[D] SMAC – Staatliches Museum für Archäologie Chemnitz (State Museum for Archaeology in Chemnitz) [osvrt Kristina Dragčević Gwirtzman]

http://www.smac.sachsen.de/en/ueberuns.html

Galerija fotografija [autor Kristina Dragčević Gwirtzman]

SMAC - Staatliches Museum für Archäologie Chemnitz (State Museum for Archaeology in Chemnitz). Autor: KDG.

SMAC – Staatliches Museum für Archäologie Chemnitz (State Museum for Archaeology in Chemnitz). Autor: KDG.

 

Kratko i jasno – SMAC je jedan od najbolje prezentiranih arheoloških muzeja koje sam ikada posjetila!

Radi se o mladom muzeju koji je svoja vrata javnosti otvorio tek 2014. godine. Nalazi se u prostorima nekadašnje robne kuće Schocken, ikone arhitektonskog pokreta „Neues Bauen“, u gradu Chemnitzu. U muzeju je prezentirana građa koja pokriva ca. 300 000 godina ljudske prošlosti. Stalni postav muzeja proteže se na tri kata, na preko 3000 četvornih metara. Prvenstveno mapira arheološku prošlost i razvoj njemačke pokrajine Saske.

Posjetilac, doslovce se „uspinjujući“ po arheološkim slojevima, zahvaljujući vrhunskim i inovativnim prezentacijama rađenima u skladu s najvišim tehnološkim standardima, na najbolji mogući način uči i doživljava prirodne i kulturne promjene – od glečera i pračovjeka do Homo sapiensa, od ljudi prije naše ere do ljudi naše ere, preko srednjeg vijeka pa sve u industrijsku eru.

Istražujući ovaj muzej, osjećate se kao da ste akter u znanstveno-fantastičnom filmu u kojem lutate kroz neki sterilan, moderan laboratorij gdje je, na principu vremenskog stroja, pohranjena „cjelokupna“ ljudska prošlost. Informativni paneli su dvojezični, jasni, iscrpni i čistog dizajna. Postoji i nekoliko interaktivnih komora u kojima imate na volju sami birati koje vas teme najviše zanimaju i o čemu želite saznati više.

Prezentacija svake zbirke izuzetno je pomno razrađena. Ovo je naprosto muzej u kojem posjetitelj zaista puno toga nauči. Postaju mu/joj jasne čak i stvari koje se naizgled čine prilično kompleksnima. Ovime je u potpunosti ostvarena idejna zadaća koju je vodstvo muzeja stavilo pred sebe: „Discovering cultures – Understanding history“. SMAC je definitivno muzej koji može biti ogledni primjerak vrhunske muzejske prezentacije u skladu sa najnovijim tehnološkim dostignućima i primjer vrhunske znanstvene interdisciplinarne suradnje.

Kristina Dragčević Gwirtzman

U Zagrebu, 4. travnja 2016.

 

Short and clear – SMAC (State Museum for Archaeology in Chemnitz) is one of the best presented archaeological museums I ever visited!

SMAC is a „young“ museum which opened its doors to the public in 2014. It found its „home“ in the former Schocken department store – an icon of the architectural movement „Neues Bauen“.

The museum presents roughly 300 000 years of cultural history. The permanent exhibition spreads on three floors, on 3000 square meters and maps the archaeological history and development, mainly of the Saxony region, but not exclusively.

A visitor is literally „climbing up“ the archaeological layers, all thanks to the spectacular and highly innovative presentations following the latest technological standards, learning and experiencing natural and cultural changes – from glaciers and early humans, to our era, medieval times and into the industrial era.

Exploring this museum one feels like a character in a science-fiction movie in which one wanders through some sterile, modern lab, where, on the principle of the time machine, one finds a selection of material  symbolically covering the „entire“ human history.

Informative panels are bilingual, clear, with enough important and detailed information providing a good source of knowledge both for general and professional audience. The design of the panels/information stations is very clear, aesthetic and above all functional. There are also several interactive „chambers“ which represent an interesting medium for interactive participation allowing visitors to „add their own contribution“ and in return gain some extra knowledge in a fun and creative way.

The presentations of each and every museum section are done in a meticulous way, yet  following a clear logic, trying to understandably present even things that are usually quite complex to comprehend, especially to general public. As the famous quote goes: „If you can’t explain it simply, you don’t understand it well enough.“ Well, the experts working at creating those presentations at the SMAC museum definitely do understand it very well

The result of their knowledge is a museum in which a visitor inevitably learns a lot and understands the tasks of archaeology better.  With this as a result, the main idea of the museum, „Discovering cultures – Understanding history“, is definitely achieved.

