by Suradnik | Aug 11, 2012 | Istaknuto, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
GRADSKI MUZEJ VARAŽDIN sakuplja, istražuje, čuva, obrađuje, prikuplja, predstavlja i zaštićuje duhovnu i materijalnu baštinu, prije svega, varaždinskoga područja na kojemu i djeluje.
- Varaždin – Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
POVIJEST MUZEJA
Gradski muzej Varaždin utemeljen je na poticaj Varaždinskoga muzealnog društva i svečano otvoren za posjetitelje 16. studenoga 1925. godine, u prostoru utvrde Stari grad.
Opširnije o povijesti muzeja
Jezgru tadašnjega, prvotnog postava sačinjavali su predmeti prispjeli u novootvoreni Muzej ponajviše kao donacije poznatih varaždinskih obitelji. Tijekom godina obogaćivale su se, kako brojem tako i raznorodnošću, muzejske zbirke zahvaljujući kojima je Muzej prerastao u ustanovu kompleksnoga tipa, sastavljenu od šest specijaliziranih odjela: Arheološkog, Povijesnog, Kulturnopovijesnog, Etnografskog, Entomološkog te Galerije starih i novih majstora. Pored njih, u Muzeju je ustrojen i Odjel zajedničkih službi (Uprava GMV-a) za upravno-pravne, računovodstvene i ostale opće poslove, kao i restauratorsko-preparatorsku djelatnost. Muzejski odjeli danas su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti, u samoj povijesnoj jezgri grada: gotičko-renesansnoj utvrdi Stari grad, baroknoj palači Sermage, klasicističkoj palači Hercer te Kuli stražarnici u kompleksu Staroga grada.
U sklopu muzejskih odjela trenutno su uređena četiri stalna muzejska postava i to: Kulturnopovijesnoga odjela u Starome gradu, Entomološkoga u palači Hercer te Galerije starih i novih majstora u palači Sermage, a u pripremi je i skoro otvaranje stalnog postava Arheološkog i Povijesnog odjela u prostoru palače Hercer.
MUZEJSKA DJELATNOST
Po svome tipu Muzej je zavičajni i kompleksni, a šest odjela, Arheološki odjel, Povijesni odjel, Kulturnopovijesni odjel, Etnografski odjel, Entomološki odjel, Galerija starih i novih majstora skrbe o 4 stalna postava, aktualnim izložbama, arheološkim iskapanjima, konzervatorsko-restauratorskim djelatnostima.
Uz osnovnu djelatnost, Muzej ostvaruje i ostale različite programe, od kojih su među najvažnijima likovne i tematske izložbe bilo iz vlastitog fundusa ili pak u suradnji s drugim institucijama. Slijedeći suvremene muzeološke tendencije, Muzej se sve više otvara i za druge oblike (kulturnih) sadržaja, pa se nerijetko u njegovim atraktivnim prostorima priređuju koncerti, kazališne i druge predstave, književne manifestacije, stručni skupovi, pa i komercijalni programi poput auto-showova ili modnih revija.
Za svoj rad Muzej je dosad primio brojna priznanja i pohvale kako od stručne tako i od šire javnosti, a među onima značajnijima su: nagrada hrvatske muzejske struke “Pavao Ritter Vitezović”, nominacija, i to kao prvog hrvatskog muzeja 1994. godine, za Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum, te posebna pohvala za CD-ROM “Kukci” na Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine F@imp, održanom 2004. godine na Tajvanu, u organizaciji AVICOM-a.
Danas Muzej nastoji osobitu pozornost usmjeriti prema svojoj publici, u koju pripadaju osobe različite životne dobi, naobrazbe, interesa i svega onoga što određuje profil jednog posjetitelja, u cilju da svaki od njih nauči nešto novo ili pak naprosto ugodno provede vrijeme i poželi ponovo jednog dana vratiti se.
