[IL] BLM – Izložba ‘By the Rivers of Babylon’ [osvrt Kristina Dragčević Gwirtzman]

Autor:   Dr. Filip Vukosavović,

Kustos, Bible Lands Museum Jerusalem

Kao dodatak sjajnom stalnom postavu, Bible Lands Museum u Jeruzalemu 1. veljače 2015. otvara izložbu velikog značaja i upečatljivog imena „By the Rivers of Babylon“. „Na obali rijeka babilonskih…“ dio je citata poznatog nam iz biblijskog Psalma 137 i kao takav odabran je za naslov same izložbe.

Već sam u >prvom predstavljanju Bible Lands Museum pisala kako većina ljudi, kada se u nazivu nečega spominje riječ Biblija, tome nečemu automatski pridaje religiozni karakter i misiju. Iz tog razloga nemali broj posjetioca muzeja misli kako će u ovom muzeju sva nastojanja biti usmjerena potkrepljivanju vjerskih dogmi, no već nakon kratke šetnje muzejom postaje jasno kako je Bible Lands Museum osnovan upravo iz suprotnih razloga – kako bi se ustvrdilo što je iz biblijskih priča povijesno provjerljivo, gdje su i kako su živjeli ljudi spomenuti u Bibliji, što je istina, a što je dio „mita“. Bibliju se ovdje ne tretira kao svetu knjigu, već kao vrlo važan povijesni dokument. Takav pristup primijenjen je i u stvaranju izložbe „By the Rivers of Babylon“.

Izložba je inspirirana tekstovima iz Al-Yahudu arhiva koji su se početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća pojavili na tržištu starina. Arhiv je sadržavao preko 200 glinenih pločica na kojima su tekstovi pisani klinastim pismom, a trenutno se nalazi u privatnom vlasništvu dviju kolekcionara. Bible Lands Museum za potrebe ove izložbe u posjedu je preko 130 pločica iz najvažnije kolekcije, inače u privatnom vlasništvu Cindy i Davida Sofer.

Postavlja se pitanje: „Zašto bi izložba bazirana na stotinjak malenih glinenih pločica bila toliko senzacionalna?“ Takvi nalazi laiku na prvu ruku ne izgledaju kao nešto spektakularno. Radi se, naime, o malim glinenim pločicama na kojima vidimo klinasto pismo, na kojima nema zanimljivih ilustracija i jarkih boja. Tako nešto može biti interesantno i razumljivo jedino specijalistima za drevne jezike? E pa nije tako! Često važnost na oko „neuglednih“ arheoloških nalaza vrlo dobro ilustrira ona stara narodna: „Nije zlato sve što sija.“ Ključ dobre popularizacije arheologije upravo je javnosti pokazati i razviti svijest da oni najvažniji i najvrjedniji arheološki nalazi često puta nisu od zlata i dragog kamenja!

BLM – Izložba ‘By the Rivers of Babylon’. Foto: Kristina Dragčević Gwirtzman. [Za povećanje kliknite na sliku.]

Dr. Vukosavović ovom je izložbom otkrio nevjerojatnu priču o dijelu povijesti o kojem do sada nismo znali gotovo ništa, a koja je isplivala na svjetlo dana upravo zahvaljujući informacijama dobivenim iz glinenih pločica Al-Yahudu arhiva. Važnost Al-Yahudu arhiva ogromna je jer upotpunjuje veliku prazninu o životu naroda Judeje u babilonskom zarobljeništvu. Priča je to od iznimne važnosti koja ruši brojne dosadašnje pretpostavke. Dokumentira život Hebreja nedugo nakon izgnanstva u Babilon. Najraniji tekst iz Al-Yahudu arhiva napisan je samo 15 godina nakon destrukcije Jeruzalema 587. god. pr. Krista. Glinene pločice pisane su na akadskom jeziku (izumrlom semitskom jeziku kojim se govorilo u Mezopotamiji) i pružaju prve dokumentarne dokaze o svakodnevnom životu i poslovnim transakcijama obitelji koje su i nakon dozvole, tzv. edikta Kira Velikog, da se vrate u Judeju, sedamdeset godina nakon prisilnog izgnanstva, odlučile ostati u Babilonu. Pločice iz Al-Yahudu arhiva dokumentiraju život Hebreja (Judejaca) i njihovih susjeda sve do 477. god. pr. Krista, kada datira najkasniji tekst ove zbirke. U tekstovima se spominju desetci Hebreja s jasno navedenim imenima, od kojih mnogi nose i slavni judejsko/židovski teoforični element –yahu, ali i imena mjesta u kojima su živjeli, poslove kojima su se bavili, pravima nasljeđa (nasljeđivali su imovinu, pa čak i robove), otkriven je njihov status i položaj u dijaspori po kojem se, između ostalog, daje zaključiti da su vrlo brzo i uspješno nastavili sa životom u novoj zemlji. Neki su bili uspješniji od drugih, neki su bili bogatiji od drugih, neki vještiji, neki manje vješti. Ovi su tekstovi uvelike pomogli u rasvjetljavanju statusa Hebreja u Babilonu. Pobijaju uvriježeno mišljenje da su Hebreji tamo bili građani drugog reda koji su bili prisiljavani na težak rad.

