by PRESS | Dec 19, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Od danas, 15. prosinca 2023., u Muzeju antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu može se vidjeti više od 200 arheoloških predmeta koji prikazuju narod po kojemu je dobio ime istarski poluotok i koji je nastanjivao njegovo područje sve do pada utvrđenog središta u Nezakciju 177. g. pr. Kr.
Predmeti su prvi put izloženi u Italiji u sklopu izložbe “Histri u Istri”, koju su realizirali Hrvatska zajednica u Trstu / Comunità Croata di Trieste i Arheološki muzej Istre, u suradnji s Općinom Trst.
Izložba autorice Martine Blečić Kavur sa Sveučilišta Primorske (Univerza na Primorskem) u Kopru otvorena je u četvrtak 14. prosinca 2023., u prisustvu gradonačelnika Trsta Roberta Dipiazze, pročelnika za kulturu i turizam Giorgia Rossija, voditelja službe za povijesne i umjetničke muzeje Stefana Bianchija, zamjenika pulskog gradonačelnika Brune Cergnula, predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu Damira Murkovica, te Marzije Vidulli Torlo, kustosice Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann”.
Izložba postavljena u dvoranama na drugom katu Muzeja, na Trgu Katedrale 1, usmjerena je na širenje spoznaja o drevnom narodu koji je nastanio istarski poluotok tijekom brončanog doba.
“Histri u Istri” ostaju otvoreni za javnost sve do 01. travnja 2024., od utorka do nedjelje, između 10.00 i 17.00 sati.
“Nastavlja se uspješan dijalog pograničnih regija Istre i Furlanije – Julijske krajine započet na inicijativu Hrvatske zajednice u Trstu, u sinergiji s Općinom Trst” potvrđuje pročelnik za kulturu i turizam, Giorgio Rossi. “Put je to kojeg zagovara Hrvatska zajednica u Trstu i kojeg dijeli s važnim muzejskim dionicima iz Hrvatske” – zaključuje Rossi – “što jamči kvalitetu prekograničnih kulturnih projekata u kojima općinska uprava Trsta s entuzijazmom i pažnjom sudjeluje kao suorganizator”.
“Ostvarivanjem ovog projekta” – tvrdi Damir Murkovic, predsjednik Hrvatske zajednice u Trstu –“htjeli smo pružiti važan spoznajni i kulturni doprinos upućen heterogenoj publici: ljubiteljima prapovijesti i arheologije, ali i općenito svim ljubiteljima umjetnosti; obraćamo se naročito mladima i studentima koji će putem ovih predmeta moći dobiti poticaje za promišljanje vlastitog kulturnog i ljudskog razvoja. Riječ je o drugom od tri izložbena projekta koja Hrvatska zajednica u Trstu realizira u suorganizaciji s Općinom Trst te, ovom prigodom, s Arheološkim muzejom Istre u Puli, uz potporu regije Furlanije – Julijske krajine. Prva je izložba, Japodi, tajanstveni
gorštaci u srednjoj Europi,” – prisjeća se Murkovic – “ bila postavljena od studenog 2018. do veljače 2019., a privukla je više od 8000 posjetitelja. Završni susret biti će onaj s Liburnima, kojima će biti posvećena izložba predviđena za razdoblje
2024./2025.”
“Želim posvetiti ovu izložbu našoj nekadašnjoj kustosici, Kristini Mihovilić,” – naglasio je u poruci okupljenima Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre u Puli – “koja nas je napustila prošle godine. Ideja o organizaciji izložbe o Histrima bila je njezina i ostvarili smo je 2013. u Puli i potom u Medulinu. Danas je predstavljamo u Trstu, prvom gradu izvan Hrvatske koji će biti domaćinom izložbe o Histrima. Histri su obilježili povijest sjevernog Jadrana tijekom željeznog doba, ne samo Istre već i mnogo šireg područja, koji je uključivao i lokacije današnje Furlanije – Julijske krajine”.