- Zbirke Arheološkog odjela
Arheološka i paleontološka građa što je se čuva u fundusu Odjela razvrstana je u sedam zbirka. Po značaju se osobito ističu neke skupine predmeta što tvore određenu kronološku, tipološku ili funkcionalnu cjelinu – npr.: • kameno oruđe tipa udarača i ašelenski artefakti starijeg paleolitika s nalazišta Punikve kraj Ivanca, • paleolitički kameni i koštani artefakti iz špilje Vindije, • skupni nalaz ljevačkog inventara iz Sv. Petra Ludbreškog, starije željezno doba, • grob konja s prilozima skitskog podrijetla, Jalžabet, starije željezno doba, • manja egipatska zbirka iz vlasništva obitelji Pasthory-Varady. Istraživanja: Rekognosciranja – pregledi terena, pokusna, sustavna i zaštitna arheološka istraživanja provodi se kao redovitu djelatnost Odjela. U novije vrijeme sve češće se nadzire različite građevinske zahvate u gradskoj jezgri ili na drugima evidentiranim lokalitetima. Istraživana nalazišta pripadaju različitim razdobljima od paleolitika do 19. stoljeća. Iz velikog broja istraživanih lokaliteta, veliku važnost imaju: eneolitičko naselje Krč kraj Cerja Tužnog, špilja Vilenica kraj Novog Marofa, višeslojno naselje u Sigetcu kraj Ludbrega, višeslojno naselje na Šarnjaku kraj Šemovca, antička Aqua Viva na području Petrijanca, višeslojno naselje Pod lipom kraj Zbelave, nekoliko villa rustica (Jalžabet, Šemovec i Martinić) itd. Nalazišta špilje Vindija i Velika pećina, Punikve kraj Ivanca, Ludbreg, Sv. Petar Ludbreški, Martijanec, Jalžabet, Lonja kraj Matušina arheološki su značajna na razini hrvatske, ali i europske arheologije.
Stalni postav Arheološkog odjela: od osnutka Prethistorijskog odjela GMV-a 1949. do početnih radova na velikoj obnovi varaždinskog Staroga grada 1983. arheološku građu prikazivalo se u trima stalnim postavima, najprije u prizemlju palače Sermage, a poslije u podrumskom prostoru Staroga grada. Od 1983. Odjel nema stalnoga postava. Prostor namijenjen budućem postavu Povijesnoga i Arheološkog odjela dio je palače Hercer u kojoj su već smješteni radni i izložbeni prostori Entomološkog odjela. Po završetku sveobuhvatne građevinske i konzervatorske sanacije palače Hercer, u njoj će dobiti mjesto još dva muzejska odjela: Arheološki i Povijesni te će napokon moći pokazati javnosti najvredniju građu svojih fundusa.
Aktualnosti arheološkog odjela: istraživanje, konzerviranje i prikazivanje srednjovjekovne utvrde u Paki južno od Varaždina vrlo je važan projekt što ga Odjel provodi od 2001. godine.
Cilj je Projekta Paka temeljito istražiti bezimenu utvrdu, konzervirati je i prikazati kao dio spomeničke baštine i svojevrsnu turističku privlačnost. Projekt se provodi uz pomoć Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Varaždinske županije te stalnih donatora: Ghetaldus Varaždin, Trgonom Novi Marof, Kaming Ljubeščica (nedavno se je donatorima pridružio i Akroterij iz Zadra).
Istraživanje Lonje – utvrđena visinskog naselja iz antike, u blizini sela Matušini kraj Novog Marofa, pokrenuto 2005., nastavit će se i u 2006. godini. Ovo veoma važno nalazište prvo je visinsko naselje na području Županije, prema osobitostima posve različito od odavna poznatih Varaždinskih Toplica, Petrijanca i Ludbrega. Strateški položaj, veličina lokaliteta i složena arhitektura najveće su vrijednosti lokaliteta Lonja.
Od početka 2006. Odjel je uključen u susjedski projekt Slovenija – Mađarska –Hrvatska Bastion – interreg IIIa kojeg djelomično financira Europska unija. Cilj je projekta: • poticati što bolje razumijevanje i shvaćanje vrijednosti zajedničke kulturne baštine doživljavanjem ukupnoga kulturnog prostora, • istražiti i predstaviti javnosti obrambene sustave podravskih gradova u 16. stoljeću i povezati lokacije u Sloveniji (Maribor) i Hrvatskoj (Varaždin) u cjelovitu kulturno-turističku ponudu regije. Svrha varaždinskog dijela projekta: • multidisciplinarnim istraživanjem (arheologija, geologija, povijest, povijest umjetnosti) prikupiti podatke o sustavu obrane renesansne utvrde u Varaždinu; sustav obrane sastoji se od dvaju mokrih opkopa, vjerojatno suhoga opkopa te izvrsno očuvanih bedema.
Voditeljica zbirki Arheološkog odjela je muzejska savjetnica Marina Šimek, prof.
