[SLO] Kranj – Gorenjski muzej

by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 18, 2013 | Autorski osvrti, Istaknuto, SLO Gorenjski muzej Kranj, U Europi

Gorenjski muzej središnja je muzejska i galerijska ustanova na području Gorenjske regije. Čuva veliki dio bogatog materijalnog i nematerijalnog naslijeđa ovog područja, koji po modernim muzejskim metodama predstavlja javnosti.

POVIJEST MUZEJA

Gorenjski muzej osnovan je 1953. godine. Nalazi se u prostorima dvorca Khislstein u centru starog gradskog središa.

Opširnije o povijesti muzeja

Od osnutka Muzeja 1953. godine bilo je postavljeno nekoliko stalnih izložbi, koje su se radi potreba javnosti zamijenile drugima ili obnovile (Ogrin 2012: 6). Dvorac se nalazi na mjestu gdje je bilo utvrđeno područje od antičnog doba do kasnog srednjeg vijeka (Web).  Zemljište je tokom povijesti mijenjalo vlasnike (Ortenburgovci, Celjski grofovi, Habsburgovci), a današnji izgled, uz određene kasnije preinake, Dvorac dobiva u 17. st. (Web). S obzirom da Gorenjski muzej obuhvaća muzjske i galerijske postave na više lokacija u Kranju i Gorenjskoj regiji, 2008. godine, tadašnja direktorica, mag. Barbara Ravnik odlučuje o prenovi dvorskog kompleksa Khislstein u kojem će se prezentirati stalni postav o bogatom kulturnom naslijeđu cijele Gorenjske regije (Ogrin 2012: 7). 2008. godine započelo se s obnovom koja je trajala do prosinca 2012. rezultirajući novim stalnim postavom.

Zbirke

• Grad Khislstein | Kranj

U dvorcu Khislstein postavljena je stalna izložbe ‘Prelepa Gorenjska’ uz organiziranje povremenih tematskih izložbi.

>Više o izložbi ‘Prelepa Gorenjska’ ***uskoro***

>Vodič

• Mestna hiša | Kranj

Mestna hiša jedan je od najznačajnijih kulturnih spomenika renesansne arhitekture u Kranju (Ravnik Toman: 2). U Mestnoj hiši mogu se razgledati Renesansna dvorana te tri stalne izložbe: djela akademskog kipara Lojze Dolinara (1893 -1970), arheološka izložba ‘Železna nit’ i etnološka izložba ‘Ljudska umetnost na Gorenjskem’. U prizemlju se nalazi galerija namijenjena povremenim izložbama.

>Više o Mestnoj hiši i izložbi ‘Železna nit’

• Prešernova hiša | Kranj

Memorijalan muzej uređen je u kući, u kojoj je od 1846. godine do smrti 8. 2. 1949. živio najvažniji slovenski pjesnik dr. France Prešeren (Ravnik Toman: 4). Suvremeni stalni postav prikazuje pjesnikov život te obuhvaća rukopise, zbirke i autentičan namještaj. Prilikom obljetnica pjesnikovog rođendana i smrti se postavljaju izložbe povezane s njegovim životom, radom i imenom (Ravnik Toman: 4).

• Kostnica | Kranj

Nakon završetka iskopavanja na velikom staroslavenskom groblju kod župne crkve u Kranju, koja su s prekidima trajala od 1953. do 1973. godine, uređen je Arheološki spomenik na sjevernoj strani crkve (Ravnik Toman: 6). Vidljivi su zidani temelji kasnoantičke osmerokutne krstionice s polukružnom apsidom na istočnoj strani, ostaci zidova kosturnice okruglug tlocrta iz kraja 13. st. i  grobljanske kapele s grobnicom iz 15. st., te novije kosturnice koju čine pažljivo složeni slojevi lubanja i udova pokojnika (Ravnik Toman: 6).

• Rojstna hiša dr. Franca Prešerna | Žirovnica

Dr. France Prešeren (1800. – 1849.), navjažniji slovenski pjesnik, rođen je u Vrbi, u kući uređenoj u memorijalni muzej s unutarnjom opremom iz pjesnikovog vremena, među kojom posebnu važnost ima pjesnikova kolijevka (Ravnik Toman: 7).

• Finžgarjeva rojstna hiša | Žirovnica

Život i rad spisatelja Frana Saleškog Finžgara (1871. – 1962.), autora romana ‘Pod svobodnim soncem’, prikazani su u njegovj rodnoj kući s očuvanom stajom i sijenom (Ravnik Toman: 8).

• Oplenova hiša | Srednja vas v Bohinju

Oplenova kuća pod Studorom je muzej dnevne kulture Bohinjaca s početka 20. st., te su prostori opremljeni autentičnom opremom posljednjih vlasnika (Ravnik Toman: 9). Zanimljivost kuće, koja pod zajedničkim krovom povezuje stambene i gospodarske prostore, je crna kuhinja koja funkcionira i danas (Ravnik Toman: 9).