“Željeznodobna kultura Histra” – objašnjava autorica izložbe, Martina Blečić Kavur – “s pravom se može nazvati civilizacijom. Riječ je o narodu koji je dobio svoje zasluženo mjesto na povijesnoj sceni, ali i o narodu koji je imao važnu ulogu u kulturnim strujanjima ne samo sjevernog Jadrana i njegova neposrednog zaleđa, već i čitavog jadranskog bazena. Njihova je arheološka baština zaista impresivna, bogata i očaravajuća. Ona ne samo da potvrđuje status tog naroda, već i kulturne kontakte s drugim narodima antičkog svijeta, pogotovo s Italicima i Grcima. Obilje predmeta materijalne kulture uvest će nas u magični svijet Histra u Istri. Izložba predstavlja dakle naše trenutne spoznaje o Histrima, o njihovu načinu života, predstavljenom
kroz rituale i pravila sahranjivanja te reflektiranom u reprezentativnim predmetima njihove bogate materijalne kulture.”
“Muzej antikviteta “J. J. Winckelmann” s velikim užitkom ugošćuje izložbu o Histrima,” – tvrdi Marzia Vidulli Torlo, kustosica Muzeja antikviteta “J.J. Winckelmann” – “drugu postaju u trilogiji posvećenoj protopovijesnim populacijama Hrvatske, nakon one o Japodima pristigle iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predmeti izloženi ovom prigodom obogaćuju muzej budući da su dio zajedničke kulturne baštine i uklapaju se u dvorane ne samo fizički, već nalazeći podudarnosti u predmetima iz postava, odražavajući oblike i ukrase. Naime, iz povijesnih razloga prva su se istraživanja i iskopavanja u Istri odvijala pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja, sve od 1904. kada je Carlo Marchesetti na lokalitetu Picugi / Pizzughi istražio
nekropole triju gradina smještenih nedaleko morske obale kod Poreča, a ti su predmeti trajno izloženi u jednoj od dvorana na prvom katu”.
NALAZI I POSTAV
Izložba je fokusirana na povijest, običaje i nošnju Histra, naroda koji je dominirao obližnjim istarskim poluotokom od 12. st. pr. Kr. sve do konačnog rimskog osvajanja 177. g. pr. Kr. Kroz vizualni i izložbeni postav prikazan u dvoranama na
drugom katu Muzeja antikviteta “J. J. Winckelmann” u Trstu posjetitelji se mogu diviti predmetima kojih je više od dvije stotine, a spadaju među najznačajnija djela istarske umjetničke i kulturne baštine. Predstavljeni nalazi rezultat su dugotrajnih istraživačkih aktivnosti i detaljnih arheoloških iskopavanja bogatih nekropola i grobnica Histra: potječu iz cijele Istre, a naročito iz središta istarskog kraljevstva, Nezakcija, te iz Picuga i Limske gradine. Predmeti su to koji nam govore o običajima ovog naroda i njegovoj kulturi sahranjivanja. Središte izložbe jest grobnica istražena 1981. u temeljima rimskog hrama B u Nezakciju, bogata arheološkim materijalom.
Među nalazima zasigurno zanimljivim posjetiteljima ističu se situle i primjerak plovila koji potječe iz 1200. pr. Kr.
Situlska umjetnost: situle su brončane vaze ukrašene biljnim motivima ili prikazima iz svakodnevnog života, poput lova ili pomorskih bitki. Pronađene su ne samo u Istri nego i u Sloveniji i sjevernoj Italiji, kod Veneta i alpskih naroda, te u srednjoj Europi.
Histarski brod: otkriven prije 10 godina na dubini od dva metra u moru ispred Zambratije, naselja u općini Umag u sjevernoj Istri, predstavlja jedan od najstarijih primjeraka plovila na Mediteranu. Dug oko 10 metara, potječe iz 1200. g. pr. Kr. te je jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka tehnike konstrukcije korištene u tako davno vrijeme: sagrađen je bez upotrebe čavala i drvene su daske spojene koristeći samo užad.
Autor vizualnog identiteta i postava je Vjeran Juhas.
Podudarnosti s predmetima izloženima u Muzeju starina “J.J. Winckelmann”:
Prva istraživanja i prva iskopavanja u Istri odvijala su se pod vodstvom kustosa i ravnatelja tršćanskih muzeja; tako je 1904. na lokalitetu Picugi Carlo Marchesetti istražio nekropole triju gradina smještenih u blizini mora nedaleko Poreča i ti su predmeti dio stalnog postava u dvorani na prvom katu.