Muzej izdaje kataloge, grafičke mape, vodiče, elektroničke publikacije, stručne publikacije, posebne naklade i povremena izdanja.
Unutar Kule Muzeja djeluje i suvenirnica u kojoj se, za prigodnu cijenu, mogu kupiti arheološki suveniri – replike te muzejske publikacije.
Izvor
GMV PRESS
Vezani članak: Gradski muzej Varaždin – autorski osvrt Sonje Jeđud.
by Suradnik | Aug 10, 2012 | Istaknuto, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj, Uncategorized
Gradske znamenitosti
Poznato je da je grad Varaždin jedno od najvažnijih kulturnih središta sjeverozapadne Hrvatske. Kulturna ponuda Varaždina uvijek je bila bogata i raznovrsna, temeljena na tradiciji, kulturi i povijesnim znamenitostima. Specifičnost Varaždina je njegova iznimna umjetnička i spomenička baština koja vjerno čuva baroknu prošlost grada nudeći svojim žiteljima i posjetiteljima zanimljive priče iz bogate mu prošlosti. Postoje priče koje nam Varaždin predstavljaju kao Grad zvonika i Grad anđela. U spomenute se priče nije teško uživjeti obzirom na bogatstvo sakralne baštine grada, mnoštvo zvonika, oltara i anđela, stvorenja koja nisu ostala samo u crkvama već su izašla na zidove, fasade i ulice pozdraviti sugrađane i posjetitelje.
Gradski muzej Varaždin - Anđeo. Snimio: Robert Tabula.
Varaždin - Anđeo u prozoru. Snimio: Robert Tabula.
Na relativno malom su prostoru ostale očuvane palače, značajne javne zgrade, vrijedne kuće i vile u stilu baroka, rokokoa, klasicizma, secesije te jedna od najstarijih europskih gradskih vijećnica.
Plemićki dvor, odnosno tvrđava poznata pod imenom Stari grad najveća je znamenitost u gradu. Smještena je na sjeverozapadnom obodu gradske jezgre, a građena od 14. do 19.stoljeća. Tvrđava se prvi put u povijesti spominje u 12. stoljeću i postoji vjerovanje da je tada bila sjedište varaždinskih župana.
Grofovi Celjski postaju vlasnici Starog grada u 14.stoljeću i oni ga preuređuju u gotičkom stilu. Upravo iz tog vremena potječe i četverokutni središnji objekt oko kojeg su se prvotno nalazile drvene palisade. No, u 16. stoljeću, za vlasništva Ivana Ungnada, tvrđava doživljava najveće zahvate, kada je preuređuju u suvremenu renesansnu fortifikaciju. 1544. počinje gradnja zidina s kružnim kulama i zemljanih bedema oko njih, s jarkom punim vode. Novi su poduhvati tvrđavu učinili karakterističnim tipom utvrde poznat pod imenom „wasserburg“. No, promjenama ni tu nije bio kraj. Pregradnju Starog grada vršio je i graditelj talijanskog podrijetla Domenico dell’Allio koji je djelovao u Štajerskoj. Tek je pred kraj 16. stoljeća varaždinska tvrđava trajno došla u ruke mađarsko-hrvatskoj obitelj Erdödy, koja će na njoj izvesti manje adaptacije u baroknom stilu. Kasnije tvrđava prelazi u vlasništvo varaždinske općine.
Varaždin - Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
Varaždin - Stari grad. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin
U spomenutoj se tvrđavi smjestio i Gradski muzej Varaždin koji je osnovan je 1925. godine na poticaj Varaždinskog muzealnog društva. Jezgru prvotnog postava činili su predmeti donirani od poznatih varaždinskih obitelji, dok je današnji stalni postav sastavljen od čak šest specijaliziranih odjela: Arheološkog, Entomološkog, Etnografskog, Galerije starih i novih majstora, Kulturno-povijesnog i Povijesnog odjela. Uz njih, u Muzeju postoji i Odjel zajedničkih službi za upravno-pravne, administrativne i opće poslove, kao i za restauratorsko-preparatorske djelatnosti.