SMAC is a museum which can serve as an example of how a careful and reasoned combination of ancient and modern yields an amazing museum presentation which truly every visitor enjoys. Moreover, it also proves once again how important an interdisciplinary approach is for achieving good results.

Kristina Dragčević Gwirtzman

Translation: KDG

[CH] NONAM – North America Native Museum [osvrt Kristina Dragčević Gwirtzman]

Originalan naziv: NONAM, Nordamerika Native Museum, Indianer und Inuit Kulturen

Adresa: NONAM, Seefeldstrasse 317, 8008 Zürich

Web adresa:

https://www.stadt-zuerich.ch/kultur/de/index/institutionen/nonam_indianer_inuit_kulturen/ausstellungen.html

Galerija fotografija [autor Kristina Dragčević Gwirtzman]

PRESS fotografije [Ustupio: NONAM PRESS]

NONAM. Fotografija: KDG.

NONAM. Fotografija: KDG.

Muzej Sjevernoameričkih Indijanaca i Inuita posvećen je umjetnosti i kulturi domorodnih stanovnika koji su živjeli na prostorima današnje Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Sačinjen je od predmeta iz privatne zbirke Gottfrieda Hotza (collection Hotz) koju 1961. godine od vlasnika otkupljuje grad Zurich. Zbirku kasnije novim predmetima dopunjava Hans Läng, sve do umirovljenja. Muzej, uz stalni postav, na godišnjoj razini organizira i jednu do dvije tematske izložbe.

NONAM svakako vodi dobru marketinšku politiku. Promotivni posteri i informativni članci o muzeju nalaze se u gotovo svakom turističkom vodiču i brojnim brošurama kojima se predstavljaju zanimljivosti grada Zuricha. Posjetitelj Zuricha kojeg zanimaju umjetnost i povijest/arheologija nakon ovako intenzivnog predstavljanja pomislit će kako se radi o muzeju kojeg nipošto ne smije izostaviti, a zapravo se radi o vrlo malom muzeju sa skromnim postavom. NONAM se predstavlja kao muzej prilagođen svim dobnim uzrastima, no prema vlastitoj procjeni, rekla bih da je radi vrlo pojednostavljenog prikaza i malobrojne količine predmeta, ipak prikladniji mlađim posjetiteljima. Veličina cijelog izložbenog prostora i bogatstvo zbirke mogli bi se usporediti tek s manjim muzejskim „krilom“ nekog etnološkog muzeja.

Na samom ulazu u Muzej rečeno mi je da je zapravo najveća vrijednost ovog muzeja njegova specijalizirana knjižnica, no u nju nije moguće ući prije prethodne najave i pismenog odobrenja nadležne osobe. Je li knjižnica uistinu toliko bogata i interesantna, nisam mogla provjeriti iz prve ruke, pošto je moj posjet bio spontan i nenajavljen.

Stalni postav obuhvaća šest različitih regija Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Posjetitelj tako može dobiti skroman uvid u način života domorodnih stanovnika Velikih ravnica (Great Plains) i Prerije (Prairie), Sjeveroistočnih šuma (NortheasternWoodlands), subarktičkih i arktičkih zona te jugozapadne pustinje (Southwestern Desert). Među izloženim predmetima, ističu se nošnje i uporabni predmeti iz svakodnevnog života, posebice kanui i čamci koji impresioniraju svojim dizajnom, materijalom izrade i dimenzijama. Zbirka također obuhvaća mali broj prepariranih životinja, među kojima sjevernoamerički bizon zauzima dominantno mjesto.

Stalni postav također ima i zvučnu sobu u kojoj se mogu doživjeti najupečatljiviji zvukovi svake od navedenih regija. Njih čine govor naroda spomenutih geografskih regija (Inuita, naroda Kwakiutl, Hopi, Navajo), pjesma, bubanj te razni zvukovi prirode. Koliko je zvuk i govor tim narodima bio važan, govori činjenica da se tradicija Sjevernoameričkih Indijanaca prenosila isključivo usmenom predajom.

Informativne pločice uz eksponate vizualno su privlačne te nose zanimljive i korisne tekstove kojima se naoko „neugledni“ predmeti pretvaraju u prave dragocjenosti. Jedina zamjerka jest nepostojanje dvojezičnih tekstova, pa ukoliko ne znate njemački, bivate zakinuti za zanimljive informacije ili ste pak primorani uzeti službeno vodstvo.

Muzejska trgovina nudi zanimljive i živopisne suvenire koji izgledaju vrlo autentično. Na raspolaganju su također neke publikacije poznatih izdavačkih kuća o životu Indijanaca i Inuita, no nažalost u prodaji nema muzejskog kataloga koji bi primjerice bio od koristi nekome tko proučava ovu tematiku.