Potom su u prvim desetljećima 20. stoljeća Alberto Puschi i Piero Sticotti, obojica ravnatelji Muzeja starina u Trstu, izvršili prva arheološka istraživanja na lokalitetu Vizače, nalazeći potvrdu da je riječ o poziciji povijesnog oppiduma Nezakcij kojeg Tit Livije spominje u opisu Drugog histarskog rata, koji je doveo do rimskog osvajanja čitave Istre. Izbor predmeta koji su tada pronađeni i odmah izdvojeni s iskopavanja tvoreći dio pulskog muzeja u nastajanju, zajedno s drugima iz recentnijih iskopavanja, čine dijelove izložbe predstavljene na drugom katu.
Predmeti s izložbe podudaraju se nadalje s još muzejskih izložaka, naime onih iz odjela grčkih vaza: potonje potječu iz tršćanskog kolekcionarstva 19. st., kao prirodan rezultat pomorskih trgovačkih kontakata. Izložba o Histrima pokazuje kako odnosi između Apulije i gornjeg Jadrana postoje već u prvom tisućljeću prije Krista, kao što dokazuju vaze apulske proizvodnje pronađene u grobnicama 5.-4. st. pr. Kr. u Nezakciju, ali već i tijekom četiri prethodna stoljeća.
Ured za tisak Općine Trst
Aps komunikacije 040410910| Federica Zar 348 2337014 | zar@apscom.it
Ured za tisak Hrvatske zajednice u Trstu
Luisa Sorbone 348 7480854, +385 99 5031789 | sorboneluisa@gmail.com
Ured za tisak Arheološkog muzeja u Istri
Slađana Bukovac +385 95 3372085 | sladjana.bukovac@gmail.com
[AMI PRESS]
by PRESS | Oct 7, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
U petak, 6. listopada u 12 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre održat će se predavanje Siniše Radovića sa Zavoda za palentologiju i geologiju kvartara HAZU. I ovo će se predavanje održati u sklopu popratnog programa izložbe “Lica gladi” u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca, a ovaj se put povijest istarskog prehranjivanja promatra iz vizure arhezoologije, discipline kojoj je glavni cilj rekonstrukcija života ljudi u prošlosti, odnosno načina pribavljanja i konzumiranja hrane životinjskog podrijetla, prilagodbe na okoliš i općenito odnosa između ljudi i životinja.
“Arheozoološki vremeplov” prikazat će povijest strategija preživljavanja i načina prehrane na prostoru današnje Istre, od najranijih tragova ljudskog naseljavanja do srednjeg vijeka, kroz rezultate analiza ostataka životinja s arheoloških nalazišta.
Najstariji ostaci životinjskih kostiju povezani s tragovima ljudskih aktivnosti na prostoru Istre malobrojni su, ali svjedoče o lovu na veliku kopnenu divljač, poput jelena, divljih konja i pragoveda. Tijekom vremena u unutrašnjosti Istre i dalje prevladava kopnena prehrana, osobito šumska divljač, dok se bliže obali počinju iskorištavati riječni i morski resursi. U mlađem kamenom dobu, odnosno neolitiku, stočarstvo postaje dominantan način pribavljanja životinjskog mesa i mlijeka, a na arheološkim nalazištima prevladavaju kosturni ostaci domaćih životinja, poput ovaca, koza, goveda i domaćih svinja. Dolaskom Rimljana dolazi do pojačanih stočarskih aktivnosti i primjene specifičnih metoda mesarenja, a malobrojni arheozoološki podaci iz srednjeg vijeka ukazuju na konzumiranje goveđeg, ovčjeg, kozjeg, svinjskog, a u određenoj mjeri i kokošjeg mesa.
fotografija: donja čeljust kune s tragovima rezanja
Veselimo se Vašem dolasku, Arheološki muzej Istre
[AMI PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej Istre, Inspiracija, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, Rekonstrukcije, U Hrvatskoj
Kamo ćete u petak, 29. rujna na marendu? Mi ćemo u Muzejsko-galerijski prostor Sveta srca, gdje će u podne učenici “Lipe” posluživati najbolju hranu u gradu.