Muzejski odjeli smješteni su na nekoliko lokacija unutar bogate gradske jezgre u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti. Osim gotičko-renesansne tvrđave Stari grad, odjeli se nalaze i u baroknoj palači Sermage, u klasicističkoj palači Hercer i Kuli stražarnici u kompleksu Starog grada. Trenutno su uređena četiri stalna muzejska postava unutar muzejskih odjela, a riječ je o postavima Kulturnopovijesnog odjela u Starome gradu, Entomološkog odjela u palači Hercer te Galeriji starih i novih majstora u palači Sermage. U skorašnjoj pripremi je i otvaranje stalnog postava Arheološkog i Povijesnog odjela u prostoru palače Hercer. Osim osnovne djelatnosti i stalnog postava, Muzej nudi i samostalne likovne i tematske izložbe te je otvoren za različite programe i manifestacije, što uključuje koncerte, kazališne predstave, književne manifestacije, stručne skupove, modne revije i sl. Za svoje djelovanje i rad Muzej je primio brojne stručne nagrade te javna priznanja i pohvale. Među značajnijima su nagrada hrvatske muzejske struke “Pavao Ritter Vitezović”, nominacija za Nagradu europskoga muzeja godine koju dodjeljuje Europski muzejski forum te posebna pohvala za CD-ROM “Kukci” na Međunarodnom festivalu za audiovizualnu i multimedijsku prezentaciju muzeja i baštine F@imp, održanom 2004. godine na Tajvanu, u organizaciji AVICOM-a.
Vidljiv je trud i napor Muzeja da svoju građu približi posjetiteljima kroz neprestano ulaganje, unapređivanje i razvijanje odjela. Također valja spomenuti izrazitu ljubaznost i srdačnost te profesionalan i stručan pristup osoblja. Ova institucija je prilagođena različitim profilima posjetitelja te je sjajna za grupne školske i studentske dolaske, obiteljske posjete s djecom, koja imaju priliku sudjelovati u raznim događanjima i idealno rješenje za zaljubljenike u prošlost koji traže dašak minulih vremena. Za vrijeme održavanja Špancirfesta, od 24.kolovoza do 02.rujna, Gradski muzej Varaždin produžit će svoje radno vrijeme ne bi li i Vama pružio mogućnost da otkrijete što se sve skriva iza starih zidina.
Postavi po odjelima Gradskog muzeja Varaždin
Kulturno-povijesni odjel
Kulturno-povijesni odjel u svom stalnom postavu u Starom gradu posjeduje desetke tisuća kulturno-povijesnih predmeta koji nas uče o civilizacijskoj i umjetničkoj prošlosti Varaždina, ali i razvoju Srednje Europe kojoj grad Varaždin politički, društveno i kulturno pripada. Među najznačajnijim izlošcima su žezlo varaždinskog gradskog suca iz 1464. te veliki pečatnjak grada Varaždina iz iste godine, predmeti nekadašnjih varaždinskih cehova, oruđe, oružje, zbirka topova, umjetnički predmeti, škrinje, ogledala, namještaj, posuđe, ukrasne figure, satovi, sakralni predmeti, medicinska i apotekarska oprema itd.
Gradski muzej Varaždin - Čizmice. Snimio: Robert Tabula.
Izlošci od stakla i keramike, kao i satovi proizvodi su europskih radionica i tvornica, dok manji dio dolazi iz domaće proizvodnje. Začetak ove zbirke datira se u 1925., godinu osnutka Gradskog muzeja Varaždin, a donirani predmeti potječu iz hrvatskih obitelji plemićkog i građanskog staleža s područja sjeverozapadne Hrvatske. Dokumentirajući život varaždinskih plemića i građana, ovi nas kulturno-povijesni izlošci vode u zasebne ambijentalne vizure prošlosti. Predmeti izloženi u tvrđavi specifični su i po mjestu gdje su izloženi, jer i sama je tvrđava spomenik kulture s vlastitom pričom. Sve to zajedno donosi fuziju minulih vremena utkanu u civilizacijski odmak tek nekoliko stotina godina u prošlost. Ni ta vremena, kao ni ova današnja, ne izostaju s popriličnom dozom intriga, površnosti, nasilja i spletkarenja, ali čini se da znatnije obiluju dovitljivošću, duhovitošću, ustrajnošću, mudrošću, profinjenošću, stilom i kulturom od današnjeg čovjeka.
Gradski muzej Varaždin - Sirena. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Vitrina. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Vitrina s keramičkim izlošcima. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Ogledalo s odrazom autorice teksta. Snimio: Robert Tabula.