Ukoliko ste pripadnik stručne javnosti ili su pak Sjevernoamerički Indijanci i Inuiti područje vašeg interesa, od ovog muzeja nemojte previše očekivati. Ukoliko ste pak samo radoznali posjetitelj koji ima malo slobodnog vremena u Zurichu te želi „na brzaka“ dobiti „ideju“ kako u stvarnosti izgledaju neki od uporabnih predmeta spomenutih naroda, tada će za vas ovaj muzej biti sasvim dovoljan.

Ipak, najvažnije je reći da će, bez obzira na vlastita očekivanja i interese, nakon obilaska ove malene zbirke, najvažniji cilj muzeja biti neupitno postignut – spoznat ćete (ili pak potvrditi već postojeće znanje) kako Inuiti nisu Indijanci, a razlika između plemena Lakota, Tlingit i Hopinije ništa manja no razlika između, primjerice, Finaca, Španjolaca i Švicaraca.

Kristina Dragčević Gwirtzman

U Zagrebu, 4. 3. 2016.

NONAM – Nordamerika Native Museum

Das NONAM bietet spannende Einblicke in die Welt der Indianer und Inuit.
Kleine und grosse Besucher begeben sich auf eine lebendige Entdeckungsreise von der Arktis bis in den Südwesten Nordamerikas. In diesen Gebieten leben die Indianer und Inuit unter äusserst verschiedenen Bedingungen, welche ihr Dasein bestimmen und ihre Kulturen prägen.
Unternehmen Sie einen Streifzug durch unseren sinnlichen Museumsparcours – zahlreiche Objekte warten darauf, entdeckt zu werden!

Angebote
Dauerausstellung, wechselnde Sonderausstellungen, Medienraum, Klangraum «Soundscape», Bodmer-Galerie. Konzerte und Vorträge sowie viele Angebote für Kinder (Ferienprogramme, Workshops und Kindergeburtstage).
Öffentliche Führungen in der Dauerausstellung: jeden Sonntag, 12.00 Uhr
Detaillierte Informationen zu Ausstellungen, Führungen und Veranstaltungen finden Sie unter www.nonam.ch

Preise
Erwachsene: CHF 12.- / CHF 8.- (ermässigt)
Kinder:            CHF 6.- / CHF 4.- (ermässigt)
Familien:         CHF 25.-

Öffnungszeiten
Di-Fr    13-17 Uhr
Sa/So 10-17 Uhr

Anfahrt
Seefeldstrasse 317
8008 Zürich
Tram 2/4, Bus 33, S6/S16: bis Haltestelle Tiefenbrunnen
Bus 912/916: bis Haltestelle Zollikon Bahnübergang

Kontakt
+41 44 413 49 90
nonam@zuerich.ch

Infrastruktur
Fotografieren erlaubt, Cafeteria, Shop, WC, WC für Behinderte, Rollstuhlgängig
Pavillon mit Snack- und Getränkeautomat.
Bei schönem Wetter lädt der Hof zum Picknicken ein.

Izvor

NONAM PRESS

AMZ – Izložba ‘Sjeverni Iberi – život, smrt i ritual s druge strane Pirineja’ [osvrt Robert Tabula | fotografije VJB]

Vrijeme trajanja: 24. ožujka – 16. kolovoza 2015.

Autori izložbe: Gabriel de Prado, M. Carme Rovira, te suradnici (David Asensio, M. Carme Belarte, Marta Campo, Ferran Codina, Gustau Garcia, Lluís Garcia, Anna M. Garrido, Javier López-Cachero, Aurora Martín, Enriqueta Pons, Jordi Principal, Joan Sanmartí, Javier Velaza)

Autor postava: Šesnić&Turković

Eksponat s izložbe 'Sjeverni Iberi – život, smrt i ritual s druge strane Pirineja'. Foto: VJB.

Eksponat s izložbe ‘Sjeverni Iberi – život, smrt i ritual s druge strane Pirineja’. Foto: VJB.

Sjeverni Iberi su obitavali na sjeveroistočnom dijelu Pirenejskog poluotoka.