Program je naslovljen „Na antičkom jelovniku”, a predstavlja “jestivu izložbu” koja obuhvaća zanimljive kulinarske kreacije poput punjenih datulja s pinjolima, orasima, zelenim paprom – kuhanih u medu ili pak kruha od pirovog brašna sa slanim srdelama.
Učenici slastičarskog i turističko-hotelijerskog usmjerenja Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu prezentirat će rimska jela koja su pripremili pod mentorstvom nastavnika ugostiteljskih predmeta: Grga Komazina, Roberta Perića i Igora Černjula.
Inspirirani antikom, učenici naše popularne “Lipe” prezentirat će bogatu povijest i kulturu hrane te svoje ugostiteljske i kreativne vještine, oslanjajući se na povijesne i književne izvore te približavajući doživljaj hrane iz rimskih kuhinja suvremenom načinu življenja.
Dobat tek svima!
Arheološki muzej Istre
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Pored Gradske knjižnice i čitaonice u Puli nalazio se rimski hram nešto manji od Augustovog, dimenzija 8 puta 16 metara. Otkriven je u arheološkim istraživanjima provedenim od 2005. do 2009. godine, a kameni blok s reljefom toljage, pronađen na lokaciji, upućuje na Herkulov kult. Upravo ovaj monumentalni nalaz izložen je u Prozoru u prošlost.
U dvorištu hrama, pored prirodnog izvora vode, postoje ostaci kultnih struktura koje su mu prethodile.
Gradnja hrama započela je odmah po osnutku rimske kolonije Pole 46–45 pr. Kr. Na toj lokaciji nije sagrađen slučajno. Postojala je kultna veza između izvora, osnutka rimske kolonije Pole, između mogućeg božanskog pretka i osnivača grada kojemu je Herkul bio zaštitnik, i čuvar gradskih vrata. Osim toga, hram, koji je bio direktno naslonjen na gradske terme, nalazi se u neposrednoj blizini središta centurijacijske mreže (nalazilo se na potezu od mora do danas neočuvanih gradskih vrata Sv. Ivana).
Rimsko svetište sastojalo se od hrama s dvorištem i trijemovima na terasi. U dvorištu se nalazio hipogej (podzemno svetište) i bunar nad izvorom. Prema dimenzijama hramskih temelja i arhitektonskih ulomaka proizlazi da je hram bio vrlo nalik Augustovom: bio je eustil (razmak među stupovima je 2,25 promjera donjeg dijela stupa), s četiri stupa s kompozitnim kapitelima na pročelju, i po jednim na bočnim stranama trijema. Gradnja hrama trajala je između 7 i 20 godina, a u njegovoj je izgradnji sudjelovalo do 200 radnika.
Ukupna cijena izgradnje svetišta procijenjuje se na približno 400 000 sestercija, što je za to doba bila uobičajena cijena gradnje objekta tih dimenzija. Iznos ne uključuje izradu unutrašnje mramorne i fresko dekoracije. Hram je potpuno razoren, do zemlje, u kasnom V. st. O razlozima ili uzrocima rušenja zasad nema podataka.
Autorica izložbe je Alka Starac, a autor postava Vjeran Juhas.
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Lala Raščić: Nalazište / The Dig
22/9/2023 – 31/10/2023
15/4/2024 – 30/6/2024
Augustov hram, Forum, Pula
Izložba Nalazište umjetnice Lale Raščić zaključna je postaja njezina višegodišnjeg projekta GORGO. GORGO, odnosno Gorgonu poznajemo kao mitsko čudovište ali i kao žrtvu davnog, pretpovijesnog strašnog nasilja. Glava Meduze, jedine smrtne od triju sestara, drevnih božica prognanih na kraj svijeta, već stoljećima tjera zle duhove i čuva njezina vlasnika od zlog udesa. Gorgoneinon – prikaz Meduzine odsječene glave sa zmijskom kosom –u povijesti umjetnosti ima istaknuto mjesto – bilo kao element arhitektonske plastike, kao skulptura, kao novac, prikaz na grčkoj vazi ili tek srećom sudbine očuvan element pompejanske freske. Osim štita božice Atene, Gorgoneion je krasio zabate kuća i reprezentativnih javnih zgrada i svetišta, ne okamenjujući samo neprijatelje i zle duhove, već i svjedočeći i pobjedi nove, ratničke kulture i pretvaranju drevnih ženskih božanstava u čudovišta. Kroz niz izložbi i performansa koje je Lala Raščić predstavila od 2019. , Meduza, Gorgona – GORGO – pojavljuje se ponovno tjelesno objedinjena i sprema se za boj, otpor i obranu.