Galerija starih i novih majstora
Galerija starih i novih majstora na trgu M. Stančića u baroknoj palači Sermage izlaže „Stalni postav starih majstora“ na prvom katu galerije, dok su u prizemlju djela mlađih autora iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin pod imenom „Lice i tijelo kao odraz psihe“. U intimnom i srdačnom prostoru galerijska zbirka starih majstora sadrži umjetnine talijanskih, nizozemskih, flamanskih, austrijskih, njemačkih i domaćih autora u periodu od 15. do 19. stoljeća. Vrijedna djela iz baroka, bidermajera i druge polovice 19.stoljeća svjedoče o kulturno-umjetničkim vezama Hrvatske s drugim europskim zemljama i kulturnim središtima.
Prvo otvaranje likovne galerije zbilo se 1939. godine i od tada galerija je još tri puta otvarala stalni postav. Danas galerija posjeduje 2000 djela razvrstanih u zbirku slika, skulptura, crteža i grafika.
U prizemlju, iz izabranih djela novijih autora (kraj 19. i cijelo 20.stoljeće) kroz razdoblja realizma, simbolizma, impresionizma, ekspresionizma, nadrealizma i drugih likovnih izričaja, prikazana su djela Vlahe Bukovca, Josipa Račića, Ljube Babića, Miroslava Kraljevića, Maksimilijana Vanke, Ljube Laha, Pavle Vojkovića, Miljenka Stančića, Zlatka Price, Nade Pivac, Jelice Žuža, Nives Kavurić-Kurtović i mnogih drugih hrvatskih umjetnika. Kroz nadahnute prikaze ljudskog tijela i lica, nerijetko autoportretom, autori nude vizionarsku priču osjetila, vizura i doživljaja, čas poznatih čas nepoznatih uloga u kojima se čovjekova tjelesnost i duhovnost mogu naći. Specifičan stil svakog autora ponaosob otkriva različite parametre fokusa, inspiracije, iskustva i izričaja koji pozivaju u svoj magičan svijet (de)konstrukcije sebstva kroz duh i tijelo.
Entomološki odjel
Stalni postav Entomološkog odjela Svijet kukaca nalazi se u palači Herzer na Franjevačkom trgu broj 6. Izložba „Svijet kukaca“ prikazuje život kukaca u šumi, na livadi, u vodi, na obali, noću i u zemlji. Izložba predstavlja i varaždinske prirodoslovce krajem 19. i početkom 20.stoljeća, s naglaskom na lik i djelo prof. Franje pl. Košćeca, svestranog prirodoslovca i strastvenog etologa koji je svojim iscrpnim promatranjem, stručnom obradom, jednostavnošću prikaza i praktičnošću prepariranja, modeliranja i crtanja ostavio bogat fundus koji danas čini stalni postav „Svijeta kukaca“.
Od velikog broja kukaca posebna strast profesora Košćeca bili su opnokrilci (Hymenoptera), graditelji čudesnih nastambi, osobito samačke i združene ose, mravi i pčele. U njegovim zbirkama upravo je njihovih gnjezdilišta najviše. Uz to, Košćec je ostavio opsežan prikaz nove tehnike prepariranja kukaca „prepariranje na čekinjama“. Kao plodonosan inovator izmislio je posve novu metodu prepariranja sitnijih kukaca, a poznat je i po svojim spravama. „Sprave Franje Košćeca“ su priručna pomagala izrađena od daščica, drva, poklopaca, šperploče, brijaćih nožića, vijaka, lima i sl., koje su mu služile za prepariranje.
Na svojim je terenskim opažanjima dr.Košćec utvrdio različite oblike i obrasce ponašanja kukaca te je posebno dobro razumio semiologiju pčela i osa. Ova interaktivna izložba uređena je prema najsuvremenijem modelu uređenja prirodoslovnih muzeja u svijetu te na taj način posjetitelju omogućuje slojevito i iscrpno upoznavanje sa svijetom kukaca kroz moderan, logičan i intuitivan pristup. Izložba obiluje zanimljivim prikazima životnih ciklusa pojedinih kukaca, što je također Košćecova zasluga i osobitost izložbe.
Cijeli je postav „Svijet kukaca“ zaokružena priča koja ne uvodi kukca u svijet čovjeka, već upravo suprotno, čovjeka uči kako izgleda svijet kukaca kada je kukac u glavnoj ulozi. Istraživanje svijeta kukaca možete nastaviti i kod kuće na nagrađivanom interaktivnom CD ROM-u, kojeg možete nabaviti na ulazu Entomološkog odjela. CD sadrži posebne osobitosti kukaca, videozapise, fotografije, animacije, ilustracije i razne druge informacije vezane uz najuspješniju skupinu životinja na Zemlji. Zabavno, edukativno i zanimljivo vrijeme proveli smo na Entomološkom odjelu i time završili naš posjet Gradskom muzeju Varaždin.