Ova pretpovijesna populacija je razvila bogatu kulturu koja je cvjetala pola tisućljeća. Razvijena poljoprivreda, pismo koje još uvijek nije dešifrirano, trgovina i suradnja s drugim kulturama tadašnjeg razdoblja, okrutnost u ratnim sukobima i zanimljivi pogrebni običaji, obilježili su ovu zanimljivu pretpovijesnu populaciju. Izložba u Arheološkom muzeju Zagreb je posebna po tome što većina izložaka nikada nije izlazila s područja Španjolske, a neki artefakti nikada nisu bili izloženi. Postav izložbe je podijeljen na različita područja života sjevernih Ibera, uz dobra likovna rješenja i iscrpne tekstove svaki posjetitelj može sam odrediti koliko će informacija upiti, koje će tekstove preskočiti, a ispred kojih će se vitrina najduže zadržati. Nezaobilazni audiovizualni sadržaji dodaju još jedan sloj koji nam približava ovu posebnu kulturu na način koji ne iziskuje nikakvo posebno predznanje. Izložba je vrlo jasna i protočna, nijedan artefakt nije nezanimljiv ili neupadljiv. Svaki dio ove izložbe nosi svoju priču, od malih olovnih smotuljaka ispisanih s iberskim pismom, preko velikog nadgrobnog spomenika, do prekrasnih mlinova i ritualno savijenih korica za mačeve.

Pogrebni običaji su bili relativno uobičajni, ali su iz nekog razloga, određeni broj novorođenčadi pokapali ispod podova u kućama. Teško je zaključiti jesu li tako pokapali novorođenčad zbog ritualnih ukopa ili zbog religijskih uvjerenja, ali to je još jedna zanimljivost koja proširuje i produbljuje priču o ovoj kulturi.

Izložba će sasvim sigurno privući velik broj posjetitelja, koji će imati priliku, na samom kraju izložbenog prostora isprobati nekoliko zanimljivih interaktivnih igara na tabletima. To su vrlo simpatične i dobro osmišljene mozgalice i slagalice koje u isto vrijeme izvlače posjetitelja iz uloge promatrača u ulogu privremenog istraživača i arheologa. Uz provjeru znanja o samoj izložbi, ove interaktive igre i potiču razvijanje svijesti o otkrivanju prošlosti i samoj važnosti toga otkrivanja i tkanja povijesti.

Sjeverni Iberi su sami po sebi relativno slabo eksponirani pripadnici pretpovijesnog razdoblja, čije je vrijeme ugrabljeno od strane puno razvikanijih Gala, Kartažana, Grka i Rimljana koji su se pokazali kobnim za sjevernoibersku priču. Osvajanja tijekom i nakon drugog punskog rata poslali su ovu kulturu putem svih ostalih osvojenih i ‘zaboravljenih’ kultura. Zahvaljujući predanom radu arheologa, istraživača i muzejskih djelatnika život sjevernih Ibera se nastavlja.

U Zagrebu, 18. 4. 2015.

Robert Tabula

>Galerija fotografija [Foto: Vendi Jukić Buča]

>Katalog

[IL] BLM – Izložba ‘By the Rivers of Babylon’ [osvrt Kristina Dragčević Gwirtzman]

Autor:   Dr. Filip Vukosavović,

Kustos, Bible Lands Museum Jerusalem

 

Kao dodatak sjajnom stalnom postavu, Bible Lands Museum u Jeruzalemu 1. veljače 2015. otvara izložbu velikog značaja i upečatljivog imena „By the Rivers of Babylon“. „Na obali rijeka babilonskih…“ dio je citata poznatog nam iz biblijskog Psalma 137 i kao takav odabran je za naslov same izložbe.

Već sam u >prvom predstavljanju Bible Lands Museum pisala kako većina ljudi, kada se u nazivu nečega spominje riječ Biblija, tome nečemu automatski pridaje religiozni karakter i misiju. Iz tog razloga nemali broj posjetioca muzeja misli kako će u ovom muzeju sva nastojanja biti usmjerena potkrepljivanju vjerskih dogmi, no već nakon kratke šetnje muzejom postaje jasno kako je Bible Lands Museum osnovan upravo iz suprotnih razloga – kako bi se ustvrdilo što je iz biblijskih priča povijesno provjerljivo, gdje su i kako su živjeli ljudi spomenuti u Bibliji, što je istina, a što je dio „mita“. Bibliju se ovdje ne tretira kao svetu knjigu, već kao vrlo važan povijesni dokument. Takav pristup primijenjen je i u stvaranju izložbe „By the Rivers of Babylon“.

Izložba je inspirirana tekstovima iz Al-Yahudu arhiva koji su se početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća pojavili na tržištu starina. Arhiv je sadržavao preko 200 glinenih pločica na kojima su tekstovi pisani klinastim pismom, a trenutno se nalazi u privatnom vlasništvu dviju kolekcionara. Bible Lands Museum za potrebe ove izložbe u posjedu je preko 130 pločica iz najvažnije kolekcije, inače u privatnom vlasništvu Cindy i Davida Sofer.