Nalazište pak u formi site-specific intervencije u prostoru Augustova hrama, mjesta državne i religijske moći na nekadašnjem rimskom Forumu u Puli, oživljava GORGO kroz projekcije njezina androginog oblika – s bradom i iskeženim, gotovo životinjskim zubima. Izvedeni u formi reflektirajućeg zlatotiska na staklu i pokrenuti svjetlosnom intervencijom, objekti u prostoru hrama prizivaju kazališta svjetla i sjene, gradeći priče o drevnim i skrivenim moćima i snazi koja iz njih proizlazi. Putem svjetlosne i skulpturalne intervencije umjetnica u reprezentativni, javni prostor dovodi zaboravljene, potirane i potčinjene ženske likove. Koliko god da su oni izbrisani iz kanonske povijesti umjetnosti i kulture koju su, posebno u narativima o antičkom svijetu, krojili muškarci, u mitovima, slikama, usmenim predajama i nepisanim tradicijama moguće je naći njihove tragove, kao i tragove ženskog otpora i solidarnosti.
Lala Raščić (rođena 1977. u Sarajevu, živi i radi u Sarajevu i Zagrebu) je medijska i izvedbena umjetnica koja koristi performativne strategije vezane za kreiranje novih narativa i pripovijesti koje uključuju verbalne video izvedbe, performativno-instalacijske ambijente, video projekcije, objekte, svjetlo, crtež i slikanje. Njezin je rad često usmjeren na pitanje izvođenja teksta, te korištenje tradicionalne i suvremene prakse pripovijedanja, usmene povijesti i umjetnost monodrame. Umjetnica gradi svoj umjetnički narativ oko pitanja feminizma, povijesti, novih čitanja tradicije i mapiranja njezinih tragova u današnjici. Njezini radovi nalaze se na granici između izvedbenog i multimedijalnog, kombinirajući istovremeno audio-vizualno, pokret, sliku i crtež te skulpturalne objekte.
Kustosica izložbe: Jasna Jakšić
Organizacija: Arheološki muzej Istre u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti, Zagreb
[PRESS]
by PRESS | Sep 27, 2023 | Arheološki muzej Istre, Izložbe, Muzeji, PRESS, Pula, U Hrvatskoj
Do prije 500 godina, ljudi su često bili doslovno gladni. Možda ne baš gladni kao što to ponekad vidimo na potresnim fotografijama iz Afrike, ali dovoljno gladni da na počinak odlaze bez obroka, i praznog želuca.
U sklopu izložbe “Lica gladi”, postavljene u Svetim srcima, u petak će u 11 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre Mario Novak sa zagrebačkog Instituta za antropologiju održati predavanje o tome kako glad i neadekvatna ishrana utječe na ljudske kosti i zube, te koje se bolesti vežu uz ove pojave. Naziv predavanja je „Što nam kosturni ostaci govore o pojavama gladi i prehrani drevnih stanovnika Istre?“ Na kosturnim se ostacima, naime, može vidjeti kako je zbog nedostatka hrane dolazilo do odgođenog sazrijevanja i usporenog rasta, promjene su usljed nedostatka hrane nastajale i na zubima naših predaka, a bit će riječi i o bolestima koje su u takvim uvjetima nastajale.
Također, govorit će se i o tome kojim je metodama detaljno rekonstruirana prehrana nekadašnjih Istrijana. Ta se je prehrana uglavnom sastojala od žitarica, raznih vrsta kaše, kruha i ugljihodrata, a hranu koju danas uzimamo “zdravo za gotovo”, meso i mlijeko, konzumirala se samo u određene dane, ili je pak bila namijenjena isključivo visokim društvenim slojevima.
[PRESS]