Nadamo se da ćete i vi, dragi čitatelji, posegnuti za bogatom ponudom Gradskog muzeja Varaždin i da ćete lako odlutati u njegove svjetove koji zovu širom otvorenih vrata.
Ovim putem zahvaljujemo Gradskom muzeju Varaždin i svim njegovim djelatnicima koji su nam omogućili da kroz njihove odjele grad Varaždin doživimo na posve nov način. Posebno bih zahvalila Ljerki Albus, Ivi Kožnjak i Marku Stančinu na stručnom, srdačnom i zanimljivom vodstvu kroz postave.
Gradski muzej Varaždin - Zbirka kopalja. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Lapidarij. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Nadgrobna ploča. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Top. Snimio: Robert Tabula.
Gradski muzej Varaždin - Bunar. Snimio: Robert Tabula.
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Jun 4, 2012 | Istaknuto, Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
OPĆI PODACI
Vrsta muzeja: lokalni
- Ravnateljica: Mirjana Šperanda, prof., muzejska savjetnica
- Adresa: Matice hrvatske 1
- Telefon: +385 (34) 272 130
- Telefax: +385 (34) 276 017
- Web stranica
- Email
- Radno vrijeme: od 9 do 14 sati, poslijepodne i vikendom prema dogovoru
- Uaznice: odrasli 10,00 kn, djeca i umirovljenici 5,00 kn, grupe iznad 15 posjetitelja 5,00 kn
- Stalni postav, povremene izložbe
GRADSKI MUZEJ POŽEGA sakuplja, istražuje, obrađuje i zaštićuje muzejske spomenike i artefakte s područja Požege i Požeštine od prapovijesti do danas.
Gradski muzej Požega. Autor: Vendi Jukić Buča.
POVIJEST MUZEJA
Muzej je osnovan 6. prosinca 1924. godine zaslugom Julija Kempfa. U današnjoj muzejskoj zgradi djeluje od 1953. godine.
Opširnije o povijesti muzeja
Julijan Kempf bio je istaknuti Požežanin, prosvjetni djelatnik, gradonačelnik, te povijesničar koji je svoj rad posvetio izradi velike monografije o Požegi i Požeškoj županiji početkom 20. st. Njegovim poticajem osnovan je Gradski muzej Požega, koji je tokom razdoblja svoga djelovanja promijenio nekoliko lokacija u užem dijelu grada, uključujući i prvi stalni postav u Županijskoj palači. Zalaganjem profesora Antuna Bauera, Grad je 1953. g. kupio reprezentativnu baroknu trgovačku građansku kuću Krauss s početka 18. st. u koju je smješten Muzej, koja postaje zaštitni znak Muzeja. S vremenom se povećavala djelatnost Muzeja i količina građe koju čuva, te se Muzej proširio na građansku kuću Spitzer s početka 20. stoljeća na Trgu Svetog Trojstva, te građansku kuću s početka 20. stoljeća u ulici Matice Hrvatske.
Tijekom posljednjih petnaestak godina Muzej je promijenio sedam privremenih verzija stalnog postava, s ciljem pronalaženja najadekvatnijije forme prezentacije povijesne i kulturne vrijednosti Požege i Požeštine. Današnji privremeni stalni postav nalazi se u nekadašnjem prostoru trgovine Spitzerove kuće (Veliki izložbeni salon). Kao kulturna konstanta Grada Požege i Požeštine, poslije više od osamdeset godina, Gradski muzej u Požegi na pragu je realizacije velikog, sveobuhvatnog stalnog postava na oko 1 690 m2, koji zanimljivom muzeološkom koncepcijom kružnim tokom kroz četiri etaže povezuje kompleks od tri reprezentativne zgrade u srcu grada.
MUZEJSKA DJELATNOST
Po svome tipu Muzej je zavičajni i kompleksni, a četiri odjela, Arheološki, Povijesni, Povijesno umjetnički s galerijom te Etnografski, skrbe o 16 zbirki s oko 30 tisuća predmeta.
- Zbirke Arheološkog odjela – Zbirka prirodoslovlja i Arheološka zbirka
Unutar Prirodoslovne zbirke čuvaju se uzorci stijena, ruda i okamina koji svjedoče o razvoju kemozojskih naslaga u Papuku te ekološkom sistemu starom nekoliko milijuna godina.
