
i
Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona
Ovim putem Vas pozivamo na dvije izložbe staklenih predmeta koje predstavljaju zaključni dio međumuzejskog programa i suradnje arheoloških muzeja iz Zadra i Vida.
Izložba će biti otvorena 08. travnja, a ostaje otvorena do 6. lipnja 2022. godine.
U Arheološkom muzeju Narona uskoro se predstavlja izložba Istočnomediteransko staklo – Kolekcija staklenih akvizicija iz Muzeja antičkog stakla u Zadru. Radi se o izboru staklenih predmeta iz nekadašnje privatne kolekcije Ante Grčića koja je danas dio fundusa Muzeja antičkog stakla u Zadru.
U izložbenom postavu moći će se razgledati neka od vrhunskih ostvarenja istočnomediteranske staklarske produkcije. Najveći dio građe odnosi se na razne oblike boca, čaša i vrčeva, dok manji dio sačinjavaju nakitni predmeti.
Selekciju i odabir građe izvršili su autori izložbenog postava viši kustosi Muzeja antičkog stakla u Zadru dr. sc. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić.
Gostovanje izložbe Muzeja antičkog stakla u Zadru je integralni dio programa u kojem će Arheološki muzej Narona putem izložbe Staklo: nove akvizicije Arheološkog muzeja Narona predstaviti svoju novu kolekciju naronitanskog stakla ostvarenu otkupom. Na izložbi se prikazuje 35 staklenih predmeta iz antičkog i jedan predmet iz novovjekovnog razdoblja. Predstavljeni rimski nalazi, sudeći prema stanju sačuvanosti, vjerojatno su pripadali nekoj od naronitanskih nekropola.
Info:
AMN PRESS