Postavlja se pitanje: „Zašto bi izložba bazirana na stotinjak malenih glinenih pločica bila toliko senzacionalna?“ Takvi nalazi laiku na prvu ruku ne izgledaju kao nešto spektakularno. Radi se, naime, o malim glinenim pločicama na kojima vidimo klinasto pismo, na kojima nema zanimljivih ilustracija i jarkih boja. Tako nešto može biti interesantno i razumljivo jedino specijalistima za drevne jezike? E pa nije tako! Često važnost na oko „neuglednih“ arheoloških nalaza vrlo dobro ilustrira ona stara narodna: „Nije zlato sve što sija.“ Ključ dobre popularizacije arheologije upravo je javnosti pokazati i razviti svijest da oni najvažniji i najvrjedniji arheološki nalazi često puta nisu od zlata i dragog kamenja!

BLM - Izložba 'By the Rivers of Babylon'. Foto: Kristina Dragčević Gwirtzman. [Za povećanje kliknite na sliku.]

BLM – Izložba ‘By the Rivers of Babylon’. Foto: Kristina Dragčević Gwirtzman. [Za povećanje kliknite na sliku.]

Dr. Vukosavović ovom je izložbom otkrio nevjerojatnu priču o dijelu povijesti o kojem do sada nismo znali gotovo ništa, a koja je isplivala na svjetlo dana upravo zahvaljujući informacijama dobivenim iz glinenih pločica Al-Yahudu arhiva. Važnost Al-Yahudu arhiva ogromna je jer upotpunjuje veliku prazninu o životu naroda Judeje u babilonskom zarobljeništvu. Priča je to od iznimne važnosti koja ruši brojne dosadašnje pretpostavke. Dokumentira život Hebreja nedugo nakon izgnanstva u Babilon. Najraniji tekst iz Al-Yahudu arhiva napisan je samo 15 godina nakon destrukcije Jeruzalema 587. god. pr. Krista. Glinene pločice pisane su na akadskom jeziku (izumrlom semitskom jeziku kojim se govorilo u Mezopotamiji) i pružaju prve dokumentarne dokaze o svakodnevnom životu i poslovnim transakcijama obitelji koje su i nakon dozvole, tzv. edikta Kira Velikog, da se vrate u Judeju, sedamdeset godina nakon prisilnog izgnanstva, odlučile ostati u Babilonu. Pločice iz Al-Yahudu arhiva dokumentiraju život Hebreja (Judejaca) i njihovih susjeda sve do 477. god. pr. Krista, kada datira najkasniji tekst ove zbirke. U tekstovima se spominju desetci Hebreja s jasno navedenim imenima, od kojih mnogi nose i slavni judejsko/židovski teoforični element –yahu, ali i imena mjesta u kojima su živjeli, poslove kojima su se bavili, pravima nasljeđa (nasljeđivali su imovinu, pa čak i robove), otkriven je njihov status i položaj u dijaspori po kojem se, između ostalog, daje zaključiti da su vrlo brzo i uspješno nastavili sa životom u novoj zemlji. Neki su bili uspješniji od drugih, neki su bili bogatiji od drugih, neki vještiji, neki manje vješti. Ovi su tekstovi uvelike pomogli u rasvjetljavanju statusa Hebreja u Babilonu. Pobijaju uvriježeno mišljenje da su Hebreji tamo bili građani drugog reda koji su bili prisiljavani na težak rad.

Moguće je bilo rekonstruirati i pojedina obiteljska stabla do čak pet naraštaja jer podaci iz arhiva pokrivaju razdoblje od devedeset godina hebrejskog prisutstva u Babilonu. Izgnanstvo formalno završava 539. god. pr. Krista, kada kralj Kir Veliki izdaje edikt kojim dozvoljava izgnanim narodima u Babilonskom carstvu povratak domovinama. U desetljećima koja su uslijedila, mnogi su se vratili, s njima i biblijski likovi Ezra i Nehemija. Ipak, većina je odlučila ostati. Oni koji su ostali činili su dio jedne od najvažnijih dijaspora u povijesti židovskog naroda. Babilonsko izgnanstvo jedan je od pivotalnih događaja koji je značajno utjecao na formiranje judaizma u povijesti židovskog naroda. Život ide dalje…uvijek ide dalje… poruka je to kojom izložba završava.

Istinitost spomenutih događaja i ilustraciju ovog povijesnog razdoblja, uz arheološke nalaze, dodatno potkrjepljuju također prezentirani kasniji manuskripti, babilonski izvori, židovski izvori te umjetnički prikazi iz srednjovjekovnog razdoblja i moderne ere.