Arheološka zbirka obuhvaća nalaze iz prapovijesti – paleolitika (kosturni ostaci sisavaca pronađeni su kod sela Zarilca gdje se nalazio logor lovaca na mamute), neolitika (ostaci najstarijeg neolitskog naselja starčevačke kulture pronađeni su u Požegi), eneolitika (ostaci grobova u selu Jakšić sadržavali su cijele keramičke posude lasinjske kulture), kasnog brončanog doba (ostaci posuda iz grobova kulture polja sa žarama iz Zarilca, Požege i Grabarja) te starijeg željeznog doba (lokaliteti Kaptol i Velika). Rimsko razdoblje obilježeno je ostacima naselja i grobalja unutar kojih su pronađeni spomenici, skulpture, novac, predmeti svakodnevne upotrebe, keramičke i staklene posude te nakit. Iz ranog srednjeg vijeka potječe nalaz zlatnog nakita iz groba s početka 9. st., koji se danas nalazi u bečkom muzeju. Nalazi iz ranosrednjovjekovnog groblja u Drenovcu danas se nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Rudina je najzanimljivije nalazište na kojem su otkriveni temelji romaničke crkve i benediktinske opatije sv. Mihovila, datirani u 12. st., koje je prema nalazima keramike, nakita, novca te kamenih glasačkih kuglica, egzistiralo do 16. st. kada ga razaraju Turci. Najpoznatiji su ulomci kamenih konzola s prikazom glava, jedinstveni unutar kompleksnog razvoja romaničke skulpture. Na ovom lokalitetu pronađeni su natpisi – prvi hrvatski natpis pisan latinicom, glagoljski natpis te još jedan latinski i natpis pisan bosančicom.
Muzej izdaje kataloge, stručne publikacije te časopis ‘Vjesnik Gradskog muzeja Požega’.
Unutar Muzeja djeluje i suvenirnica u kojoj se, za prigodnu cijenu, mogu kupiti odljevi ‘glava s Rudina’, te ostali arheološki suveniri – replike te muzejske publikacije.
Literatura
Web stranica GMP
Publikacija Gradski muzej Požega – Privremeni postav
by dr. sc. Vendi Jukić Buča | Feb 21, 2012 | Muzeji s arheološkim zbirkama, U Hrvatskoj
Lošinjski muzej obuhvaća Arheološku zbirku Osor, Umjetničku zbirku Maloga Lošinja u palači Fritzy i Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju.
Palača Fritzy.Ustupio: LM PRESS.
POVIJEST MUZEJA
Lošinjski muzej osnivao se dugo. Stariji Lošinjani bili su skeptični, jer još pamte nesretnu sudbinu prvog lošinjskog Gradskog muzeja, osnovanog 1955., otvorenog za javnost 1957. i zatvorenog 1960. godine, nakon čega najvrijedniji dio njegovog fundusa nestaje u stalnim selidbama. Mozaik sastavljen od Arheološke zbirke Osor, Umjetničkih zbirki Maloga Lošinja u palači Fritzy i Muzejsko-galerijskog prostora Kula u Velom Lošinju konačno se posložio u cjelinu pod nazivom Lošinjski muzej u rujnu 2007. godine.
Opširnije o povijesti muzeja
- Arheološka zbirka u Osoru
Zbirka je nastala iz više privatnih zbirki osorskih svećenika i sljednika osorskog plemstva, otvorena je za javnost daleke 1889. godine i jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. U 120 godina njenog postojanja i djelovanja mijenjale su se države, vlasti i ovlasti. Jedino što se nije promijenilo je njen smještaj u nekadašnjoj osorskoj gradskoj vijećnicu i loggi iz 15. stoljeća. Posljednjih desetljeća djelovala je u sastavu Narodnog sveučilišta (kasnije Pučkog otvorenog učilišta Mali Lošinj) kao područna zbirka Creskog muzeja u Cresu, da bi 2001. ušla u sastav Lošinjskog muzeja u osnivanju.
