U petak, 6. listopada u 12 sati u Polivalentnoj dvorani Arheološkog muzeja Istre održat će se predavanje Siniše Radovića sa Zavoda za palentologiju i geologiju kvartara HAZU. I ovo će se predavanje održati u sklopu popratnog programa izložbe “Lica gladi” u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca, a ovaj se put povijest istarskog prehranjivanja promatra iz vizure arhezoologije, discipline kojoj je glavni cilj rekonstrukcija života ljudi u prošlosti, odnosno načina pribavljanja i konzumiranja hrane životinjskog podrijetla, prilagodbe na okoliš i općenito odnosa između ljudi i životinja.

“Arheozoološki vremeplov” prikazat će povijest strategija preživljavanja i načina prehrane na prostoru današnje Istre, od najranijih tragova ljudskog naseljavanja do srednjeg vijeka, kroz rezultate analiza ostataka životinja s arheoloških nalazišta.

Najstariji ostaci životinjskih kostiju povezani s tragovima ljudskih aktivnosti na prostoru Istre malobrojni su, ali svjedoče o lovu na veliku kopnenu divljač, poput jelena, divljih konja i pragoveda. Tijekom vremena u unutrašnjosti Istre i dalje prevladava kopnena prehrana, osobito šumska divljač, dok se bliže obali počinju iskorištavati riječni i morski resursi. U mlađem kamenom dobu, odnosno neolitiku, stočarstvo postaje dominantan način pribavljanja životinjskog mesa i mlijeka, a na arheološkim nalazištima prevladavaju kosturni ostaci domaćih životinja, poput ovaca, koza, goveda i domaćih svinja. Dolaskom Rimljana dolazi do pojačanih stočarskih aktivnosti i primjene specifičnih metoda mesarenja, a malobrojni arheozoološki podaci iz srednjeg vijeka ukazuju na konzumiranje goveđeg, ovčjeg, kozjeg, svinjskog, a u određenoj mjeri i kokošjeg mesa.

fotografija: donja čeljust kune s tragovima rezanja

Veselimo se Vašem dolasku, Arheološki muzej Istre

[AMI PRESS]