Kako bi priču ispričali na najbolji mogući način i približili je posebice mlađim naraštajima, autor i njegov tim odlučili su ulogu pripovjedača dati osobi koja se spominje na pločicama iz arhiva. Njegovo ime je Haggai Ben Ahiqam i on je glavni lik specijalno izrađenog animiranog filma koji nas na vrlo kreativan način uvodi u tijek povijesnih događaja. On je taj koji priča priču budućim naraštajima. Haggaiev pradjed bio je iz Judeje i bio je jedan od onih koji su prognani u Babilon. Haggai je tako bio četvrta generacija u izgnanstvu. Zahvaljujući podacima iz pločica poznato je tko je Haggaiev otac, tko su bili njegova četvorica braće/sestara, baka, djed i pradjed. Takvi podaci pokazuju život „iza kulisa“, pokazuju kako su ljudi zaista živjeli.

Sama izložba podijeljena je u tri dijela koji prate kronološki tijek događaja. U prvoj dvorani prikazan je život Hebreja u Judeji prije dolaska Babilonaca, u drugoj dvorani prikazana je babilonska invazija i rušenje Jeruzalema, a u trećoj dvorani boravak Hebreja u Babilonu.

Izložbu sam posjetila početkom travnja ove godine, dva mjeseca nakon njezinog službenog otvaranja. Imala sam čast da me kroz nju provede sam autor dr. Filip Vukosavović, kustos u Bible Lands muzeju. Dr. Filip Vukosavović i njegov tim suradnika ovom su izložbom na najbolji mogući način pokazali koliko se dobro i uspješno arheologija može predstaviti svim dobnim uzrastima i posjetiocima svih obrazovnih razina, od najmlađih do najstarijih, od laika do stručnjaka. Mislilo se na potrebe sviju pa je tako i način prezentacije informacija prilagođen raznim intelektualnim kapacitetima i interesnim skupinama. Korištene su vrhunske animacije i multimedijski sadržaji izrađeni specijalno za potrebe ove izložbe od strane profesionalne dizajnerske tvrtke koja je usko surađivala s autorom i slijedila njegove upute. Uz klasične informacijske pločice koje prate svaki nalaz, kao izvori informacija za one koji žele znati više dostupni su iPad-i i računala na informacijskim stanicama preko kojih se u problematiku izložbe ulazi dublje i s više dodatnih detalja o eksponatima. Takav način prezentacije posebno je zanimljiv i od velike koristi stručnim posjetiteljima. Izazov svakog muzeja jest inovativno i zanimljivo predstaviti muzejsku građu suvremenoj publici. Ova je izložba u tome svakako uspjela i postavila visoke standarde muzejske prezentacije.

Autor i njegov stručni tim ovom su izložbom pokazali koliko je važna moć kvalitetne vizualne prezentacije ukoliko se arheologija želi uspješno popularizirati i približiti javnosti, posebice onim najmlađima koji su naša budućnost.

Tel Aviv,  12. 4. 2015.

Kristina Dragčević Gwirtzman

Više o >Bible Lands Museum

Bible Lands Museum [Osvrt Kristina Dragčević Gwirtzman]

Bible Lands Museum, Jerusalem, studeni 2014.

Službena web stranica muzeja: http://www.blmj.org/en/

>Galerija fotografija [Ustupili: BLM PRESS]

BLM - Pogled na pročelje Muzeja. Autor: Olla Vainer. / The entrance to the museum, decorated with Akkadian words: "Babylon" and "Al-Yahudu". Credit: Olla Vainer. Ustupio: BLM PRESS.

BLM – Pogled na pročelje Muzeja. Autor: Olla Vainer. / The entrance to the museum, decorated with Akkadian words: “Babylon” and “Al-Yahudu”. Credit: Olla Vainer. Ustupio: BLM PRESS.

U studenom 2014. posjetila sam Bible Lands Museum u Jeruzalemu. Već sam naziv muzeja zvučao mi je pomalo mistično i samim time privlačno. Nakon što sam nekoliko mjeseci prije toga posjetila čuveni Izraelski muzej i oduševila se količinom nalaza, njihovom prezentacijom i samim zdanjem u kojem se muzej nalazi, nisam imala prevelika očekivanja. Bila sam uvjerena kako sam vidjela sve ono najinteresantnije što arheologija Bliskog Istoka obuhvaća i kako ovdje najvjerojatnije neću vidjeti ništa „novo“, niti bitno drugačije. Ugodno sam se iznenadila…

Bible Lands Museum nalazi se u Jeruzalemu, u četvrti Givat Ram, preko puta čuvenog Izraelskog muzeja (The Israel Museum). Muzej je mnogo manji od Izraelskog muzeja, no nipošto manje važan. Zdanje samog muzeja elegantan je spoj tradicionalnog koje simbolizira fasada obložena jeruzalemskim kamenom tople žućkasto-smeđe boje, te modernog staklenog dijela konstrukcije.