Lošinjani su dugi niz godina Palaču Fritzy zvali ‘sveučilište’, jer je u njoj bilo smješteno Narodno sveučilište. Kako su se u zgradi par desetljeća mijenjali sadržaji, tako je uređivana u više navrata. Krajem 1993. godine u prizemlju zgrade postavljena je stalna izložba Zbirke umjetnina Andra Vida i Katarine Mihičić, obnovljena pet godina kasnije pod nazivom Zbirka hrvatskih majstora A. V. Mihičića. Te, 1998. godine u novoobnovljenoj Velikoj dvorani postavljena je i stalna izložba Zbirke starih majstora Piperata, a obje zbirke objedinjene su pod nazivom Umjetničke zbirke Maloga Lošinja. Zbog otvaranja galerije u prizemlju zgrade u kolovozu 2006. godine, Zbirka Mihičić seli u novouređenu dvoranu na trećem katu, a unutrašnjost palače Fritzy dobiva svoj današnji izgled.
Kula iz 15. stoljeća u Velom Lošinju, sve do 1997. godine bila je u ruševnom stanju. Nakon temeljite obnove i rekonstrukcije drvenih dijelova, kula je otvorena za javnost u svibnju 2000. godine. Točno godinu dana kasnije u njoj je svečano otvoren Muzejsko-galerijski prostor Kula, sa stalnom izložbom o povijesti Velog Lošinja i galerijom na trećem katu.
U rujnu 2007. godine Lošinjski muzej se izdvojio iz Pučkog otvorenog učilišta Mali Lošinj i osnovao kao lokalni, gradski muzej općeg tipa, a osnivač mu je Grad Mali Lošinj. Djeluje u tri muzejske zgrade u Velom Lošinju, Malom Lošinju i Osoru, te na dva otoka, Lošinju i Cresu. Sjedište Lošinjskog muzeja je u palači Fritzy u Malom Lošinju, gdje su smještene stalne izložbe Umjetničkih zbirki Maloga Lošinja (Zbirka Piperata i Zbirka Mihičić), Galerija Fritzy i uredi muzejskih djelatnika. Muzejsko-galerijski prostor Kula u Velom Lošinju izložbeni je prostor Lošinjskog muzeja, u kojem je osim stalne izložbe o povijesti Velog Lošinja smještena i Galerija Kula. Arheološka zbirka Osor zaseban je i stručno samostalan odjel Lošinjskog muzeja. Stalna izložba smještena je na prvom katu, gdje je i radni prostor muzejskih djelatnika, a u prostranoj loggi smješten je lapidarij s antičkim ulomcima, srednjovjekovnom pleternom ornamentikom i renesansnim spolijama, otvoren javnosti 01. lipnja 2010. godine.
MUZEJSKA DJELATNOST
Dislociranost je sudbina Lošinjskog muzeja. Muzej Apoksiomena u malološinjskoj palači Kvarner, čije se uređenje i otvaranje očekuje do kraja 2010. godine, mogao bi dijelom ući u sastav Lošinjskog muzeja, ako Ministarstvo kulture RH tako odluči. Jedan od četiri odjela Lošinjskog muzeja je i Odjel za istraživanje podmorske baštine, za sada samo ‘u osnivanju’. U tijeku su pripreme za obnovu i uređenje nekadašnjeg toša (mlina) za masline kraj franjevačkog samostana u Nerezinama u ‘Muzej maslinarstva’, a razmišlja se i o etnografskoj zbirci na otoku Susku.
Obzirom na nedostatak prostora za stalne izložbe, povijest pomorstva i turizma Malog Lošinja predstavljat će se nizom povremenih izložbi, koje bi se s vremenom objedinile u virtualni muzej posvećen temi putovanja (putovanje kao nužnost pomorcima, putovanje kao zadovoljstvo turistima).
Stalni postav Arheološke zbirke Osor nije se bitno promijenio preko dvadeset godina, a sanacija zgrade nije dovršena. Započelo se s pripremama novog stalnog postava, koji bi trebao vratiti sjaj gotičko-renesansnoj gradskoj vijećnici i loggi i pod svjetla reflektora staviti najvrijedniju arheološku građu koju ova zbirka čuva.
Započelo se i s projektom digitalizacije muzejske i arhivske građe, kako bi se što prije omogućio on-line uvid u građu za sve zainteresirane korisnike i time potaklo stručnu javnost da obradi do sada nepoznate teme iz naše kulturno-povijesne baštine.
Zbog sve veće potrebe za stručnim vođenjima razmišlja se o organiziranju ‘škole za vodiče’ namijenjene srednjoškolcima i studentima, koji bi nakon niza predavanja, obilaska terena i završnog ispita dobili licencu vodiča za područje Grada Malog Lošinja.
Izvor
Lošinjski muzej PRESS