Moguće je bilo rekonstruirati i pojedina obiteljska stabla do čak pet naraštaja jer podaci iz arhiva pokrivaju razdoblje od devedeset godina hebrejskog prisutstva u Babilonu. Izgnanstvo formalno završava 539. god. pr. Krista, kada kralj Kir Veliki izdaje edikt kojim dozvoljava izgnanim narodima u Babilonskom carstvu povratak domovinama. U desetljećima koja su uslijedila, mnogi su se vratili, s njima i biblijski likovi Ezra i Nehemija. Ipak, većina je odlučila ostati. Oni koji su ostali činili su dio jedne od najvažnijih dijaspora u povijesti židovskog naroda. Babilonsko izgnanstvo jedan je od pivotalnih događaja koji je značajno utjecao na formiranje judaizma u povijesti židovskog naroda. Život ide dalje…uvijek ide dalje… poruka je to kojom izložba završava.

Istinitost spomenutih događaja i ilustraciju ovog povijesnog razdoblja, uz arheološke nalaze, dodatno potkrjepljuju također prezentirani kasniji manuskripti, babilonski izvori, židovski izvori te umjetnički prikazi iz srednjovjekovnog razdoblja i moderne ere.

Kako bi priču ispričali na najbolji mogući način i približili je posebice mlađim naraštajima, autor i njegov tim odlučili su ulogu pripovjedača dati osobi koja se spominje na pločicama iz arhiva. Njegovo ime je Haggai Ben Ahiqam i on je glavni lik specijalno izrađenog animiranog filma koji nas na vrlo kreativan način uvodi u tijek povijesnih događaja. On je taj koji priča priču budućim naraštajima. Haggaiev pradjed bio je iz Judeje i bio je jedan od onih koji su prognani u Babilon. Haggai je tako bio četvrta generacija u izgnanstvu. Zahvaljujući podacima iz pločica poznato je tko je Haggaiev otac, tko su bili njegova četvorica braće/sestara, baka, djed i pradjed. Takvi podaci pokazuju život „iza kulisa“, pokazuju kako su ljudi zaista živjeli.

Sama izložba podijeljena je u tri dijela koji prate kronološki tijek događaja. U prvoj dvorani prikazan je život Hebreja u Judeji prije dolaska Babilonaca, u drugoj dvorani prikazana je babilonska invazija i rušenje Jeruzalema, a u trećoj dvorani boravak Hebreja u Babilonu.

Izložbu sam posjetila početkom travnja ove godine, dva mjeseca nakon njezinog službenog otvaranja. Imala sam čast da me kroz nju provede sam autor dr. Filip Vukosavović, kustos u Bible Lands muzeju. Dr. Filip Vukosavović i njegov tim suradnika ovom su izložbom na najbolji mogući način pokazali koliko se dobro i uspješno arheologija može predstaviti svim dobnim uzrastima i posjetiocima svih obrazovnih razina, od najmlađih do najstarijih, od laika do stručnjaka. Mislilo se na potrebe sviju pa je tako i način prezentacije informacija prilagođen raznim intelektualnim kapacitetima i interesnim skupinama. Korištene su vrhunske animacije i multimedijski sadržaji izrađeni specijalno za potrebe ove izložbe od strane profesionalne dizajnerske tvrtke koja je usko surađivala s autorom i slijedila njegove upute. Uz klasične informacijske pločice koje prate svaki nalaz, kao izvori informacija za one koji žele znati više dostupni su iPad-i i računala na informacijskim stanicama preko kojih se u problematiku izložbe ulazi dublje i s više dodatnih detalja o eksponatima. Takav način prezentacije posebno je zanimljiv i od velike koristi stručnim posjetiteljima. Izazov svakog muzeja jest inovativno i zanimljivo predstaviti muzejsku građu suvremenoj publici. Ova je izložba u tome svakako uspjela i postavila visoke standarde muzejske prezentacije.

Autor i njegov stručni tim ovom su izložbom pokazali koliko je važna moć kvalitetne vizualne prezentacije ukoliko se arheologija želi uspješno popularizirati i približiti javnosti, posebice onim najmlađima koji su naša budućnost.

Tel Aviv,  12. 4. 2015.

Kristina Dragčević Gwirtzman

Više o >Bible Lands Museum