• Planšarski muzej | Bohinjsko jezero

Planšarski muzej u Stari Fužini nalazi se u napuštenoj seoskoj sirani (Ravnik Toman: 10). U sirani izgrađenoj 1883. godine do 1967. godine proizvodio se bohinjski sir (Ravnik Toman: 9). U Muzeju je sačuvana prvobitna radionica sira s originalnim oruđem, koltovima i priborom te predmetima (Ravnik Toman: 9).

• Muzej Tomaža Godca | Bohinjska bistrica

Muzej Tomaža Godca nazvan je prema nekadašnjem vlasniku, jednom od organizatora tzv. bohinjskog ustanka 1941. godine, koji je kao talac ustrijeljen u Mauthausnu (Ravnik Toman: 10). Muzej obuhvaća dvije izložbe: Usnjarski muzej (Muzej kože) rekonstukcija je kožarske obrtne radionice, te Mali vojni muzej, koji prikazuje vrijeme I. svjetskog rata (Ravnik Toman: 10).

MUZEJSKA DJELATNOST

Gorenjski muzej obuhvaća Arheološki odjel, Odjel dokumentacije, Etnološki odjel, Fototeku te Odjel za galerijsku djelatnost.

• Arheološki odjel/zbirka

Prvi kustos arheolog u Gorenjskem muzeju bio je Andrej Valič slovio je kao vrsni topograf i vodio brojna arheološka istraživanja (Drulovka, Bobovek, Rodine, Gradišče nad Pivko, Bled, Parna cerkev u Kranju, Ajdna nad Potok, Tupaliče i dr) (Web) iz kojih je potekao arheološki materijal, temelj današnje arheološke zbirke u Gorenjskemu muzeju (Web). Ova zbirka se zadnjih 15 godina nadopunjavala grđom iz brojnih iskopavanja Zavoda za varstvo spomeniškega varstva u Kranju i drugih (Web). Zbirka obuhvaća artefakte iz mlađeg kamenog i ranog brončanog doba (Drulovka pri Kranju, Kranj, Gradišče nad Golnikom), starijeg željeznog (Kranj, Bohinjski kot, Tupališče pri Preddvoru) i rimskog doba (Bobovek pri Kranju, Prodine pri Radovjici, Ajdna nad Potoki, Khislstein u Kranju, Mošnje) (Web). Od velike je važnosti građa iz vremena seobe naroda (Sv. Lovrenc i Gradišče nad Bašljem, Kranj Lajh), a artefakti iz razdoblja doseljenja Slavena (Farna cerkev in Križišče Iskra v Kranju, Blejski grad, Moste itd.) temeljnog su značenja za razumijevanje nastanka i oblikovanja slavenske kulture (Web). Bogata je također i arheološka građa mlađih razdoblja, poput artefakata 16. st. iz lončarske peći iz Khislsteina (Web).

Gorenjski muzej čuva opsežnu pripadajuću arheološku dokumentaciju s bazom metapodataka, redovito surađuje sa Zavodom za spomeniško varstvo prilikom istraživanja te organizira muzejske večeri u sklopu vitrina mjeseca kojima se predstavlja građa najnovijih arheoloških istraživanja lokalnoj javnosti (Web).

Sažeti prikaz arheoloških razdoblja na području Gorenjske regije te brojni arheološki nalazi prezentirani su izložbom ‘Železna nit’ u Mestnoj hiši u Kranju – tehnološki razvoj kroz vrijeme ilustriran je izabranim arheološkim materijalom. (Web). U Mestnoj hiši su autentično prezentirani staroslavenski grobovi 9. i 10. st. (Web).

• Izdavačka djelatnost

Knjižnica Gorenjskega muzeja specijalizirana je knjižnica s područja kulture, koja čuva gradivo stučnih područja povijesti, etnologije, muzealstva, umjetnosti, povijesti umjetnosti, arheologije i dr. Knjižnični fond obuhvaća preko 16 000 književnih jedinica, izložbenih kataloga, stučnih revija i časopisa te preko 3000 jedinica malih tiskovina (plakati, letci, pozivnice), audiovizualnog gradiva i zemljovida (Web). Najvažnije zbirke odnose se na Prešerniana, Gorenjski kraji in ljudje te Zbirku Ivana Franketa je zbirka (Web).

U okviru Muzeja djeluju Odjel za noviju povijest i suvremenost, Odjel za Stariju povijest,  Konzervatorsku radionicu, Restauratorsku radionicu, Pedagoško-andragoški odjel te Odjel odnosa za s javnosti.

Izvor

Ravnik Toman, Barbara. Gorenjski muzej. Stalne razstave. Kranj.

Ogrin, Marija. ‘Uvod’ u Vodnik po stalni razstavi Prepela Gorenjska (ur. Verena Perko). Kranj, 2012.

Web http://www.gorenjski-muzej.si
[slideshow gallery_id=”11″]