Muzej je osnovao dr. Elie Borowski, zajedno sa suprugom Batyom, s ciljem proučavanja, boljeg razumijevanja i ljubavi prema biblijskoj povijesti te povijesti Bliskog Istoka. Bible Lands Museum je jedini muzej u svijetu posvećen rekonstrukciji biblijskog svijeta. Stalni izložbeni postav gotovo u cijelosti čini privatna zbirka predmeta koju je više od 50 godina brižljivo skupljao dr. Borowski i kasnije donirao muzeju. Predmeti koje je sakupio obuhvaćaju veliki vremenski raspon – od tragova najranijih civilizacija, sve do ranokršćanskog razdoblja, a potječu iz geografskih područja spomenutih u Bibliji.

BLM - Pogled na stalni postav. Autor: PR. Ustupio: BLM PRESS.

BLM – Pogled na stalni postav. Autor: PR. Ustupio: BLM PRESS.

Muzej je svoja vrata javnosti otvorio 11. svibnja 1992. godine, a u godinama koje su uslijedile stekao je međunarodni ugled kao centar kulture i obrazovanja, te organizator brojnih uspješnih izložbi. Podijeljen je prema kronologiji nalaza pružajući posjetitelju šetnju kroz povijest, s posebnim naglaskom stavljenim na proučavanje razvoja duhovne misli, štovanja, trgovinu i komunikaciju među narodima od samog početka razvoja urbanizacije, pa sve do Talmudskog i ranokršćanskog perioda.

Muzej se može pohvaliti brojnim edukativnim inovativnim programima namijenjenim djeci, tjednim predavanjima i tečajevima/radionicama za odrasle te raznim kreativnim programima koji se najčešće odvijaju u vrijeme blagdana.

BLM - Pogled na stalni postav. Autor: Ran Arda. Ustupio: BLM PRESS.

BLM – Pogled na stalni postav. Autor: Ran Arda. Ustupio: BLM PRESS.

Geografske granice biblijskih zemalja protežu se od Afganistana na istoku, do obala Mediterana na zapadu, od Kavkaza na sjeveru, do Nubije na jugu. Posjet muzejskim zbirkama započinje u uvodnoj galeriji, gdje su prezentirane geografske karte i kronologija područja koja su obuhvaćena pojmom biblijskih zemalja. Izložene predmete često puta prate biblijski citati koji potkrjepljuju povijesni kontekst. Ne računajući uvodnu galeriju, stalni postav sačinjava dvadeset galerija koje se kronološki nadopunjuju, a nose sljedeće nazive:

  1. From hunter to urban dweller (Od lovaca-sakupljača do prvih sjedilačkih civilizacija) galerija je koja sadržava razno posuđe i alatke kroz koje se prati tehnološki napredak od starijeg kamenog doba nadalje.
  2. The coming of civilizations (Osvit civilizacije) sadrži nalaze koji svjedoče o životu prvih sjedilačkih civilizacija, iz 4. tisućljeća pr. Krista. Između ostalog, ovdje se nalaze razni pečati i amuleti koji svjedoče o konceptu vjerovanja na području drevne Mezopotamije.
  3. Symbolic communication (Komunikacija simbolima) galerija sadrži multimedijalnu prezentaciju o pečatima („Seals, A Journey in Time“) koja govori o raznim načinima uporabe pečata na području drevnog Bliskog Istoka, obuhvaćajući 6500 godina gliptičke umijetnosti. U prezentaciji su prikazani i predmeti koje čuva Bible Lands Museum.
  4. Literate voices, the story of writing (Priče o pismu) galerija je u kojoj je prezentirana povijest pisma i razvoj pisane komunikacije (klinasto pismo, hijeroglifi, alfabet).
  5. The Pre-Patriarchal world (Svijet prije Patrijarha) galerija, obuhvaća nalaze iz 3. tisućljeća pr. Krista, kad je Mezopotamija bila centar međunarodne trgovine. Većinu nalaza čini oruđe, dokumenti i prijevozna sredstva trgovaca toga doba.
  6. The Sumerian Temple (Sumeranski hram) je galerija u kojoj je prikazan vjerski život Sumerana, u južnoj Mezopotamiji. Nalazi uglavnom čine figurice oranata, pečati, modeli zigurata itd.
  7. Old Kingdom Egypt (Egipatsko staro kraljevstvo) je galerija s egipatskim artefaktima povezanima s vjerovanjem u zagrobni život.
  8. Genesis 14, The age of Warfare (Knjiga postanka 14, Doba ratovanja) galerija sadržava oružje i prikaze ratnika iz ranog  i srednjeg brončanog doba koji prate priču iz Knjige postanka 14 (rat četvorice kraljeva protiv petorice kraljeva).
  9. The Age of Patriarchs (Doba patrijarha) je galerija posvećena nalazima s područja Bliskog Istoka koji svjedoče o kulturnoj pozadini onodobnih naroda i razvoju monoteizma.
  10. When Israel Sojourned in Egypt (Izraelci u Egiptu) galerija sadrži nalaze iz razdoblja Novog kraljevstva u Egiptu i nalaze egipatskih susjeda (Kanaana, Sirije, zemlje Hetita). Pokušava se rasvijetliti biblijska priča o Egzodusu oko koje se još uvijek lome brojna znanstvena koplja.
  11. The Sea Peoples (Narodi s mora) galerija posvećena je Filistejcima i ostalim narodima s egejskog područja. U to su se vrijeme Izraelci naseljavali na području Kanaana.
  12. The arrival of the Iranian horsemen (Dolazak iranskih konjanika) galerija sadrži nalaze vezane uz invaziju nomada konjanika iz područja azijskih stepa na područje Irana tijekom 14. st. pr. Krista.
  13. Stones of Aram (Aramovo kamenje) galerija prezentira nalaze iz 1. tisućljeća pr. Krista koji potječu iz gradova – država spomenutih u Bibliji (Aram of Damascus, Aram of Zoba, Aram of Beth-rehob).
  14. Israel among the nations (Izrael među narodima) galerija je posvećena kulturi Izraela, Judejskog kraljevstva i njihovih susjeda u razdoblju Prvog hrama.
  15. Assyria, the Rod of my anger galerija je posvećena Asirskom carstvu koje je razorilo Kraljevstvo Izrael. Senaheribov reljef prikazuje masovnu deportaciju Izraelaca i povezuje se s pričom o 10 plemena.
  16. The splendor of Persia (Sjaj Perzije) galerija je u kojoj se nalaze bogati nalazi iz nekadašnjeg Perzijskog carstva za koje se brojne paralele nalaze u biblijskoj priči o Ester. To je bilo razdoblje velikog bogatstva i tolerantne vladavine tokom koje se Izraelci vraćaju na područje Izraela i obnavljaju Hram.
  17. Hellenistic dominion (Razdoblje helenizma) galerija obuhvaća nalaze iz perioda Ptolomejevića i Seleukida, te nalaze koji opisuju ustanak Makabejaca.
  18. Rome and Judea (Rim i Judea) galerija sadrži brojne nalaze iz razdoblja rimske vladavine na području provincije Judeje.
  19. Roman and Coptic Egypt (Rimski i koptski Egipat) galerija svjedoči o blijeđenju egipatske kulture u razdoblju rimske i bizantske vladavine te jačanju kršćanstva, posebice vidljivom u pogrebnim običajima (napušta se mumificiranje kao pogrebna praksa u Egiptu).
  20. Sassanian Mesopotamia – Home of the Babylonian Talmud (Sasanidska Mezopotamija – dom babilonskog Talmuda) galerija je koja nalazima svjedoči o procvatu židovskih zajednica u južnoj Mezopotamiji u doba vlasti Parta i Sasanida te nastanku babilonskog Talmuda.
BLM - Sneak peek nove izložbe 'By the Rivers of Babylon'. Autor: Olla Vainer. /A sneak peek from the new exhibition 'By the Rivers of Babylon'. Credit: Olla Vainer. Ustupio: BLM PRESS.

BLM – Sneak peek nove izložbe ‘By the Rivers of Babylon’. Autor: Olla Vainer. /A sneak peek from the new exhibition ‘By the Rivers of Babylon’. Credit: Olla Vainer. Ustupio: BLM PRESS.

Galerijom Sasanidske Mezopotamije ova važna zbirka stalnog postava Bible Lands muzeja kronološki završava. Većina ljudi, kada se u nazivu nečega spominje riječ Biblija, tome nečemu automatski pridaje religiozni karakter i misiju. Iz tog razloga nemali broj posjetioca muzeja misli kako će u ovom muzeju sva nastojanja biti usmjerena potkrepljivanju vjerskih dogmi. Iz ovog kratkog pregleda muzejskih galerija i njihovih zbirki, vidljivo je kako je Bible Lands Museum osnovan upravo iz suprotnih razloga – kako bi se ustvrdilo što je iz biblijskih priča povijesno provjerljivo, gdje su i kako su živjeli ljudi spomenuti u Bibliji, što je istina, a što je dio „mita“. Bibliju se ovdje ne tretira kao svetu knjigu, već kao vrlo važan povijesni dokument.

Sam je osnivač, dr. Elie Borowski, jednom je rekao:

„The future of mankind has its roots in the past – only through understanding our history we can build a better future.“

Kristina Dračević Gwirtzman